Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: PR-11329/2021-23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Kobaš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šuster, Kobaš, Buntić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, OIB: 32206148371, kojeg zastupa punomoćnik Tonći Ravlić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ravlić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Ivana Kobaša, odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika PĆ, odvjetničke vježbenice, 8. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici u roku od 15 dana isplati brutto iznos od 1.254,24 EUR, uvećan za zatezne kamate koje teku na pojedinačne mjesečne iznose, do 31.12.2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna boda, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to kamate koje teku:

    - na iznos od 68,94 EUR počev od 15.04.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 88,35 EUR počev od 15.05.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 86,30 EUR počev od 15.06.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 95,61 EUR počev od 15.07.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 82,66 EUR počev od 15.08.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 76,60 EUR počev od 15.09.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 80,91 EUR počev od 15.10.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 85,43 EUR počev od 15.11.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 80,43 EUR počev od 15.12.2016. godine pa do isplate

    - na iznos od 86,04 EUR počev od 15.01.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 71,15 EUR počev od 15.02.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 1,83 EUR počev od 15.04.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 6,31 EUR počev od 15.05.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 3,66 EUR počev od 15.06.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 3,82 EUR počev od 15.07.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 6,30 EUR počev od 15.08.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 7,49 EUR počev od 15.09.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 6,16 EUR počev od 15.10.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 5,88 EUR počev od 15.11.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 5,99 EUR počev od 15.12.2017. godine pa do isplate

    - na iznos od 8,37 EUR počev od 15.01.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 7,64 EUR počev od 15.06.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 9,91 EUR počev od 15.07.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 28,42 EUR počev od 15.08.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 26,87 EUR počev od 15.09.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 15,35 EUR počev od 15.11.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 12,23 EUR počev od 15.12.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 12,61 EUR počev od 15.01.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 5,53 EUR počev od 15.02.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 17,05 EUR počev od 15.03.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 7,54 EUR počev od 15.05.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 9,89 EUR počev od 15.06.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 15,92 EUR počev od 15.07.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 13,90 EUR počev od 15.08.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 24,43 EUR počev od 15.09.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 11,98 EUR počev od 15.10.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 5,47 EUR počev od 15.11.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 8,64 EUR počev od 15.12.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 22,87 EUR počev od 15.01.2020. godine pa do isplate

    - na iznos od 25,66 EUR počev od 15.03.2020. godine pa do isplate

    - na iznos od 11,66 EUR počev od 15.04.2020. godine pa do isplate

    - na iznos od 2,26 EUR počev od 15.05.2020. godine pa do isplate

    - na iznos od 0,16 EUR počev od 15.08.2020. godine pa do isplate

    - na iznos od 0,02 EUR počev od 15.09.2020. godine pa do isplate, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu.

    II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici u roku od 15 dana isplati iznos od 28,92 EUR, uvećan za zatezne kamate koje teku na pojedinačne mjesečne iznose do 31.12.2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna boda, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to kamate koje teku:

    - na iznos od 2,17 EUR počev od 15.01.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 3,33 EUR počev od 15.02.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 2,90 EUR počev od 15.03.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 3,19 EUR počev od 15.04.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 2,90 EUR počev od 15.05.2018. godine pa do isplate

    - na iznos od 5,77 EUR počev od 15.03.2019. godine pa do isplate

    - na iznos od 8,66 EUR počev od 15.04.2019. godine pa do isplate, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu.

    III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka od 1.162,50 eura, uvećano za zatezne kamate koje teku od 8.5.2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, te zahtjev za naknadom parničnog troška u preostalom dijelu preko dosuđenog.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre. Za period od 1.2.2016. do 31.1.2017. pa nadalje tuženik joj je obračunavao i isplaćivao plaću prema osnovici 5.108,84 kn umjesto prema osnovici od 5.415,37 kn. Nadalje, tuženik nije u utuženom razdoblju isplaćivao tužiteljici dodatak na plaću s osnova otežanih uvjeta rada, ni dodatak s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje pacijenata za sve efektivno odrađene sate rada, kako u redovnom tako i u prekovremenom radu. Obzirom na navedeno, tuženik je tužiteljici pogrešno obračunao i naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja, budući u prosjek plaće nije uključio dodatke na plaću koji su predmetom ovog spora. Nadalje navodi da je u razdoblju od dijela prosinca 2017. do travnja 2018. godine, te dijela veljače do kraja ožujka 2019. godine bila na bolovanju zbog ozljede na radu pa kako joj je tuženik pogrešno utvrdio i isplatio naknadu plaće, pretrpjela je imovinsku štetu u obliku izmakle dobiti / izgubljene zarade za iznos u visini razlike iznosa koji su joj isplaćeni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ime naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog bolesti i iznosa koji su joj trebali biti isplaćeni da je tuženik ispravno i potpuno obračunao i isplatio tužiteljici plaću / naknadu plaće u utuženom razdoblju. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 31.1.2025. tužiteljica potražuje isplatu iznosa navedenih u izreci, zajedno sa zateznim kamatama, uz naknadu parničnog troška.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnovu potraživanja te ističe prigovor zastare. Navodi da je plaću isplaćivao u cijelosti sukladno odredbama Kolektivnog ugovora. Ističe da se dodaci na plaću isplaćuju isključivo od osnovne plaće, prekovremeni sati nisu dio osnovne plaće i stoga tužitelj nema pravo na dodatke na plaću za rad koji je ostvaren u prekovremenim satima. Pri tome se tuženik poziva na Zaključke zajedničkog povjerenstva za tumačenje odredbi KU iz kojeg proizlazi da se prekovremeni rad uvećava za 50% na osnovnu plaću bez primjene dodataka. Predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

    3. Sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak.

    4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

    5. Predmet spora u ovom stadiju postupka je zahtjev tužiteljice kao radnika tuženika za isplatom razlike plaće zbog umanjene osnovice, isplatom dodatka zbog otežanih uvjeta rada na sve odrađene sate rada te dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata te posljedično tome, razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja koje bi ostvarila da su u prosjek plaća uračunati i utuženi dodaci na plaću. Predmet spora je i zahtjev za naknadu imovinske štete u obliku izmakle dobiti / izgubljene zarade za iznos u visini razlike iznosa koji su joj isplaćeni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ime naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i iznosa koji su joj trebali biti isplaćeni da je tuženik ispravno i potpuno obračunao i isplatio tužiteljici plaću / naknadu plaće u utuženom razdoblju.

    6. Iz navoda stranaka i dokumentacije u spisu proizlazi nespornim da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika te da je ostvarila određeni broj prekovremenih sati. Nije sporno da tužiteljica ostvaruje pravo na isplatu dodatka na plaću za otežane uvjete rada te za iznimnu odgovornost kako to proizlazi iz platnih lista i da su navedeni dodaci isplaćivani tužiteljici u utuženom razdoblju. Ono što je sporno je pripadaju li tužiteljici i u kojem iznosu utuženi dodaci za sve efektivno odrađene sate rada, pa i prekovremeni rad, a koji dodaci se po visini obračunavaju u odnosu na osnovnu plaću. Nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kuna, Sporno je da li je tuženik tužiteljici trebao plaću obračunati i isplatiti po osnovici od 5.415,37 kuna, na temelju odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Nije sporna visina konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

    7. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR) poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni posao isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

    8. Nije osnovan prigovor zastare koji je istaknuo tuženik jer je najstarije utuženo potraživanje dospjelo 15.4.2016., a tužba je podnesena 17.3.2011., stoga nije protekao petogodišnji rok iz odredbe čl. 139. u vezi s čl. 232. ZR računajući od najstarijeg potraživanja do podnošenja tužbe.

    9. Člankom 8. st. 1. ZR propisano je da su se poslodavac i radnik u radnom odnosu dužni pridržavati odredbi Zakona o radu i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

    10. Nadalje, prema odredbi čl. 81. ZR za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj KU, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

    11. Prema odredbi čl. 94. ZR radnik ima pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad i otežane uvjete rada, što znači da se plaća, koja podrazumijeva sve dodatke i davanja koja poslodavac isplaćuje, uvećava za prekovremeni rad, odnosno za otežane uvjete rada.

    12. Prema odredbi čl. 53. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 88/13, dalje u tekstu: KU 88/13), čl. 47. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13, dalje u tekstu: KU 143/13) te čl. 45. st. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 29/18, dalje KU/18) plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete za rada, dodaci i uvećanja plaća (čl. 52. st. 1. i 2. KU 88/13, čl. 47. st. 2. i 3. KU 143/13 i čl. 45. st. 2. i 3. KU/18). Prema odredbi čl. 58. st. 1. KU 88/13, čl. 51. st. 1. KU 143/13 i čl. 49. KU/18 osnovna plaća uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

    13. Prema odredbi čl. 65. st. 1. KU 88/13, čl. 57. st. 1. KU 143/13 i čl. 55. st. 1. KU/18 radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a u stavku 2. tog članka navedena su radna mjesta za koja se uvećava osnovna plaća radnicima koji rade na tim radnim mjestima, a među tim radnim mjestima je i radno mjesto tužiteljice.

    14. Sukladno odredbi čl. 59.a KU koja je u primjeni od 1. listopada 2015. i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću.

    15. Obzirom da nije sporno da je tužiteljica čitavo utuženo razdoblje radila na istim poslovima, pripadaju joj stoga svi dodaci i uvećanja, koji se računaju u odnosu na iznos osnovne plaće, za sve efektivno odrađene sate rada. Naime, tužiteljica je radila u otežanim uvjetima tijekom čitavog radnog vremena, odnosno kako u redovnom radu tako i u prekovremenom radu.

    16. Stav ovog suda potvrđen je i pravnim shvaćanjem sa osme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane u ponedjeljak 9. prosinca 2019. koje glasi: "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

    17. Nadalje, samim time što je tužiteljici pogrešno obračunata plaća za vrijeme prekovremenog rada, pogrešno joj je obračunata i naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, a koja se temelji na prosjeku plaće u prethodna tri mjeseca kako je to propisano odredbom čl. 36. KU. Isto je i što se tiče naknade plaće za vrijeme bolovanja a koja je propisana odredbom čl. 59. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike prema kojoj se naknada za bolovanje do 42 dana obračunava u visini 85% ostvarene plaće u prethodna tri mjeseca prije početka bolovanja.

    18. U skladu sa pravnim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetim u presudi poslovnog broja Rev-1111/2020 od 1. prosinca 2020. koja je donesena u činjenično i pravno istovjetnom predmetu, tužiteljica ostvaruje pravo i na razliku plaće zbog umanjene osnovice. Uvjeti za povećanje osnovice se temelje na odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te su ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016.

    19. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, valja navesti da je iz službenih pokazatelja DZS, a na koje se članak III. i poziva, vidljivo da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., a u trećem tromjesečju 2015. je bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. pa stoga jasnim proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2 posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja tj. 1,2%+2,8%=4%:2=2%) tako da su krajem 2015. ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kuna bruto.

    20. Visina potraživanja utvrđena je iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Lidije Tkalec Gradinšćak, iz kojeg proizlazi da u razdoblju od 01.02.2016. do 31.03.2020. godine, razlika plaće na ime primjene veće osnovice za izračun plaće (za razdoblje od veljače 2016. do siječnja 2017.), te naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje, u razdoblju od 01.02.2016. do 31.01.2021., iznose ukupno 1.254,24 EUR bruto. Mjesečni iznosi u kn i EUR vidljivi su iz izračuna u 3. točki nalaza.

    21. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

    22. Prema odredbi čl. 1089. st. 1., 2. i 3. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

    23. S obzirom da je tužiteljica zbog umanjene osnovice i neisplaćenih dodataka dobivala i umanjenu naknadu plaće za vrijeme bolovanja, tuženik joj je dužan naknaditi štetu po osnovi izmakle dobiti / izgubljene zarade za iznos u visini razlike iznosa koji su joj isplaćeni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na ime naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog bolesti i iznosa koji su joj trebali biti isplaćeni da je tuženik ispravno i potpuno obračunao i isplatio tužiteljici plaću / naknadu plaće u utuženom razdoblju.

    24. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka utvrđeno je da neobračunata naknada plaće za bolovanje za razdoblje od dijela prosinca 2017. do travnja 2018., te dijela veljače do kraja ožujka 2019., iznosila bi 28,93 EUR bruto (neto + doprinosi za mirovinsko osiguranje II. stup). Mjesečni iznosi u kn i EUR vidljivi su iz izračuna u 4. točki nalaza.

    25. Na financijsko vještačenje nije bilo primjedaba te ga sud prihvatio kao vjerodostojno jer je isto u cijelosti sačinjeno u skladu s pravilima struke.

    26. Slijedom svega navedenog, a budući da je tužiteljica konačno specificiranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 31.1.2025. u cijelosti uskladila tužbene zahtjeve prema obračunu vještaka, iste je trebalo prihvatiti i dosuditi joj razliku plaće i naknadu štete u iznosima koje potražuje.

    27. Na dosuđene iznose naknade plaće tužiteljica sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO ostvaruje pravo na zatezne kamate, a po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koje teku od 15. u mjesecu za prethodni mjesec sukladno odredbi čl. 92. st. 3. ZR. Odbijen je zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće jer prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16, 106/18) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijeva tek s isplatom neto iznosa plaće što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate jer do trenutka isplate u potpunosti nije dospjela na naplatu bruto razlika plaće.

    28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 5. i članka 155. stavka 1. ZPP, a troškovi su odmjereni tužiteljici koja je u pretežnom dijelu uspjela u postupku sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 1.283,17 eura. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe od 150,00 eura (Tbr. 7/1), podneska od 25.4.2024. od 150,00 eura (Tbr.8/1), podneska od 30.1.2025. od 50,00 eura (Tbr.8/4), pristupa na ročište 9.10.2024. od 150,00 eura (Tbr. 9/1), pristupa na ročište 1.4.2025. od 150,00 eura (Tbr. 9/1), a što ukupno iznosi 650,00 eura, a uvećano za PDV od 25% te troškove financijskog vještačenja od 350,00 eura, sveukupno trošak tužiteljice iznosi 1.162,50 eura.

    29. Tužiteljica nema pravo na naknadu troška za sastav podneska od 14.10.2024. (dostavlja potvrdu o plaćenom predujmu za vještačenje a sudu je taj podatak vidljiv u e-spisu) niti pristupa ročištu za objavu (nije pristupila niti bi bilo nužno pristupiti).

    30. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

    31. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

    U Zagrebu 8. svibnja 2025.

    Sutkinja:

    Petra Hertelendi Lovrić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

    Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).

    U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

    DNA:

    1. tužiteljici po punomoćniku

    2. tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.