REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-100/2017-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andrijani Markić Jurišić, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika specijaliste CC, u pravnoj stvari tužitelja NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u OD Krešimir Škarica & parteri d.o.o. u Zagrebu, Petrova 120/I, protiv tuženika, ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u OD Grgić&partneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 25. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 8. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, da u roku od 15 dana isplati tužitelju, NC, OIB: [osobni identifikacijski broj]:

- iznos 26,43 eura na ime neimovinske štete sa zateznim kamatama tekućim od 27. siječnja 2016. do isplate;

- iznos 120,00 eura na ime naknade štete za tuđu pomoć i njegu sa zateznim kamatama tekućim od 27. siječnja 2016. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine;

- zakonsku zateznu kamatu na iznos 796,34 eura koja je na navedeni iznos tekla od 27. siječnja 2016. do 3. rujna 2018.;

- zakonsku zateznu kamatu na iznos 1.327,23 eura koja je na navedeni iznos tekla od 27. siječnja 2016. do 10. ožujka 2023..

II. Odbija se dio zahtjeva za naknadom neimovinske štete radi povrede prava i osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 2.667,84 eura zajedno sa zakonskom kamatom tekućom na navedeni iznos od 27. siječnja 2016. do isplate, kao i imovinske štete za iznos 45,90 eura zajedno sa zakonskom kamatom tekućom na navedeni iznos od 27. siječnja 2016. do isplate, kao neosnovan.

III. Svaka stranka će sama snositi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi od 12. siječnja 2017. navodi kako je 10. siječnja 2016. stradao u prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovao kao vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] kada je na njega naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao VC. Osobni automobil kojim je upravljao VC u trenutku štetnog događaja bilo je osigurano kod tuženika. U prometnoj nesreći tužitelj je zadobio tjelesne ozljede te je upućen u Opću bolnicu Bjelovar, a daljnje liječenje je nastavio u specijalističkim ordinacijama i bio je prisiljen koristiti analgetike. Prije podnošenja tužbe, tužitelj se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali tuženik nije bio voljan u mirnom postupku naknaditi štetu. S osnova neimovinske štete tužitelj potražuje iznos od 1.459,95 eura, s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu 66,36 eura sve sa zateznim kamatama koje na navedene iznose tekuće od 5. siječnja 2016. do isplate, te na ime izgubljene zarade 123,17 eura sa zateznim kamatama od 15. veljače 2016. do isplate, uz naknadu troška postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

1.2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 18. ožujka 2022. (list 110-112) tužitelji je uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 4.817,83 eura sa zateznim kamatama od 5. siječnja 2016. do isplate, na ime štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 165,90 eura sa zateznim kamatama od 5. siječnja 2016. do isplate, s osnova izgubljene zarade 123,17 eura sa zateznim kamatama od 15. veljače 2016. dio isplate, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

1.3. Podneskom od 19. siječnja 2023. (list 123-125) tužitelj je ponovno uredio tužbeni zahtjev uzimajući u obzir uplatu koju je tuženik izvršio 3. rujna 2018. u iznosu 796,34 eura, te sada potražuje iznos od 4.021,50 eura s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje sa kamatama od 27. siječnja 2016. do isplate, iznos od 165,90 eura s osnova imovinske štete tuđe pomoći i njege sa kamatama od 27. siječnja 2016. do isplate, zatezne kamate za razdoblje od 27. siječnja 2016. do 3. rujna 2019. koje su tekle na nesporno isplaćeni iznos od 796,34 eura, iznos od 123,17 eura na ime izgubljene zarade sa kamatama od 15. veljače 2016. do isplate, troškove postupka sa kamatama od dana donošenja presude do isplate.

1.4. Podneskom od 6. travnja 2023. (list 134-136) tužitelj je ponovno uredio tužbeni zahtjev uzimajući u obzir uplatu koju je tuženik izvršio 10. ožujka 2023. u iznosu 1.494,45 eura (1.327,23 eura s osnova neimovinske štete, 123,17 eura s osnova izgubljene zarade, te 44,05 eura s osnova zatezne kamate na izgubljenu zaradu) te sada potražuje iznos od 2.694,27 eura s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje sa kamatama od 27. siječnja 2016. do isplate, iznos od 165,90 eura s osnova imovinske štete tuđe pomoći i njege sa kamatama od 27. siječnja 2016. do isplate, zatezne kamate za razdoblje od 27. siječnja 2016. do 3. rujna 2019. koje su tekle na nesporno isplaćeni iznos od 796,34 eura, zatezne kamate koje su tekle na iznos 1.327,23 eura s osnove nesporno isplaćenog iznosa od 27. siječnja 2016. do 10. ožujka 2023., te troškove postupka sa kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2.1. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno da bi tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio tjelesne ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava i osobnosti takve težine koje bi opravdavale dosudu zatražen naknade štete, te tijek zateznih kamata. U daljnjem tijeku postupka tuženik osporava i dio zahtjeva s osnova izgubljene zarade.

2.2. Podneskom od 1. travnja 2022. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva tužitelja iz podneska od 18. ožujka 2022., ističe prigovor zastare u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva, te osporava zatraženi tijek zateznih kamata u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave: odštetni zahtjev s potvrdom o primitku (list 4-6), zapisnik o očevidu (list 7-12), medicinsku dokumentaciju (list 13-22, 28, 51-66, 69), prijavu ozljede na radu (list 23), potvrda o visini plaće (list 24), obračun plaće tužitelja (list 25), izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list 26), je provedeno i vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Gojku Buljatu (list 74-78) i dr.med Gordanu Makariću (list 100- 101), te su isti usmeno saslušani na raspravi 20. siječnja 2022. (list 126-129). Nadalje, medicinsko vještačenje po kirurgu je obnovljeno nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Augustu Mijiću, spec.kirurg (list 137-139) te je isti usmeno saslušan na raspravi 25. ožujka 2025. (list 157-160), te je saslušan tužitelj (list 152-154).

4.1. Vezano za dokazne prijedloge, valja naglasiti kako sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja za usuglašavanjem vještaka kirurga prof. dr. sc. Gojka Buljata i prof.dr.sc. Augusta Mijića i provođenjem novog medicinskog vještačenja.

4.2. Naime, nakon izrade nalaza i mišljenja od strane vještaka prof. dr. sc. Gojka Buljata isti je usmeno saslušan radi očitovanja na prigovore tuženika. Dajući usmeni iskaz vještak prema mišljenju suda nije na jasan i nedvosmislen način otklonio istaknute prigovore tuženika u pogledu dugotrajnosti blažih bolova i radne nesposobnosti tužitelja, niti ih je doveo u kontekst s eventualnim specifičnostima ozljede koje bi opravdale trajanje bolnosti i radne nesposobnosti do završetka fizikalne terapije 12. rujna 2016. . Osim toga, sud je imao u vidu i činjenicu da je vještak Buljat jednako kao i dr. Makarić utvrdio da kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Slijedom navedenog, obzirom da vještak svojom usmenom dopunom nije otklonio prigovore tuženika određena je obnova medicinskog vještačenja, a sud u daljnjem tijeku postupka nalaz i mišljenje dr. Buljata nije uzimao u obzir.

4.3. Nadalje, sud je ocijenio nepotrebnim usuglašavanje oba vještaka kirurga upravo iz razloga jer nalaz i mišljenje vještaka Buljata u daljnjem tijeku postupka nije korišten kao dokaz. Također, a obzirom na nalaz i mišljenje prof.dr.sc. Augustu Mijiću, spec.kirurg te njegovo usmeno očitovanje na raspravi sud je ocijenio nepotrebnim ponovno provođenje medicinskog vještačenja po drugom vještaku jer je nalaz i mišljenje dr. Mijića sud ocijenio stručnim, jasnim i obrazloženim te je vještak u svom usmenom očitovanju na raspravi jasno i obrazloženo otklonio sve prigovore tužitelja.

5. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je naknada štete (neimovinske i imovinske) koju je tužitelj pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila 10. siječnja 2016. na području Gradeca, a u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka].

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za štetu. Nadalje, nije sporna osnov i visina potraživanja tužitelja s osnova izgubljene zarade (list 128 spisa), te da su tužitelju njegu i pomoć pružali članovi obitelji (list 153). Sporna je osnov i visina štete, tijek zateznih kamata.

8. Valja istaknuti kako je tužitelj podneskom od 18. ožujka 2022. povećao tužbeni zahtjev obzirom je umjesto prvotno zatraženih 1.526,31 eura (1.459,95 neimovinska i 66,36 eura imovinska šteta) zatražio iznos od 4.983,73 eura (4.817,83 eura i 165,90eura) a koje povećanje u smislu čl. 191. st. 1. ZPP-a jest preinaka tužbe. Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužitelj je tužbu preinačio (povećao postojeće zahtjeve) nakon provedenog medicinskog vještačenja. Dakle, radi se okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti. Nadalje, sud primjenom članka 190. stavak 3. ZPP-a može dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te sud, uzimajući u obzir sve navedeno, takvu preinaku smatra dopuštenom.

9. Također se ističe da tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva, jer je riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od početka samog postupka zbog čega se ne može reći da je u konkretnom slučaju riječ o drugom obliku štete te se presuda donosi u odnosu na stanje na dan zaključenja rasprave, a zastara je prekinuta podnošenjem tužbe. Stoga je sud i prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva ocijenio neosnovanim.

10. Na okolnost utvrđivanja zadobivenih ozljeda, osnov i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnim stalnom sudskom vještaku prim. Gordanu Makariću i prof.dr.sc. Augustu Mijiću, spec.kirurg, te su se oba vještaka također i usmeno očitovala, te je saslušan tužitelj.

11. U iskazu tužitelj u bitnome navodi kako je bio na bolovanju uslijed prometne nezgode b u onom razdoblju koje je navedeno u liječničkoj dokumentaciji, dok su razlog ranijeg povratka na posao bile isključivo financije, kredit za stan, jer su prometnoj nezgodi stradali i on i supruga, te nije mogao cijelo vrijeme biti na bolovanju. U odnosu na zdravstveno stanje, tužitelj je naveo kako se u trenutku povratka na posao nije osjećao najbolje, ali je imao dogovor sa poslodavcem koji mu je izlazio u susret te je u dogovoru s njim mogao otići s posla kada se osjećao loše. Nakon povratka na posao konzumirao je analgetike i odlazio na fizikalnu terapiju. Iskaz tužitelja sud je prihvatio kao neposredno uvjerljiv i iskren, te je isti u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu.

12. Stalni sudski vještak prim. Gordan Makarić izradio je nalaz i mišljenje u smjeru ocjene pretrpljenog straha temeljem dokumentacije koja se nalazi u spisu i pregleda tužitelja. U nalazu vještak navodi kako je tužitelj prema medicinskoj dokumentaciji zadobio natučenije glave, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog prsišta, natučenje prsne kralježnice; da se prema medicinskoj dokumentaciji nije liječio niti bolovao od ozljeda istih ili sličnih ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći te je opisao rezultate kliničkog pregleda tužitelja. U miješnju vještak navodi postoji izravna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda, te da je tužitelj trpio kratkotrajni strah jakog inteziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 2 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema. Na raspravi 20. siječnja 2022. vještak se očitovano na prigovore tuženika navodeći kako je u pogledu ocjene trajanja i intenziteta pretrpljenog straha isti cijenjen sukladno vrsti i naravi ozljeda, tijeka liječenja, te rezultata osobnog pregleda tužitelja, a zaključci su doneseni temeljem njegovog kliničkog i stručnog iskustva, kao i dugogodišnje sudsko medicinske prakse u ovakvoj vrsti štetnih događaja. Vještak je u cijelosti ostao kod dane ocjene straha kao primjerene, te je istaknuo da tužitelj nije uzimao psihofarmake što je vidljivo i iz njegovog nalaza i mišljenja.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prim. Gordana Makarića smatrajući da je dan stručno, jasno i obrazloženo, a osim toga prema mišljenju suda vještak je jasno i u skladu sa strukom otklonio prigovore tuženika.

14. Nadalje, u pogledu pretrpljenih boli te tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po sudskom vještaku prof.dr.sc. Augustu Mijiću, spec.kirurg koji je izradio je nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije koja se nalazi u spisu i pregleda tužitelja. U nalazu vještak detaljno navodi tijek liječenja tužitelja, te opisuje rezultate kliničkog pregleda tužitelja. U mišljenju vještak navodi kako je tužitelj trpio bol jakog intenziteta u trajanju 2 dana, srednjeg oko 8 dana, manjeg još oko 20 dana te da mu je tuđa pomoć i njega bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja kod kuće u trajanju 15 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi uobičajene poslove, dok mu je pomoć bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Na raspravi 25. ožujka 2025. vještak se očitovano na prigovore tužitelja te je naveo kako je za ocjenu boli i potrebe tuđe pomoći koristio med. dokumentaciju priloženu u spis kao i zdravstveni karton. Tužitelj je nakon predmetnog ozljeđivanja bio na bolovanju od 18. siječnja 2016. do 25. siječnja 2016. odnosno sedam dana, a predmetno ozljeđivanje dogodilo se 7 dana ranije nego što je otvorio bolovanje. Vještak je naveo kako se u priloženoj med. dokumentaciji može vidjeti kontinuitet liječenja od predmetnog ozljeđivanja 10. siječnja 2016. pa sve do svršetka fizikalne terapije 12. rujna 2016.. Nadalje, vještak je naveo kako je u zdravstvenom kartonu (bez obzira na iskaz liječnice u liječničkoj potvrdi da se tužitelj nikad nije liječio niti bolovao od ozljeda istih ili sličnih ozljeda u prometnoj nezgodi) vidljivo da je tužitelj imao problema sa vratnom kralježnicom 21. rujna 2007. te je 9 godina ranije za bolove i ograničene kretnje u vratnoj kralježnici dobivao analgetike. Vještak je naglasio kako je važno u ovom predmetnom ozljeđivanju da je u opisu kirurga od momenta ozljeđivanja do 25. veljače 2016. vidljivo postepeno popuštanje bolnog vratnog sindroma u toj fazi liječenja. S obzirom na ovakav tijek liječenja i podatka iz zdravstvenog kartona, činjenice vrlo kratkog otvorenog bolovanja, vještak je naveo kako je utvrdio bol i tuđu pomoć koje su mu dane u zadatak i pri tome je ostao u cijelosti. Na pitanje pun. tužitelja, s obzirom na liječenje i provođenje fizikalne terapije pri čemu je posljednji datum fizikalne terapije 12. rujan 2016., te da li to utječe na kvalifikatorne okolnosti u odnosu na opseg i intenzitet bolova vještak je naveo da je ocjena boli dana kumulativno za cjelokupni period liječenja uzevši u obzir i činjenicu da je tužitelj i prije predmetnog ozljeđivanja već imao probleme sa vratnom kralježnicom. Uzeta je u obzir i vrlo bitna činjenica vrlo kratkog bolovanja na kome je tužitelj kod trzajne ozljede vratne kralježnice bio. Zbog toga bez obzira što se fizikalna terapija odužila do 12. rujna 2016., a uzevši u obzir sve činjenice, vještak je naveo kako smatra da je primjereno utvrđen karakter i dužina. Vještak je naveo da je liječenje tužitelja završeno 12. rujna 2016.

15. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Augustu Mijiću, spec.kirurg smatrajući da je dan stručno, jasno i obrazloženo, te je prema mišljenju suda vještak je jasno i obrazloženo otklonio prigovore tuženika.

16. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. dalje: ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO-a šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

17. Temeljem provedenih medicinskih vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temeljem članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Također je utvrđeno da tužitelju nastala imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO-a.

18. Slijedom navedenoga, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka prim. Makarića, dr.med. ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 14 dana i manjeg intenziteta 42 dana. Nadalje, temeljem nalaza i mišljenja prof.dr.sc. Augusta Mijića sud nalazi da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 2 dana, srednjeg 8 dana i bolove manjeg intenziteta u trajanju 20 dana. Također, kod tužitelja nije nastupilo smanjenje životne aktivnosti. S obzirom na tako utvrđeni dužinu i intenzitet trajanja straha i fizičkih bolova, ovaj sud smatra da u smislu članka 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje u iznosu od 2.150,00 eura.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. Augusta Mijića proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 15 dana po 2 sata dnevno odnosno ukupno 30 sati. Visinu sata tuđe pomoći i njege primjenjujući članak 223. ZPP-a, sud je utvrdio u iznosu od 4,00 eura po satu tako da tužitelju po osnovi štete za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od to iznosi 120,00 eura.

21. Slijedom navedenog temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.150,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 120,00 eura, odnosno ukupno 2.270,00 eura.

22. Tijekom postupka tuženik je isplatio tužitelju iznos od 796,33 eura dana 3. rujna 2018. (list 109) na ime cjelokupne štete, te 10. ožujka 2023. iznos od 1.494,45 eura i to: 1.327,23 eura s osnova neimovinske štete, 123,17 eura s osnova izgubljene zarade, te 44,05 eura s osnova zatezne kamate s osnova izgubljene zarade. S obzirom je sud utvrdio kako tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 2.150,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 120,00 eura to je tužitelju dosuđeno daljnjih 26,43 eura na ime neimovinske štete te 120,00 eura na ime naknade štete za tuđu pomoć. Za isplatu daljnjeg dijela na ime naknade štete u iznosu od 2.713,74 eura tužitelj je odbijen kao neosnovan.

23. S obzirom da među strankama nije sporno da je tužitelj 27. siječnja 2016. podnio odštetni zahtjev, temeljem čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.) ima pravo i na pripadajuće zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naime, prema već ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, npr. u odlukama broj Rev-1696/17 od 11. travnja 2018. i broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015., zauzeto je pravno shvaćanje da oštećenicima kod primjene članka 12. ZOOP- a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju. S obzirom je tužitelj u odštetnom zahtjevu prema tuženiku istaknuo zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu to tužitelju po svim vidovima štete pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, sud je ocijenio osnovanim zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 4. ZPP-a kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom čl. 156. stavak 1. ZPP-a.

25. Naime, početno istaknutim tužbenim zahtjevom tužitelj je potraživao iznos od 1.649,48 eura, dok preinačenim tužbenim zahtjevom od 18. ožujka 2022. tužitelj potražuje ukupno 5.106,90 eura. Tijekom postupka tuženik je tužitelju na ime naknade štete isplatio ukupno 2.290,78 eura, te je shodno izvršenim uplatama tužitelje umanjivao tužbeni zahtjev pri čemu konačno tužbeni zahtjev iznosi 2.860,17 eura. Kako je prethodno obrazloženo sud je utvrdio osnovanim tužiteljev zahtjev za isplatom iznosa od 146,43 eura (na ime cjelokupne štete) što uvećano za iznos nesporno isplaćene štete tijekom postupka od 2.290,78 eura podrazumijeva uspjeh tužitelja u postupku približno u jednoj polovni. Stoga je sud mišljenja kako su stranke uspjele u sporu približno u jednakim dijelovima slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke.

Zagreb, 8. svibnja 2025.

Sudac:

Andrijana Markić Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u pet istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Spis