Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Karlovcu

    Karlovac

    Kž-600/2023-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Klapšića, predsjednika vijeća, te Elme Kaleb Mamić i Jasmine Štrucelj, članova vijeća, uz sudjelovanje Gordane Mikšić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika UŠ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19.-dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj KO-DO-405/2021, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 11. listopada 2023., broj K-162/2022, u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  je

    Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zadru kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, broj K-162/2022 od 11. listopada 2023., okrivljeni UŠ proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci time da mu je na temelju odredbe iz članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. okrivljeniku primjenjena (pravilno bi bilo: izrečena) uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini kakvo novo kazneno djelo. Na temelju odredbe čl. 68. st. 1. KZ/11. prema okrivljeniku UŠ je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se sukladno odredbi čl. 68. st. 2. KZ/11. izvršavati izvan zatvorskog sustava, ambulanto, uz nadzor nadležnog tijela za probaciju. Na temelju odredbe čl. 69. st. 3. KZ/11. sigurnosna mjera može trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do proteka roka provjeravanja od 2 (dvije) godine. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 126/19, 80/22 – dalje: ZKP) okrivljenik UŠ oslobođen je obveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP-a.

    2. Protiv te presude, žalbu je pravovremeno podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba uvaži i prihvati te pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izrekne strožu kaznu.

    3. Postupajući u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu.

    4. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zadru je neosnovana.

    5. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru ističe da je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, uvjetno na dvije godine, preblaga i ne može ostvariti svrhu kažnjavanja, da je sud pogrešno cijenio olakotno korektno i pristojno ponašanje pred sudom, iako nije priznao počinjenje kaznenog djela, pa svojim radnjama nije doprinio bržem okončanju postupka, a obveza svih građana je primjereno ponašanje pred sudom. Također drži da je sud propustio cijeniti kao otegotnu okolnost činjenicu da je oštećena u svom iskazu opisala posljedice okrivljenikovog ponašanja u vidu iznimnog straha koji traje dulje vrijeme, da je okrivljeni i agresivna osoba koja ima problema s konzumacijom alkohola te da ju je od 2008. psihički i fizički zlostavljao pa drži da sud pogrešno navodi da nema otegotne okolnosti pa je stoga i izrekao kaznu koja nije primjerena osobi okrivljenika, njegovoj krivnji i težini kaznenog djela.

    5.1. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno nakon što je utvrdio sve odlučne činjenice da je okrivljeni počinio kazneno djelo prijetnje prema bliskoj osobi iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i na temelju članka 56. KZ/11. uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od dvije godine. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža te mu je kao olakotno cijenio dosadašnju neosuđivanost i protek vremena u kojem nije bilo evidentiranih sukoba sa oštećenom koji bi rezultirali podnošenjem prijave ili pokretanjem kaznenog postupka a k tome je tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka. Otegotne okolnosti pravilno sud nije našao.

    5.2. Žalbeni navodi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru da se strah oštećene trebao okrivljeniku vrednovati otegotnim je neosnovan obzirom da je osjećaj straha, uznemirenosti i nelagode obilježje kaznenog djela i proizlazi iz činjeničnog opisa. Također neosnovan je navod žalitelja da je pogrešno olakotnim cijenjeno ponašanje okrivljenika pred sudom, a obzirom da nije priznao počinjenje kaznenog djela. Pravo je okrivljenika u kaznenom postupku očitovati se o optužbi na način na koji želi te se ne može vrednovati otegotnom okolnost kad okrivljeni izjavi da se ne smatra krivim. Njegovo korektno držanje je ponašanje nakon počinjenja djela tj. procesna disciplina i neovisno o tome što se takvo ponašanje očekuje na sudu i tijekom postupka nema zapreke da se ta okolnost cijeni kao olakotna tim više što je sud uzeo u obzir da nakon počinjenja kaznenog djela nisu nastupili daljnji sukobi među strankama.

    5.3. Nadalje, neosnovano žalitelj ističe da je utvrđeno da okrivljeni ima problema s konzumacijom alkohola obzirom da takvo što ne proizlazi iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka. Naime, psihijatrijski vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja, sukladno pravilima struke, utvrdio da okrivljenik ima psihički poremećaj, teži oblik, PTSP, te trajne promjene osobnosti nakon katastrofalnih događaja te da je tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv. Bitna smanjena ubrojivost je razlog za blaže kažnjavanje, što je prvostupanjski sud uzeo u obzir.

    6. Imajući u vidu svrhu kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije to je prvostupanjski sud pravilno, a obzirom na propisanu kaznu zatvora za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. u trajanju od šest mjeseci do pet godina, okrivljeniku izrekao kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci te da se za postizanje svrhe kaznenopravne sankcije u konkretnom slučaju ne treba izricati bezuvjetna kazna zatvora, to je pravilno okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja dvije godine.

    7. Kako je svrha kažnjavanja izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja kao i omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo to je pravilno prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu. Dakle, i po mišljenju ovog vijeća takva kazna je u cijelosti primjerena, a ne preblaga kako ističe žalitelj jer se ista utvrđuje u odnosu na okrivljenika, a ne generalno, a i takva kazna će ostvariti svrhu kažnjavanja koja obuhvaća četiri cilja, retribuciju, generalnu prevenciju u pozitivnom i negativnom obliku odnosno stvorit će povjerenje u djelovanje represivnog aparata, a imat će i odvraćajući učinak da nitko ne čini kaznena djela. Ujedno ostvarit će i specijalnu prevenciju u odnosu na okrivljenika da ubuduće ne čini više kaznena djela te na resocijalizaciju okrivljenika tim više što je okrivljeniku na temelju članka 68. stavka 1. KZ/11. izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, izvan zatvorskog sustava, ambulantno, uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, imajući u vidu mišljenje psihijatrijskog vještaka koji ističe da psihičko stanje okrivljenika može poticajno djelovati da u budućnosti počini neko teže kazneno djelo radi čega je i preporučena sigurnosna mjera liječenja od duševne bolesti ambulantnog tipa.

    8. Kako žalba državnog odvjetništva nije osnovana, a pri ispitivanju pobijane presude po službenoj dužnosti nisu utvrđene povrede iz članka 476. stavka 1. ZKP/08., na temelju članka 482. ZKP/08. je presuđeno kao u izreci.

    U Karlovcu 8. svibnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Ivan Klapšić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.