REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-4507/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu-Stalna služba u Trogiru, po sucu ovog suda ivanki Karadža, u pravnoj stvari tužiteljice pod HĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , pod VĐ pok. H rođ. OĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Gordani Šimunov odvj. u Zadru, protiv tuženika pod 1. Republika Hrvatska, OIB 52634238587, Gundulićeva 26, 21000 Split, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko upravni odjel, pod 2. Općina Marina, OIB 84238675791, Ante Runa 47, 21222 Marina, zastupana po punomoćniku HĐĆ odvj. u [adresa], radi Stvarno-Pravo vlasništva nekretnine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 26. ožujka 2025. u nazočnosti pun. tužitelja, zz tuženika pod 1, pun. tužene pod 2, koja odluka je objavljena 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I . Utvrđuje se da su tužiteljice Ad 1) HĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i Ad 2) VĐ ž. V rođ. OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekle pravo vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 1888 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je nekretnina u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića od dana 12.rujna 2024.godine prikazana likom i omeđena i točkama A-B- C-D-E-A, koji lik prema katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara č. zem. [katastarska čestica] za cijelo k. o. [katastarska općina], i to svaka tužiteljica u udjelu od ½ dijela, što je tuženik ad 1) dužan priznati i slijedom toga dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo vlasništva i upišu u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika ad 1) za cijelo , sve u roku od 15 dana.

II Utvrđuje se da su tužiteljice Ad 1) HĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (osobno i kao zakonska nasljednica pok. SĐ) i Ad 2) VĐ ž. V rođ. OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekle pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 3104 m2 k. o. [katastarska općina] , koja je nekretnina u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića od dana 12.rujna 2024.godine prikazana likom i omeđena slovima F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-F (identifikacija nekretnine napravljena rekonstrukcijom i preklopom skice izrađene u ovom postupku od strane vještaka za geodeziju Žaka Šolića od dana 20. lipnja 2016.g. na kojoj skici je nekretnina omeđena likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-A i šrafirana crvenom bojom ), a koji nalazi i mišljenja vještaka čine sastavni dio ove presude, i to svaka tužiteljica za udio od ½ dijela, što je tuženica ad 1) dužna priznati i slijedom toga tužena Ad 1) dozvoliti tužiteljima da to svoje pravo vlasništva i upišu u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika ad 1) za cijelo , sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženu Općinu Marina u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

IV Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska da u roku od 15 dana iz osnova parničnog troška isplati tužiteljicama iznos od 5.771,19 eura.

V Nalaže se tužiteljicama da u roku od 15 dana iz osnova parničnog troška isplati tuženoj Općini Marina iznos od 1.837,50 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi propisanoj odredbom članka 29. Zakona o obveznim odnosima.

Obrazloženje

1.Dana 2. studenog 2009.g. kod Općinskog suda u Trogiru pod brojem P-762/09 zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi kako je na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1293 k. o. [katastarska općina] kao vlasnik uknjižena Republika Hrvatska, a na 43584/55899 dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3170 k. o. [katastarska općina], pravo vlasništva upisano kao općenarodna imovina,

Osim toga, ističe kako se predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991.g. nalazila izvan građevinskog područja, a nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] većim dijelom izvan građevinskog područja, a manjim jugozapadnim dijelom unutar građevinskog područja, sukladno prostornom planu Općine Marine, te da je stoga pasivno legitimirana tužena pod 1. Republika Hrvatska za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su pasivno legitimirane tužene pod 1 i 2.

Nadalje, navodi da su se prije podnošenja tužbe i to dana 20.7.2009.g. tužitelji obratili tuženoj radi mirnog rješenja spora sukladno odredbi članka 186 a Zakona o parničnom postupku, a ODO u Splitu je dana 5. listopada 2009.g. donijelo pismeno u kojem navodi kako nema mogućnosti mirnog rješenja spora.

Tužitelji ističu kako su upravo oni stvarni suvlasnici predmetnih nekretnina svaka za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i svaka za po ¼ dijela od 43584/55899 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da su iste stekli darovanjem od svojih prednika, te nasljeđivanjem od svoje majke OĐ pok. O, koja je upisana kao posjednica navedenih nekretnina zajedno sa prednicima tuženika. Tužiteljice ističu kako su iste posjeduju predmetne nekretnine osobno i preko svojih prednika više od 100 godina, te da se iste nalaze u kontinuiranom, poštenom i mirnom posjedu navedenih nekretnina, koje su oduvijek obrađivane, i na kojima se nalaze stare masline, te su iste ograđene kamenim suhozidima.

1.1.Iz ovih razloga, a kako su navedene nekretnine stečene temeljem nasljeđivanja i dosjelosti, a radi usklađivanja stvarnog stanja sa zemljišno knjižnim stanjem, predloženo je donošenje odluke kojom će se utvrditi da su tužiteljice suvlasnice nekretnina označenih kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 1293 k. o. [katastarska općina] svaka za po ½ dijela, te svaka za po ¼ dijela od 43584/55899 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da su tužene dužne trpjeti uknjižbu prava suvlasništva navedene čestice na ime tužitelja u zemljišnim knjigama, da bi podneskom od 20.2.2020. tužiteljice uredile tužbeni zahtjev prema vještvu vještaka Žaka Šolića.

2. U odgovoru na tužbu od 7. siječnja 2010. tužena pod 1. je istakla kako da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja predlažući isti odbiti odnosno odbaciti. Tužena navodi kako je u slučaju da je osnov stjecanja prava vlasništva dosjelost, potrebno da se radi o nekretnini koja može biti predmetom vlasništva i da se ista nalazi u posjedu u zakonu određenom vremenu od 40 godina i to prije 6. travnja 1941.g., ili ako je posjed pošten, istinit i zakonit da je potreban posjed od 20 godina nakon 1991.g., a ako je samo pošten onda vrijeme od 40 godina od 1991.g. Predloženo je da tužitelj dostavi dokaze na okolnost četrdesetogodišnjeg posjedovanja nekretnina do 06. travnja 1941.g., te da se utvrdi tko je posjedovao iste parcele kroz zakonom određeno vrijeme kao i pravni slijed od prednika tužitelja. Nadalje, navodi kako tužiteljice nisu dokazale svoju aktivnu legitimaciju već da samo navode da su one i njihovi pravni prednici u posjedu predmetnih nekretnina već 100 godina, ne navodeći tko su njihovi prednici, odnosno prednici njihove majke, odnosno od koga su stekli predmetne nekretnine darovanjem. Tužena pod 1. je istakla kako tužitelji nisu dokazali četrdestogodišnji posjed do 1941.g. te da stoga osporava stjecanje vlasništva dosjelošću.

3. U odgovoru na tužbu od 11. siječnja 2010.g. tužena pod 2. Općina Marina je istakla da se opreza radi protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te da je suglasna da sud izvede sve dokaze navedene u tužbi.

Tužena pod 2. Općina Marina je putem svog punomoćnika na ročištu od 8. prosinca 2016.g. predala podnesak kojim se detaljnije očituje na uređeni tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska od 2. kolovoza 2016 navodeći kako se protivi i tako postavljenom i uređenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanom, te ističe kako iz formulacije postavljenog tužbenog zahtjeva nije razvidno da li tužiteljice traže da se utvrde suvlasnicima u idealnim suvlasničkim dijelovima cijele nekretnine, ili pak suvlasnicama geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine , imajući u vidu činjenicu da je pravilno, precizno i određeno postavljeni tužbeni zahtjev procesna pretpostavka za meritorno suđenje.

Nadalje, navodi da je iz iskaza tužiteljica i svjedoka razvidno da je suvlasništvo na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 55899 m2 prestalo na način da je svaki od predmijevanih suvlasnika postao vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine svaka za po ½ dijela udjela od 3104/55899 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje idealne suvlasničke udjele zatim određuju u površini od 3104 m2 i iskazuju kao točno određeni realni dio nekretnine u vještvu označen i šrafiran crvenom bojom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H- I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-A . Osim toga, istakla je da između tužiteljica i tužene pod 2 nikada nije postojao nikakav obvezno pravni odnos te da iste ne mogu osnovano tražiti donošenje presude kojom se tuženoj nalaže bilo kakva činidba.

Tužena pod 2. je istakla i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da je iz izvatka iz zemljišne knjige za ZU 3170 k. o. [katastarska općina] razvidno da su na istoj čestici upisane tužena pod 1 i treće fizičke osobe a ne tužena Općina Marina.

Iz ovih razloga, predloženo je tužbenu i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan uz nalog tužiteljima da tuženoj pod 2. nadoknade trošak parničnog postupka.

4. Tužiteljice su putem punomoćnika na ročištu od 8. prosinca 2016. istakle kako se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva, kako to navode tuženici pod 1 i 2, da se radi o preciziranom tužbenom zahtjevu kako je postavljen u podnesku od 2.8.2016.g. koji je postavljen u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka za geodeziju, u kojem je naveden realni dio nekretnine a kojeg realnog dijela su tužiteljice suvlasnice na jednake dijelove.

Navodi kako je postupila u skladu sa odredbom članka 186 a ZPP-a dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora s potvrdom o primitku pošiljke, dopis ODO Split kojim se očituje na taj zahtjev za mirno rješenje spora.

5. Podneskom od 19. siječnja 2025. tužitelji su uredili svoj tužbeni zahtjev sukladno vještvu vještaka Darioa Blaževića, da bi podneskom od 20. veljače 2025. postavili konačni tužbeni zahtjev predloživši donošenje odluke pobliže opisane kao u izreci ove presude.

6. Nakon izvedenih dokaza u postupku i to pregleda izvatka iz zk priložen uz tužbu, zahtjeva za mirno rješenje spora sa potvrdom primitka, očitovanja ODO od 5.10.2009., uvjerenje upravnog odjela Ispostava Trogir od 6.7.2009., rješenja o nasljeđivanju iza OĐ O-67/78, popisa posjeda priložen uz tužbu, očevidom na licu mjesta od 7.03.2011., pregleda nalaza i mišljenje vještaka geometra Ksenije Rakidžija od 2.5.2012., kopije kat plana od 2.4.2012, posjedovnog lista 2861, na strani 24-25 spisa, očevidom na licu mjesta od 8.5.2013 , pregleda vještva Žaka Šolića od 31.5.2013., povijesni zk izvatka na strani 81-110 spisa, povijesnog posjedovnog stanja dostavljeno uz dopis Katastra od 6.11.2013 na strani 52-77 spisa, dokumentacije na strani 134 i 135 spisa, dopune vještva vještaka Šolića od 20.06.2016., skice lica mjesta, saslušanja svjedoka ŠĐ, GĐ, TĐ sina CĐ, tužiteljica kao stranaka, ovaj sud je odnio presudu pod posl. brojem P-6066/2015 od 16. siječnja 2017. kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice MĐ rođ. OĐ i VĐ rođ. OĐ .

Povodom žalbe tuženika pod 1 i 2., navedena presuda ovog suda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Gž-312/2017-5 od 4. prosinca 2019., te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje .

7. U nastavku postupka i to rješenjem posl. broj P-6210/19 od 7. listopada 2024. utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari budući da je tužiteljica MĐ umrla.

Podneskom od 1. listopada 2024. punomoćnik tužiteljica obavijestio je sud da je MĐ umrla i predlaže da se kao nova tužiteljica označi njezina kćerka HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je suglasna sa preuzimanjem postupka. Uz podneska tužitelja od 14.10.2024. dostavljeno ej rješenje o nasljeđivanju iza pk. S broj O-1564/2024 UPP/OS –O-14/2024 . Rješenjem ovog suda broj P-6210/2019 od 17. listopada 2024. pozvane su HĐ i UĐ da kao nasljednice iza pk. MĐ preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari.

7.1.Podneskom od 21. listopada 2024. punomoćnik tužiteljice je istakao da je HĐ jedina nasljednica iza pk. S u odnosu na predmetne nekretnine, te da je ista suglasna sa preuzimanjem postupka u ovoj pravnoj stvari

8. Raspravnim rješenjem od 28. studenog 2024. određen je nastavak postupka u ovoj pravnoj stvari pod novim posl. brojem P-4507/2024 na način da umjesto ranije tužiteljice MĐ kao tužiteljica pod 1. označava se HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

9. U nastavku postupka sud je obnovio cjelokupno ranije izvedeno dokazno gradivo te je izveo dokaz pregledom povijesnog izvatka iz zemljišne knjige dostavljen uz podnesak od 2.3.2020., dopunskim saslušanjem svjedoka PĐ, dopunskim saslušanjem TĐ, očevidom na lica mjesta od 10.05.2024 uz nazočnost vještaka Daria Blaževića, pregleda nalaza i mišljenja Blaževića od 11.09.2024, skice lica mjesta i fotografija uz vještvo, izvatka iz matice umrlih Matičnog ureda Poreč na MĐ, rješenja o nasljeđivanju iza MĐ O-1564/2024, dokumentacije uz podnesak tužitelja od 20.02.2025., i to presude na temelju priznanja P-1305/17 ovog suda od 12.11.2018., podneska tužitelja od 20.02.2020., izvatka iz zk dostavljen uz taj podnesak za predmetne čestice, izvatka iz zk koji je dostavljen tijekom postupka i na ročištu od 20.3.2025., pregledom spisa ovog suda P-1305/17, i ostale dokumentacije priložene spisu.

10. Tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu pod 1. Republiku Hrvatsku je osnovan.

10.1. Tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu pod 2. Općinu Marina nije osnovan.

10.2. Prigovor pasivne legitimacije u odnosu na tuženu Općinu Marina je osnovan.

11. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje i uknjižbe prava vlasništva na dijelu nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to pobliže navedeno u podnesku od 20. veljače 2025. kao osnov upisa tog prava na ime tužiteljica uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika pod 1. Republike Hrvatske, kako je to zatraženo konačnim tužbenim zahtjevom.

Tužiteljice su dio tužbenog zahtjeva pod točkom 1 u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] usmjerile u odnosu na tuženu pod 1. Republiku Hrvatsku, a točku 2 tužbenog zahtjeva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] usmjerile su u odnosu na tuženike pod 1 RH i pod 2. Općinu Marina, s tim da se traži brisanje prava vlasništva sa te nekretnine samo u odnosu na tuženu pod 1. Republiku Hrvatsku.

12. Između stranaka neprijeporno je da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe dana 20. srpnja 2009.g. preporučenom pošiljkom ODO -u Split podnio zahtjev za mirno rješenje ovog spora, a sukladno odredbi članka 186 a Zakona o parničnom postupku, kako je to razvidno iz dokaza priloženog uz tužbu, te je neprijeporno da je njegov zahtjev kao neosnovan odbijen kako to proizlazi iz očitovanja ODO Split od 5. listopada 2009.g. priloženog uz tužbu.

Prijeporna je pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku .

13. Tužitelji se pozivaju na stjecanje prava vlasništva na označenim nekretninama temeljem dosjelosti odnosno posjedovanje navedenih parcela kroz zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, zahtijevajući da tužena trpi da isti uknjiži svoj suvlasnički dio na sporim nekretninama. Dakle, radi se o originalnom načinu stjecanja prava vlasništva.

Prema odredbi članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

U konkretnom slučaju potrebno je utvrditi pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti u smislu paragrafa 1452-1502 OGZ-a, obzirom da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja koje je proteklo prije 8. listopada 1991.g., jer je do tog datuma odredbom članka 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 9/92 i 77/92), bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvari u društvenom vlasništvu, dok je odlukom Ustavnog suda RH ukinuta odredba članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja odredba je to dozvoljavala.

14. Dakle, u postupku je valjalo utvrditi jesu li tužitelji preko svojih prednika ispunili pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno pravnim pravilima paragrafa 1472 OGZ-a., a imajući u vidu da se prema odredbi članka 388. stav 2. ZV- a primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

Pored činjenice da je posjed neke osobe na predmetnim nekretninama mora trajati neprekidno kroz zakonom određeno vrijeme, od odlučnog značaja su okolnosti da stjecatelj ima samostalan posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

Pretpostavka o savjesnosti, poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Poštenje mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, poštenje je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikada ne prelazi s prednika na slijednika u posjedovanju-poštenje se uvijek prosuđuje na onoga tko je posjednik.

Prenošenje posjeda derivatnim , izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Dakle, da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed stvari postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava time ničiju tuđu posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

15. Između stranaka prijeporno je da li su tužiteljice stekao pravo vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama , posjedovanjem istih nekretnina kroz zakonom određeno vrijeme uz određenu kvalitetu njegovog posjeda.

Dakle, tužitelj je kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva istakao dosjelost. Prema odredbi članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,(„ Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, dalje:ZV), propisano je da dosjelošću posjednik koji dulje vrijeme posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik a posjed ima određene kvalitete, stječe pravo vlasništva te stvari. Dakle, dosjelost se osnova na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme.

16. Budući da se u konkretnom slučaju radi o nekretninama na kojima je upisana Republika Hrvatska , odnosno općenarodna imovina , to je potrebno izvanredno vrijeme dosjedanja koja je propisana člankom 159. stav 4. ZV-a.

Dakle potrebno je utvrditi dvostruko vrijeme od onoga potrebnog za izvanrednu dosjelost iz članka 159 stav 3 ZV-a, odnosno potrebno je utvrditi da je tužitelj bio u posjedu nekretnine u trajanju od 40 godina , prije 6 travnja 1941.g.

Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. austrijskog Općeg građanskog zakonika, vlasništvo nad državnom imovinom moglo se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi, za što se tražili posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941.

16.1.Dakle, da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed stvari postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava time ničiju tuđu posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

17. Prema uvjerenju nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje Ispostava Trogir od 6.7.2009.g. utvrđeno je da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet postupka, na dan 24. srpnja 1991.g. nalazila izvan građevinskog područja dok je čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] većim dijelom nalazila izvan građevinskog područja a manjim jugozapadnim dijelom unutar građevinskog područja.

17.1.Prema izvatku iz zemljišne knjige priloženog uz tužbu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana je općenarodna imovina, a iz izvatka iz zemljišne knjige koji je dostavljen tijekom postupka i priložen na strani 348 spisa, proizlazi da je na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo vlasništva na ime Republike Hrvatske za cijelo, dok je na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 3170 pravo vlasništva upisano na ime Republike Hrvatske i to za 14528/18633 dijela, dok je prestali dio upisan na ime trećih osoba GĐ, Š G i Š T, u određenim suvlasničkim dijelovima, , a kako je to vidljivo iz izvatka iz zemljišne knjige od 1.5.2012.g. na strani 26 spisa , od 6.12.2016 te izvatka priloženog na strani 349 spisa.

Navedeno proizlazi i iz povijesnog zemljišno knjižnog izvatka na strani 81 do 84 spisa te na strani 199-226 dostavljen uz podnesak tužitelja od 2. ožujka 2020., iz kojeg također proizlazi da je upis prava suvlasništva na Republiku Hrvatsku na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano 2012 kada je izvršeno brisanje općenarodne imovine.

18.Dakle, upravo je tužena Republika Hrvatska pasivno legitimirana u ovom postupku, u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu , (Narodne novine broj 34/91, 79/93, 54/94, 48/95, 19/98 , 105/99), dok je prema ocjeni suda utemeljenim istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženu Općinu Marina, obzirom da je na obje predmetne parcele čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana upravo Republika Hrvatska, te se traži brisanje prava vlasništva sa imena tužene Republike Hrvatske a ne i tužene općine Marina, koja bi prema traženju , zajedno sa tuženom pod 1. RH, tužiteljima trebala dozvoliti da svoje pravo vlasništva upišu i zemljišne knjige, što nije osnovano traženje obzirom da je u konkretnom slučaju isključivo Republika Hrvatska pasivno legitimirana u ovom postupku u odnosu na obje utužene nekretnine, zbog čega se prigovor tužene Općine Marina ukazuje utemeljenim.

19. Očevidom na licu mjesta u nazočnosti sudskog vještaka geometra Ksenije Rakidžija od 7. Ožujka 2011.g. utvrđeno je da se predmetna parcela nalazi u mjestu Marina, predio Pipogajn, do predmetne parcele dolazi iz pravca istoka

makadamskim putem, ista nije omeđena čvrstim međama, osim južnog dijela gdje se naslanja na stari suhozid kojom je omeđena cijela površina, a predmet posra je onaj dio koji se sa suhozidom od zapadne starene proteže 8 metar prema istoku, u naravi se radi o neobrađenom zemljištu koje je zaraslo u šikaru.

Prilikom očevida vještak je identificirao opisanu nekretninu kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Dana 2. Svibnja 2012.g. kod suda je zaprimljen nalaz i mišljenje vještaka geometra Rakidžija te skica lica mjesta u kojoj je predmetni opisani dio označila žutom bojom navodeći da površina spornog dijela navedene parcele nije utvrđena jer je potrebno izvršiti obilježavanje međa na terenu trajnom oznakom uz nazočnost svih susjednih međašnika te izraditi i potvrditi elaborat.

20. Dana 8. Svibnja 2013.g. sud je ponovno izašao na lice mjesta u nazočnosti drugog sudskog vještaka geometra Žaka Šolića radi opisa i identifikacije nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Očevidom je utvrđeno da se ista nalazi u mjestu Marina, predio Lovrečina, da se do iste dolazi glavnom cestom koja vodi za Vinišće i s koje se pristupa na makadamski put prema istoku a kojim se dolazi do predmetne parcele koja se nalazi neposredno istočno uz stari put koji ide iz pravca Marine prema Vinišču, nekretnina je sa svih strana ograđena kamenim suhozidom, obrasla u makiju, borove i smrič, nepravilnog je oblika, a parcela koja se nalazi neposredno sjeverno do predmetne parcele, u naravi je obrađena i maslinik dok ostale susjedne nekretnine nisu obrađene.

Dana 25. Svibnja 2013.g. kod suda je zaprimljen nalaz i mišljenje vještaka Žaka Šolića te preslika katastarskog plana u kojoj je vještak crvenom šrafiranom bojom označio opisanu parcelu te identificirao kao čest. zem. [katastarska čestica] k.o. M;arina, sve na temelju uvida u originalni katastarski plan u mjerilu 1:2880 za k. o. [katastarska općina].

20.1.U postupku je na prijedlog tužitelja sa ročišta od 3. Srpnja 2014.g. izveden dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku Žaku Šoliću u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da raniji vještak Ksenija Rakidžija nije izradila potpuni nalaz i mišljenje u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20.2.Dana 23. Lipnja 2016.g. kod suda je zaprimljena dopuna vještva sudskog vještaka geometra Žaka Šolića za sud i stranke, prema kojem je vještak na priloženoj skici česticu zemljišta 352 k. o. [katastarska općina] označio linijama, točkama i slovima A-B-C-D- E-F-G-H-I-A i šrafiranom crvenom bojom, koja je u cijelosti u posjedu tužiteljica , navodeći kako ista prema ZK i katastarskim podacima ima ukupnu površinu od 1888 m2.

Osim toga, vještak navodi kako je suvlasnički dio tužiteljica na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na grafičkom dijelu vještva označio linijama, točkama i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-A i šrafiranom crvenom bojom navodeći da taj dio ima stranu površinu od 3104 m2 odnosno da predstavlja 3104/55899 idealnog dijela navedene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

21. Parnične stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka geometra Žaka Šolića, kako je to pun. tužitelja istakla u podnesku od 11.7.2016.g., koja ej u skladu sa navedenom dopunom nalaza i mišljenja vještaka Šolića uredila i postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 2.8.2016.g., te tužene pod 1 i 2 također nisu imale primjedbi na navedeno vještačenje.

22. Uvidom u izvadak iz posjedovnog lista broj 2861 od 6.11.2013.g. na strani 72 spisa, utvrđeno je da su na predmetnoj nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine od 22899 m2, kao suposjednici upisani ČĐ pok. HĐĆ, RĐ, C, CĐ, CĐ OĐ ud. H (prednica tužiteljica) , CĐ M, U P, DĐ, ZĐ, Č Ivanka, KĐ.

23. Iz posjedovnog lista broj 2379 na strani 71 spisa proizlazi da je kao posjednik predmetne čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine od 1888 m2, upisana OĐ ud. H za cijelo, koja je majka tužiteljica.

24.Uz dopis Odjela za katastar nekretnina Trogir od 6.11.2013.g. dostavljena je dokumentacija koja se odnosi na preslika najstarijeg sumarnika posjedovnih listova od 1953.g. na čestici zemlje [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preslika najstarijeg popisa čestica kojima raspolaže navedeni Odjel za katastar nekretnina od 1953.g. , preslika promjena 56/72 -promjena posjednika, preslika iskaza promjena 17/78 promjena posjednika izvršena temeljem zahtjeva Uprave prihoda Općine Trogir , presliku iskaza promjena 899/1-1985 revizija posjeda, te izvadak iz posjedovnog lista sa sadašnjim stanjem.

25. u postupku je na prijedlog tužitelja izveden dokaz ponovnim očevidom na licu mjesta u nazočnosti drugog sudskog vještaka geometra Daria Blaževića, budući da sudski vještak koji je ranije vještačio Žak Šolić nije postupio po nalogu suda radi izrade dopune vještva prema prijedlogu tužitelja. Očevidom na licu mjesta u nazočnosti sudskog vještaka geometra Daria Blaževića od 10. svibnja 2024. u mjestu Marina predio Lovrečina, do iste se dolazi glavnom cestom koja vodi za Vinišće sa koje se pristupa na makadamski put prema istoku a kojim se dolazi do predmetne parcele, ista je sa svih strana omeđena starim suhozidima, sa zapadne i južne strane položena je betonirana staza širine cca 1-1,5 m, a put koji je položen južno i zapadno od predmetne nekretnine je širi jer dio nije betoniran, i sa tog puta može se pristupiti na predmetnu parcelu, utvrđeno je da se na istoj nalazi ostaci 10ak maslina, a preostali dio nekretnine je zarastao u nisko raslinje i boriku. Vještak je prilikom očevida identificirao opisanu parcelu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

25.1. Nadalje, predmet postupka je i parcela u Marini predio Pipogajin, koja je položena sjeverno od makadamskog puta kojim se može pristupiti na predmetnu parcelu, a pokazani stari suhozid predstavlja zapadnu granicu navedene kat. čest. koju vještak identificira kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a predmet spora bi bio položen istočno cca 8 m u odnosu na pokazani suhozid, te se pruža u širini prema istoku cca 8m, te bi se predmetna parcela pružala put sjevera na približno istoj udaljenosti od suhozida kao i na početku pokazane nekretnine, sve do suhozida koji predstavlja istočnu granicu predmetne nekretnine. Vještak je istakao da bi po pokazanom predmet spora odgovarao dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, ističe da bi predmet spora bila i cjelokupne nekretnine koje graniče sa predmetom spora navodeći da su u trenutku očevida zarasle u nisko i visoko raslinje te su teško prohodne, a na susjednoj parceli vidljive su masline.

26. Dana 12. rujna 2024. kod suda je zaprimljen nalaz i mišljenje vještaka geometra Daria Blaževića, koje sud u cijelosti prihvaća kao stručno, objektivno i argumentirano, jednako kao i parnične stranke. Vještak je na priloženoj geodetskoj skici lica mjesta pokazani predmet spora označio slovima A-B-C-d-E-A navodeći da ista po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

26.1.Osim toga, prikazao je i drugu predmetnu nekretninu koju je označio slovima F- G-H-I-J-K-L-M-N-O-F koja ima površinu 3104 m2 navodeći da ista po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a osim toga vještak navodi kako prilikom očevida iste nisu u cijelosti pokazane zbog zaraslog i neprohodnog terena, tako da je identifikacija predmetne nekretnine izvršena rekonstrukcijom i preklopom skice izrađene od strane geodeta Žaka Šolića u postupku P-6066/2015 iz 2016. sa službenim katastarskim planom i dof-om, te ističe da zbog zaraslosti i neprohodnosti terena nije mogao fotografirati granice predmetne nekretnine .

27. U postupku je na prijedlog tužitelja izveden dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku geometru NĐ koji je dana 4.12.2024. dostavio očitovanje na traženje tužiteljica u podnescima od 24.10.2024. i 25.11.2024. u odnosu na površinu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da ista nije upisana u zemljišnoknjižnom operatu. Vještak ističe kako je identifikaciju predmetne čestica izvršio na temelju metode preklopa katastarskog plana i dof-a iz 2021/2022, bez izvršenih geodetskih mjerenja, navodeći da je navedena metoda dovoljna da bi se utvrdilo da se nedvojbeno radi o kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, te da je u kat. operatu u posjedovnom listu broj 2379 upisana površina za navedenu česticu 352 k. o. [katastarska općina] koja iznosi 1888 m2, te ističe da ukoliko je potrebno izmjeriti parcelu kako bi se utvrdila stvarna površina iste na terenu, potrebno je da tužitelj očisti sve granice predmetne nekretnine i da ga se o tome obavijesti kada to bude učinjeno kako bi mogao obaviti geodetsko mjerenje.

27.Tužiteljice se pozivaju na stjecanje prava vlasništva navedenih nekretnina temeljem nasljeđivanja od majke OĐ r. R pok. O koja je umrla **.**.1977.g. , a koju su prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci posl. broj O-67/78 od 17. Travnja 1986.g. naslijedile upravo tužiteljice VĐ HĐĆC i MĐ SĐ obje rođene OĐ, svaka za po ½ dijela, a preslika navedenog rješenja o nasljeđivanju priložena je uz tužbu .

Nadalje, navode kako je majka tužiteljica kao nasljednica supruga LĐ, zajedno sa ostalim nasljednicima ĆĐ i to upravo sa upisanim posjednicima CĐ , KĐ i kapetanović H, izvršila podjelu zemlje od BĐ te da je dana 25.8.1971.g. sačinjen zapisnik iz kojeg je vidljivo da je između ostalih nekretnina, majci tužiteljica OĐ ud. H pripalo 1/6 dijela odnosno 3100 m2 nekretnine zvane Pipoganj koja nekretnina predstavlja upravo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Navedeni zapisnik dostavljen je uz podnesak tužiteljica od 2.5.2014.g. na strani 118 spisa .

27.1.Tužitelji kao stranke navode da su predmetne nekretnine bile u posjedu njihovog pradjeda LĐ koji je imao sinove C, ĆĐ i HĐĆ te kćerku P, da je njezin djed ĆĐ pok. H, koji je imao vanbračnog sina LĐ koji je njihov otac , da se nakon toga djed oženio te je u braku imao sina LĐ, CĐ, D i KĐ. Nadalje, navode kako je otac RĐ pok. ĆĐ umro **.**.1950.g. da su one i majka OĐ proglašene njegovim nasljednicima, dok su one nasljednice iza pok. majke OĐ ud. H. Nadalje, potvrđuju da je majka 1973.g. izvršila diobu sa polubraćom i polusestrama njihovog oca LĐ te da je upravo tako dobila nekretninu Pipingaj u Marini te još jednu parcelu iznad mjesta Marina prema mjestu Vinišće na kojoj se nalaze 4 -5 stabala maslina koje a koje je sadio pradjed, koje je nastavio obrađivati stric CĐ kojem su one dopustile obrađivati masline, iste je obrađivao do 1993.g. kada je parcela opožarena, te da se danas te masline neobrađene i zarasle u makiju. Ističu kako parcela u predjelu Pipingaj nije ograđena , da se radi o dijelu veće parcele , da je predmet spora srednji dio parcele između posjeda njihovih rođaka ZĐ, te rodice GĐ i tete KĐ , ističu kako je taj dio parcele u naravi kamenjar i nikada se nije obrađivala, te su istakle kako njih osobno kao ni njihovu majku nitko nikada nije ometao u posjedu predmetnog dijela parcele.

28. U postupku su kao svjedok saslušan ŠĐ koji je istakao kako tužiteljice i njihovu majku OĐ ne poznaje, dok poznaje samo CĐ i LĐ koji je rođak od CĐ , navodi da mu je poznato gdje se nalaze u predjelu Lovrečine u Marini, jer tako ima i nekretnine u svom vlasništvu na kojoj su zasađene masline koje obrađuje i da se u blizine njegove parcele nalazi parcela Cemovića u predjelu Lovrečine koja je u naravi šikara ,i neobrađena i ograđena suhozidom sa svih strana.

29. Svjedokinja PĐ pok. CĐ u svom iskazu navodi kako se posjed tužiteljica nalazi do njezinog posjeda u Marini, predio Dolac , da se radi o dijelu jedne velike parcele, da na toj parceli njezini rođaci imaju 2/3 dijela, njezin otac CĐ dio od oko 3.000 m2, njegova sestra KĐ i polubrat njezinog oca AĐ da su dobili svaki oko 3.000 m2, da je upravo RĐ otac tužiteljica. Nadalje, navodi kako se druga parcela koja je predmet postupka nalazi u Marini, Lovrećina, poziva se na diobu iz 1970-ih godina, u kojoj je majci tužiteljica pripala upravo ta parcela, na kojoj su postojale masline, a danas je u naravi kamenjar, da su masline izgorjele u požaru. Oism toga, navodi da su obje parcele koje su predmet postupka bile u posjedu njezinog djeda ĆĐ koje su mu pripale u diobi sa braćom C i HĐĆ i sestrom P, da su braća njezinog djeda dobili određeni dio parcele koji se nalazi do spornog dijela parcele koji traže tužiteljice. Istakla kako tužiteljice i njihovu majku nitko nije ometao u posjedu predmetnih nekretnina. Osim toga, navodi da joj je poznato da je djed ĆĐ plaćao tzv. Demaniju crkvi za obrađivanje zemlje. Svjedokinja je potvrdila da je na skici vještaka Šolića na strani 23 spisa prikazana čestica Pipingaj koja je označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i da je žutom bojom označen dio koji pripada tužiteljicama, dok ej na strani 41 spisa označena parcela zvana Lovrečine.

30. U svom dopunskom iskazu navodi kako je majka HĐĆC i to OĐ dobila predmetnu nekretninu zvanu Lovrećine u Marini u diobi iz 1974. koja je bila između CĐoca ove svjedokinje, KĐ i polubrata LĐ, a radi se o parceli koju su oni naslijedili od svog oca ĆĐ koji je istu naslijedio od svog oca LĐ, da njezin otac CĐ sestra tužiteljica KĐ i polubrat RĐ nakon diobe međusobne nikada nisu polagali nikakva prava na tu nekretninu, da je majka tužiteljica nakon diobe obrađivala tu zemlju koju je dobila u diobi. Nadalje, navodi da se radi o parceli na kojoj su u jednom dijelu masline koje su bile izgorjele i koje su se obrađivale i brale, a na drugom dijelu je pašnjak na kojem su se pasle ovce . Navodi da joj je po pričanju oca CĐ poznato da se su dio uroda za zemlju zv. Levrečine davali crkvi.

Nadalje, ističe da je predmet postupka i parcela Pipoganj koja je također bila predmet diobe iz 1974. , da su majka ranije tužiteljice MĐ , sada baka tužiteljice pod 1., njezin brat CĐ, sestra KĐ i JĐ u toj diobi dobili svaki po cca 3000 m2 te zemlje, da se zemlje obrađivala, krčilo se , obrađivale su se masline koje su poslije u požaru izgorjele, te navodi da su masline bile i na dijelu koji je pripao OĐ . Navodi da joj je po pričanju oca CĐ poznato da su njihovi prednici 1892. tu parcelu otkupili od biskupske menze, da se njihov prvi prednik zvao RĐ koji je imao tri sina ĆĐ, HĐĆ i C, da je njezin prednik ĆĐ pk. Frane, . Istakla je da su tužiteljice i tu parcelu stekle na isti način kao i parcelu Lovrečine, te da Općina Marina i Republika Hrvatska nikada nisu polagale nikakvo pravo na tim nekretninama

31. Navedeno potvrđuje i svjedok TĐ čiji je punac CĐ postigao diobu sa nasljednicom svog polubrata pok. RĐ u vezi predmetne nekretnine, u kojoj diobi je upravo majci tužiteljica OĐ ud. H pripala predmetna zemlja, a koju su sada naslijedile tužiteljice, da je njegovom puncu pripalo 9000 m2, dok se preostali dio od 9000 m2 dijelio na tri dijela i to majci tužiteljica , zatim JĐ i KĐ koja je sestra njegovog punca CĐ, svakom za 1/3 dijela. Istakao je i to da je njegov punac CĐ majci tužiteljice dao jednu parcelu poviše Marine, prema Vinišću na kojoj je izbio požar . U svom dopunskom iskazu ističe da je parcela Lovrečina ograđena suhozidima, da su na istoj bile masline koje su kasnije izgorjele, da je nakon toga parcela zarasla u borike i makiju, te da mu je punac govorio da su oni imali težačka prava na toj nekretnini , detalje ne zna. Za parcelu zvanu Pipoganj navodi da nema saznanja kako su i od kada obitelj CĐ stekli tu nekretninu, da je obitelj CĐ najstarija obitelj u Marini, i da su sigurno oko 200 godina u posjedu te parcele, da mu je po pričanju punca poznato da je ta parcela otkupljena 1892. i da je plaćena biskupiji Trogir prema dokumentaciji na talijanskom jeziku koju je on preveo na hrvatski jezik, te da od kada je u obitelji CĐ nikada nije čuo da bi općina Marina i RH polagale neka prava na predmetnim zemljama.

32. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud smatra kako valja kao utemeljene prihvatiti navode tužitelja da su upravo oni stvarni i jedini vlasnici i posjednici nekretnina koja su predmet ovog postupka i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo i to svaka za po ½ dijela, te da su iste suvlasnice svaka za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to upravo dijela te parcele površine od 3104 m2 i koji dio na terenu predstavljaju jasno omeđen i definiran posjed koji je omeđen suhozidima, što je utvrđeno prilikom očevida uz sudjelovanjem ovlaštenog sudskog vještaka mjernika.

33. Iz izvedenih dokaza u postupku posebno iz iskaza svih saslušanih svjedoka PĐ, IĐ i ranije označene tužiteljice MĐ te tužiteljice pod 2. VĐ kao stranaka, proizlazi da su tužitelji dokazali činjenice trajanja posjeda navedenih nekretnina od strane prednika tužitelja kroz zakonom određeno vrijeme u vremenu prije 6. travnja 1941.g., dakle, da su dokazali cijeli slijed posjedovanja navedenih parcela i to od ranijeg vlasnika i posjednika pradjeda tužiteljice ĐĐ i njezine sada pk. sestre MĐmajke tužiteljice pod 1., LĐ koji je bio raniji stvarni i jedini posjednik parcela, a kojeg su naslijedili sinovi C, ĆĐ, ŠĐ i kćerka P, da je djed ranije tužiteljice MĐ i njezine sestre VĐ, i to ĆĐ nastavio obrađivati predmetnu zemlju koju je dobio u diobi sa braćom C i HĐĆ , da je ĆĐ imao sinove LĐ koji je otac MĐ rođ. ĆĐ i VĐ rođ. ĆĐ, te CĐ, D i KĐ rođ. ĆĐ , da je RĐ umro 1950.g. a iza njegove smrti supruga OĐ ud. H je 1971.g. sačinila diobu u pisanom obliku sa ostalim nasljednicima ĆĐ pok. H , kako to proizlazi iz Zapisnika na strani 118 spisa, i u kojoj diobi je dobila upravo 3100 m2 zemlje zvane Pipingaj u Marini a radi se upravo o čestici zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a navedeno su potvrdili svi saslušani svjedoci, koji su vlasnici i posjednici susjednih parcela a GĐ je vlasnica također dijela parcele 2585 k. o. [katastarska općina] koji je naslijedila od svog oca CĐ a koje punac saslušanog svjedoka IĐ koji je također potvrdio navode tužiteljica da su upravo one sada posjednice navedenog dijela parcele koji je u diobi iz 1974.g. dobila njihova majka OĐ ud. H , odnosno to je majka tužiteljice pod 2., a baka tužiteljice ŽĐ koja je naslijedila majku MĐ koja je tijekom postupka umrla, i to u odnosu na predmetne parcele, tako da su d prihvaća kao utemeljeno da je tužiteljica pod 2. VĐ i njezina sestra sada pk. MĐ iste parcele stekle nasljeđivanjem od majke OĐ ud. H, i nesmetanim posjedovanjem osobno i preko svojih prednika, dok je tužiteljica FĐ to pravo stekla nasljeđivanjem od majke S rođ. OĐ .

34.Obzirom na iznijeto, sud smatra kako su u ovom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti odnosno faktičnim posjedovanjem nekretnina kroz zakonom određeno vrijeme, primjenom naprijed citirane odredbe ZV- a, te je u ovom slučaju nedvojbeno utvrđen pravni slijed posjedovanja tužitelja i njihovih pravnih prednika kroz zakonom određeno propisano vrijeme, kao načina stjecanja vlasništva dosjelošću.

35. Imajući u vidu da se kao posjednik predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vodi upravo majka tužitelja VĐ i baka tužiteljice HĐ OĐ ud. H, i to od osnutka operata 1953.g., a imajući u vidu sve izvedene dokaze u postupku i rezultate dokaznog postupka, sud ocjenjuje kako su tužiteljice osobno i preko svojih prednika u nesmetanom posjedu i neprekinutom posjedu predmetnih nekretnina još od prije drugog svjetskog rata, pri čemu su se prednici tužitelja te tužitelj osobno u svemu ponašali kao vlasnici predmetne zemlje, te su istu obrađivali kao svoju, jer su svjedoci potvrdili da su prednici tužiteljica obrađivali i brali masline na parceli Lovrečine i Pipingaj koje su kasnije izgorjele pa je nakon toga parcela zarasla u makiju i boriku, dok su na preostalom dijelu parcele Lovrečine u naravi pašnjak gonile ovce na ispašu, iz čega proizlazi da su tužiteljice osobno uključujući i vrijeme svojih prednika u posjedu nekretnina koje su predmet postupka, počev od pradjeda majke tužiteljice pod 1. te tužiteljice pod 2.- LĐ , njihovog djeda ĆĐ , oca RĐ i majke OĐ , te tužiteljice osobno do današnjih dana, pri čemu ih nitko nikada nije ometao niti polagao bilo kakva prava na predmetnim nekretninama.

36. Iz iskaza saslušanih svjedoka posebno PĐ rođ. OĐ pk. i IĐ pk. CĐ , proizlazi da je prednik tužiteljica i to baš djed pk. MĐ i VĐ, i to ĆĐ plaćao demaniju crkvi za obrađivanje navedenih zemalja, odnosno da su crkvi davali dio dohotka odnosno uroda sa predmetnih zemalja na kojima su bile masline, a nikada u naravi nisu bile šume, te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila obuhvaćena programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem ovog područja na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, niti je ista ikada bila u naravi šuma, osim što je parcela nakon što su izgorjele masline, zarasla u borike i makiju, kako je to utvrđeno saslušanjem svjedoka, te je i prilikom očevida utvrđeno da su parcele nepristupačne i neobrađene . Nadalje, iz iskaza svjedoka PĐ i Z proizlazi da su porednici tužiteljica predmetnu parcelu zvanu Pipingaj otkupili od biskupske menze 1892. i da je njihov prvi prednik bio RĐ koji je podijelio parcelu na tri dijela između svojih sinova ĆĐ, koji je prednik tužiteljica, te HĐĆ i C.

37. Nadalje, utvrđeno je da je između prednika tužiteljica izvršena dioba nekretnina na način da je upravo OĐ , majci MĐ i VĐ, a baki sadašnje tužiteljice HĐ , pripala predmetna parcela zvana Lovrečine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, dok je istoj u diobi sa bratom CĐ čiji su kćerka PĐ i zet TĐ saslušani kao svjedoci , te sa sestrom KĐ i polubrata JĐ sina D, pripao dio čest. zem. Pipingaj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to upravo predmetni realni dio navedene nekretnine u površini od 3104 m2 , dok je preostalima u toj diobi iz 1974. pripao također dio navedene parcele , te su na terenu svaki u posjedu svog realnog dijela navedene nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da je i svjedokinja PĐ rođ. CĐ pok. CĐ uknjižena kao u određenom dijelu iza pk. oca CĐ i na temelju kupnje od tete KĐ na navedenoj nekretnini kako je to razvidno iz izvatka iz zemljišne knjige i povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

37.1. Tužiteljice su konačnim tužbenim zahtjevom od 20.2.2025. zatražile utvrđenje prava vlasništva za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to svaka za po ½ dijela, kao tužiteljice pod 1. i 2., te su isto tako tražile utvrđenje da su vlasnice realnog dijela čest. zem. zvane Pipingaj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3104 m2 , svaka za po ½ dijela., tako da iste i ne traže utvrđenje prava suvlasništva odnosno da se utvrde suvlasnicama u idealnim dijelovima nekretnine, jer je suvlasnička zajednica između njihove prednice OĐ i njezinog brata CĐ i polubrata ZĐ, te sestre KĐ, koji su to pravo stekli nasljeđivanjem iza oca ĆĐ pk. H, razvrgnuta, a nesporno ej da je upravo ĆĐ pravo vlasništva i posjeda stekao nasljeđivanjem od oca LĐ koji je pradjed pok. MĐ i VĐ.

38. Nadalje, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi kako se stupanju u posjed predmetnih nekretnina od strane prednika tužitelja a kasnije i tužitelja nitko nije usprotivio , iz čega proizlazi kako je posjed tužitelja osobno uključujući i vrijeme njihovih prednika bio neprekinut i miran čitavo vrijeme od 40 godina koliko je potrebo za stjecanje vlasništva dosjelošću u ovom slučaju, budući da se radi o nekretninama koje su u društvenom vlasništvu pa se vlasništvo na takvoj imovini može steći dosjelošću posjedovanjem kroz period od 40 godina računajući do 6. Travnja 1941.g.

39. Radi navedenog, sud smatra da tužiteljice imaju pravnog interesa zahtijevati usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, to su ovlaštene zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] a sve položene u k. o. [katastarska općina] na svoje ime svaka za po ½ dijela, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika, a imajući u vidu da iz izvedenih dokaza proizlazi kako su upravo tužiteljice u nesmetanom i neprekinutom posjedu navedene zemlje temeljem nasljeđivanja od majke OĐ. H, koja je to pravo stekla diobom iz 1974.g. postignutom sa nasljednicima svoga svekra ĆĐ, što su nedvojbeno potvrdili saslušani svjedoci.

40. Na temelju svih naprijed izvedenih dokaza u postupku, sud ocjenjuje kako su prednici tužitelja predmetne nekretnine posjedovali kao obrađivači iz čega proizlazi da je njihov posjed istinit, nije pribavljen silom, potajno , prijevarom niti zloupotrebom povjerenja, te da su iste obrađivali i koristili kao pošteni posjednici , a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je mogao znati niti je imao razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed -prema čl. 18 stavak 3. ZV-a.

41. Izvedeni dokazi jasno upućuju na zaključak da su tužiteljica osobno i prednici tužitelja bili pošteni posjednici predmetne nekretnine , te da je njihov pošteni posjed trajao u više od četrdeset godina samostalnog posjeda potrebnog za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću od 17. Studenog 1999.g. kada je ustavni sud RH u Odluci broj U-I-58/1997 ukinuo članka 388. Stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojom je bilo određeno da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. Listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

42. Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno je da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji je primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. Travnja1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije, sve do rujna 1. Rujna 1980.g. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO), koji je bio na snazi do 1. Siječnja 1997.g., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, koje na terenu nedvojbeno čine jednu cjelinu i jedinstveni posjed tužitelja, pa tako i nakon 1. Siječnja 1997.g. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. propisuje pretpostavke za stjecanje oprava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

43. Obzirom na iznijeto, a budući da sud tužbeni zahtjev tužitelja kako je postavljen podneskom od 20. veljače 2025. u odnosu na tuženu Republiku Hrvatsku pod točkom I i II ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

43.1. Budući da je prigovor promašene pasivne legitimacije prigovor materijalno pravne prirode, to je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na točku 2 tužbenog zahtjeva i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na tuženu pod 2. Općinu Marina valjalo odbiti kao neutemeljen kako je to odlučeno u izreci pod točkom III.

44. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154 ZPP-a, a ista obuhvaća obistinjenje troška sastava tužbe 75 bodova, trošak zastupanja tužitelja na ročištu od 7.3.2011., 8.5.2013., 17.10.2013., 27.3.2014., 22.5.2014., 3.7.2014.,19.5.2016., 8.12.2016., 10.9.2020., 15.2.2024., 10.5.2024., 28.11.2024.,20.3.2025. - po 75 bodova ili 975 ukupno bodova, trošak zastupanja na ročištu od 7.10.2010., 17.1.2013., 5.12.2013., 6.2.2014., 20.2.2020., 4.6.2020., 30.1.2025- po 50% nagrade jer se raspravljalo o procesnim pitanjima ili po 37,5 bodova ili ukupno 262,5 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 14.1.2011., 11.3.2013., po 25% nagrade ili po 18,75 bodova ili ukupno 37,5 bodova, trošak sastava podneska od 2.5.2014., 25.7.2016. 20.2.2025.- po 75 bodova ili ukupno 225 bodova , trošak sastava ostalih podnesaka od 1.10.2024., 21.10.2024., 24.10.2024. - po 25% nagrade ili po 18,75 bodova - ukupno 56,25 bodova, trošak sastava odgovora na žalbu 75 bodova.

Tužitelju je priznato ukupno 1706,25 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 3.412,50 eura na koji je dodano 10 % na ime zastupanja više osoba u iznosu od 341,25 eura, što daje zbroj od 3.753,75 eura na koji iznos je dodan trošak 25 % PDV-a u iznosu od 938,44 eura što daje zbroj od 4.691,94 eura. Tužiteljima priznat trošak pristojbe na tužbu i presudu koji je plaćen u iznosu od po 53,09 eura, te trošak vještačenja u iznosu od 314,92 +234,33 + 530 eura (3.993,26 kn), ukupnom iznosu od 1.079,25 eura.

45. Prema tome, ukupan trošak tužitelja iznosi 5.771,19 eura a koji iznos je dosuđen tužiteljima a sve na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 89/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) te Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12, 157/13 i 110/15). Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom IV

46. Budući da je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu Općinu Marina, istoj je valjalo dosuditi trošak zastupanja na ročištu od 19.5.2016., 8.12.2016.,10.9.2020., 15.2.2024., 10.5.2024., 28.11.2024., 20.3.2025.-po 75 bodova ili ukupno 525 bodova, trošak zastupana na ročištu od 20.2.2020., 4.6.2020., 30.1.2025. -po 50% nagrade ili po 37,5 bodova –ukupno 225 bodova, trošak sastava podneska od 7.12.2016.- 75 bodova, trošak sastava žalbe 93,75 bodova.

Prema tome, tuženoj Općini Marina valjalo je priznati ukupno 918,75 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.837,50 eura, sve na temelju važeće tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dok ista nije platila pristojbe na odgovor na tužbu ni žalbu , zbog čega istoj taj trošak nije dosuđen.

47. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom V.

U Trogiru, dana 8. svibnja 2025.

Sudac:

Ivanka Karadža

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istih. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud .

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a).

DNA: pun. tužitelja

ODO Split

pun. tužene pod 2.

u spis