Republika Hrvatska

Posl.br. Ovr-437/2023-28

Repubblica di Croazia

Općinski sud u Puli-Pola

Tribunale comunale di Pula-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Sezione distaccata di Rovinj-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  O  O S I G U R A N J U

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sucu toga suda Alessandri Gržinić-Matika, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Sanje Vukojević, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Općina Medulin, Centar 223, Medulin, OIB: 70537271639, kojeg zastupa punomoćnik Ranko Đokić, odvjetnik u Puli, protiv protivnice osiguranja EŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Šumberac, odvjetnik u Puli, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava, 8. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Na temelju ovršne isprave - rješenja o utvrđenju komunalnog doprinosa, Klasa: UP/I 944-09/16-02/0679, Urbroj: 2168/02-03/14-17-2, od 15. veljače 2017., koje je postalo izvršno 27. ožujka 2018. radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja OPĆINE MEDULIN, 52203 Medulin, Centar 223, OIB: 70537271639, u iznosu od 5.201,98 eura/39.194,35 HRK[1] , zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. siječnja 2022. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te radi osiguranja troškova ovog postupka,

određuje se osiguranje

uknjižbom založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja ČŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], označene kao kč. br. [katastarska čestica], oranica, pašnjak, površine 1906 m2 i kč. br. [katastarska čestica], oranica, površine 898 m2 obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to 2. suvlasnicki dio: ½ .

II. Zemljišnoknjižnom odjelu Pula-Pola nalaže se upis uknjižbe prava zaloga i zabilježbe ovršivosti tražbine na nekretnini iz točke I. ovog rješenja (čl. 297. st. 2. Ovršnog zakona).

III. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla (čl. 298. st. 1. Ovršnog zakona).

IV. Predlagatelju osiguranja se određuje trošak u iznosu od 384,91 eura te se nalaže protivniku osiguranja da navedeni iznos isplati predlagatelju osiguranja u roku od 8 (osam) dana.

V. Protivniku osiguranja se određuje trošak u iznosu od 207,38 eura te se nalaže predlagatelju osiguranja da navedeni iznos isplati protivniku osiguranja u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu 5. lipnja 2020. prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekrentini protivnika osiguranja.

2. Ovosudnim rješenjem o osiguranju posl.br. Ovr-239/2020 od 23. lipnja 2020. udovoljeno je prijedlogu predlagatelja osiguranja te je određeno predloženo osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekrentini protivnika osiguranja.

3. Rješenjem Županijskog suda u Zadru posl.br. Gž Ovr-324/2022 od 24. ožujka 2023. uvažena je žalba protivnika osiguranja, ukinuto je ovosudno rješenje o osiguranju posl.br. Ovr-239/2020 od 23. lipnja 2020. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak radi ocjene da li je narušena pravična ravnoteža između interesa protivnika osiguranja i interesa predlagatelja osiguranja sukladno čl. 80.b. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17).

4. U podnesku od 21. studenog 2023. predlagatelj osiguranja je u bitnome naveo, da osiguranjem novčane tražbine uknjižnom založnog prava, pa i ovrhom, ne bi došlo do narušavanja ravnoteže između interesa predlagatelja i protivnika osiguranja obzirom da je protivnik osiguranja vlasnik više nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja je ujedno naveo da se ovim postupkom nastoji osigurati naplata njegove tražbine, odnosno naplata komunalnog doprinosa kao javnog davanja. Imajući u vidu protek vremena od dospijeća novčane tražbine, nikako se ne radi o interesu za hitnim namirenjem, već se protivnik osiguranja omogućilo da dobrovoljno i bez postupka prisilne naplate postupi u skladu s pravomoćnim i izvršnim rješenjem. Nadalje, predlaganjem osiguranja na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne na svim nekretninama koje su u suvlasništvu protivnika osiguranja željelo se upravo izbjeći narušavanje pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja predlaže da u ponovljenom postupku usvoji prijedlog predlagatelja osiguranja i donese rješenje kojim se određuje osiguranje novčane tražbine uknjižnom založnog prava uz obvezivanje protivnika osiguranja na snošenje troška ovog postupka.

5. U podnesku od 22. prosinca 2023. protivnik osiguranja je naveo da je predlagatelj osiguranja u svom podnesku od 21. studenog 2023. pogrešno naveo da osiguranjem novčane tražbine uknjižbom založnog prava, pa i ovrhom, ne bi došlo do narušavanja pravične ravnoteže između interesa predlagatelja i protivnika osiguranja, te da je protivnik osiguranja naveo da je predmet ovrhe njegova jedina nekretnina koju koristi za stanovanje i zadovoljenje životnih potreba. Protivnik osiguranja u svojoj žalbi nije tvrdio da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koja mu koristi za stanovanje i zadovoljenje životnih potreba. Nadalje, vrijednost tražbine koju predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja mnogo manja od vrijednosti nekretnina na kojima je određeno prisilno zasnivanje založnog prava. Naime, vrijednost nekretnina na kojima je predloženo osiguranje je znatno veća od vrijednosti tražbine predlagatelja osiguranja, te je vrijednost nekretnina u trenutku pisanja žalbe protiv rješenja o osiguranju (dana 06. srpnja 2020.) iznosila 39.194,35 kuna / 5.201,98 EUR1, dok je vrijednost predmetne kč. br. [katastarska čestica] ORANICA, PAŠNJAK, površine 1906 m2 i kč. br. [katastarska čestica] ORANICA, površine 898 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] iznosila cca. 28.040 EUR (2.804 m2 x 10 EUR = 28.040 EUR). Protivnik osiguranja je suvlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela, tako da vrijednost njegove polovice u vrijeme pisanja žalbe protiv rješenja o osiguranju iznosila cca. 14.020,00 EUR, dok je aktualno tržišna vrijednost nekretnina još i veća jer je tržišna vrijednost nekretnina u međuvremenu porasla. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja smatra da je jasno da je određivanjem prisilnog zasnivanja založnog prava radi osiguranja novčane tražbine od 39.194,35 kuna/ 5.201,98 EUR na nekretninama protivnika osiguranja čiji suvlasnički dio vrijedi cca. 14.020,00 EUR narušena pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja. U pogledu navoda predlagatelja osiguranja od 21. studenog 2023. da je protivnik osiguranja suvlasnik i drugih nekretnina koje nisu predmet postupka osiguranja, te činjenica da na njima nije predloženo osiguranje ne znači da nije povrijeđeno načelo pravične ravnoteže između interesa predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja. Nadalje, protivnik osiguranja ističe da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi prisilno namirenje predmetne tražbine na drugim predmetima ovrhe bilo bezuspješno, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri. Predlagatelj osiguranja nije niti pokušao namiriti se, primjerice na novčanoj tražbini putem FINA-e, budući da nikada nije donio rješenje o ovrsi komunalnog doprinosa. Ovo proizlazi iz Očitovanja FINA-e, Klasa: 120-11/20-02/12, Urbroj: 08-4401-20-601 od 06.07.2020. u kojem je navedeno da u periodu od 15. veljače 2017. pa do 06. srpnja 2020. Financijska agencija nije zaprimila na provedbu rješenje o ovrsi od strane ovrhovoditelja Općine Medulin na teret ovršenika DŽ. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja smatra da predlagatelj osiguranja nije ničim dokazao da ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, budući da je predlagatelj pravna, a ne fizička osoba. Osim toga, predlagatelj osiguranja nije naveo nikakve važne razloge zbog kojih je potrebno provesti postupak osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja, pa iz navedenih razloga protivnik osiguranja predlaže da sud u cijelosti odbije prijedlog predlagatelja osiguranja.

6. Člankom 290. Ovršnog zakona određeno je da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

7. Sukladno članku 80.b. st. 2. Ovršnog zakona, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Nadalje, st. 3. istog članka Ovršnog zakona propisano je da će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža i iz čl.1. ovog zakona, uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

8. Uvidom u prijedlog za osiguranje, kao i ovršnu ispravu - rješenja o utvrđenju komunalnog doprinosa, Klasa: UP/I 944-09/16-02/0679, Urbroj: 2168/02-03/14-17-2, od 15. veljače 2017., utvrđeno je da predlagatelj osiguranja potražuje od protivnika osiguranja na temelju pravomoćne ovršne ispravu novčano potraživanje u iznosu od 39.194,35 kuna / 5.201,98 EUR na ime komunalnog doprinosa.

9. Uvidom u žalbu protivnika osiguranja od 6. srpnja 2020. kao i podnesak od 22. prosinca 2023. utvrđeno je da protivnik osiguranja ne osporava postojanje novčane tražbine predlagatelja osiguranja, već ističe da vrijednost nekretnine koja služi kao predmet osiguranja nerazmjerno premašuje visinu predlagateljevog potraživanja te da bi s time bila narušena ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja za osiguranjem njegove novčane tražbine i interesa protivnika osiguranja za zaštitom nekretnine u njegovom vlasništvu.

10. Pored navedenog, protivnik osiguranja ističe da njegov suvlasnički dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], iznosi cca 14.020,00 eura, za koju smatra da je u međuvremenu i porasla. Međutim, kada se uzme u obzir da glavnica predlagateljeve tražbine iznosi 5.201,98 eura, a da protivnik osiguranja svoju nekretninu procjenjuje na vrijednost u iznosu od 14.020,00 eura, očigledno je da nekretnina protivnika osiguranja vrijedi više nego što iznosi predlagateljeva tražbina, no da nikako nije riječ o velikom nesrazmjeru u vrijednostima nekretnine i potraživanja predlagatelja. Naime, predlagatelj osiguranja ima novčanu tražbinu prema protivniku osiguranja u iznosu koji premašuje 1/3 istaknute vrijednosti predmetne nekretnine. Također je bitno za istaknuti da predlagateljeva tražbina iznosi znatno više od 5.201,98 eura obzirom da predlagatelj pored glavnice potražuje i zakonske zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od 12. travnja 2018. Iz navedenog razloga, zauzeto je stajalište da vrijednost predlagateljeve tražbine nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj predlaže uknjižbu prisilnog založnog prava.

11. Predlagatelj osiguranja u ovom predmetu nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežnom dijelu namiri, niti je dokazao da ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga. Međutim, predlagatelj osiguranja niti ne potražuje prisilno ostvarenje tražbine provedbom ovršnog postupka pa stoga nije niti bilo nužno da ove okolnosti dokaže. Naime iz podneska predlagatelja osiguranja od 21. studenog 2023. jasno proizlazi namjera da osigura svoju dospjelu novčanu tražbinu, a na što isti svakako ima pravo osobito kada se uzme u obzir činjenica da protivnik osiguranja niti ne osporava njeno postojanje. Pored navedenog, bitno je za istaknuti da je zasnivanje prisilnog založnog prava radi osiguranja novčanog potraživanja manje tegobno za protivnika osiguranja nego pokretanje postupka prisilnog namirenja tražbine obzirom da isto omogućava protivniku osiguranja da dobrovoljno podmiri svoj dug, a istodobno štiti predlagatelja osiguranja od zastare. Dakle, iz navedenog je razvidno da je predlagatelj osiguranja odabrao način osiguranja svoje tražbine koji je manje otegotan za protivnika osiguranja, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da predlagatelj osiguranja ne predlaže prisilno zasnivanje založnog prava na svim nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja.

12. Također je bitno za istaknuti da protivnik osiguranja nije dokazao, a niti tvrdi, da predmetna nekretnina služi za stanovanje ili zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba.

13. Iz stanja spisa proizlazi da novčano potraživanje predlagatelja osiguranja proizlazi iz ovršne isprave - rješenja o utvrđenju komunalnog doprinosa, Klasa: UP/I 944-09/16-02/0679, Urbroj: 2168/02-03/14-17-2, od 15. veljače 2017., te da se isto odnosi na komunalnu naknadu, pa stoga ne može biti riječ o izričitoj suglasnosti protivnika osiguranja da se radi namirenja ove tražbine može zatražiti prodaja predmetne nekretnine, a koja bi bila sadržana u ovjerovljenoj privatnoj ispravi ili javnoj ispravi. Međutim, ova činjenica nikako ne umanjuje pravo predlagatelja osiguranja na osiguranje svoje tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava.

14. Dakle, ispitivanjem okolnosti iz čl. 80.b. st. 3. Ovršnog zakona utvrđeno je da je nekretnina koja je predmetnom osiguranja veće vrijednosti od tražbine predlagatelja osiguranja, međutim, da se ne radi o nesrazmjeru vrijednosti, dok postojanje ostalih okolnosti iz navedenog članka nije utvrđeno.

15. Uzimajući u obzir navedeno, zauzeto je stajalište da predlagatelj osiguranja ima legitimno pravo zahtijevati predloženo osiguranje, te uzimajući u obzir da je njegov prijedlog sastavljen u skladu s čl. 295. do 298. Ovršnog zakona odlučeno je kao u t. I., II. i III. izreke ovog rješenja.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023 - u nastavku Tarifa).

17. Tako je na temelju tbr. 11/1 u svezi s tbr. 7/1 te tbr. 46 Tarife predlagatelju osiguranja priznat trošak za sastav prijedloga za osiguranje uvećan za PDV u zatraženom iznosu od 165,90 eura, za pribavu izvatka iz zemljišnih knjiga uz pripadajući PDV priznat je trošak u iznosu od 41,48 eura (tbr. 36 u svezi s tbr. 46. Tarife) i za pribavu izvatka iz matice rođenih uz pripadajući PDV priznat je trošak u iznosu od 41,48 eura (tbr. 36 u svezi s tbr. 46. Tarife). Također je priznat trošak plaćane sudske pristojbe za prijedlog i rješenje o osiguranju u iznosu od 73,86 eura. Predlagatelju osiguranja je ujedno na temelju tbr. 9/5 Tarife priznat trošak za pristup ročištu od 18. listopada 2023. uz PDV u iznosu od 62,19 eura, dok se za preostali iznos zahtjev za naknadu ovog troška odbija kao neosnovan. Također se odbija zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i pripadajući PDV obzirom da navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

18. Protivniku osiguranja priznat je kao osnovan trošak sastava žalbe od 6. srpnja 2020. (tbr. 10/1 u svezi s 46. Tarife) u iznosu od 165,90 eura, te trošak pribavljanja očitovanja FINE (tbr. 36 u svezi s tbr. 46. Tarife) u iznosu od 41,48 eura obzirom da je drugostupanjski sud ovaj pravni lijek usvojio.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točkama IV. i V. izreke ovog rješenja.

U Rovinju, 8. svibnja 2025.

Sudac

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Predlagatelju osiguranja po pun.

2. Protivnici osiguranja po pun.

3. ZK odjelu (Pula-Pola) – odmah