Poslovni broj: R1-708/2023-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ivi Tisanić Vilček u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Karlu Radoševiću odvjetniku iz Jastrebarskog, protiv protustranke ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 08. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Upućuje se predlagateljica ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine:

upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u posjedovni list broj 2828 k. o. [katastarska općina] (Mbr. 335258), na parnicu.

II. Obustavlja se izvanparnični postupak u ovoj pravnoj stvari

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da su stranke na jednake dijelove suvlasnici predmetne nekretnine na kojoj se nalazi stambeni objekt i jedan manji pomoćni objekt te da predlaže predmetnu suvlasničku zajednicu razvrgnuti geometrijskom diobom na način da svakoj od stranaka pripadne dio predmetne nekretnine koji odgovara njenom suvlasničkom dijelu.

2. Protustranka u svom odgovoru navodi kako predmetni prijedlog nije cjelovit obzirom da isti ne obuhvaća i česticu 349/7 k. o. [katastarska općina] te da se na terenu nalaze dvije kuće sa pomoćnim objektima i da njegova kuća i pomoćni objekt imaju sve potrebnu dokumentaciju dok druga kuća i pomoćni objekt takvu dokumentaciju nemaju, kao i da je podjela na terenu izvršena prije 40 godina. Naknadno protustranka navodi kako je stvarna izvanknjižna podjela izvršena 01.10.1976. godine postavljanjem ograde sukladno Ugovoru o korištenju zemljišta i da se dvorišna zgrada koristi sukladno tom Ugovoru. Dalje protustranka navodi kako je nakon podjele izgrađena ulična zgrada kao dvojni stambeni objekt i da je izvršena nadogradnja dvorišne poslovne zgrade br. 8/1 koja je vlasništvo protustranke. Protustranka navodi i da je legalizirala svoju stambenu zgradu i poslovnu zgradu koje su sagrađene na zk.č.br. 1280/5 k. o. [katastarska općina] temeljem čega je protustranka ishodila i rješenje o utvrđivanju građevne čestice sukladno kojem su oblik i veličina iste prikazani na kopiji katastarskog plana od 10.01.2018. godine. Ističe i kako je prednik predlagateljice na to rješenje podnio žalbu koja je odbijena, a kako nije pokrenuo upravni spor isto je rješenje o određivanju građevne čestice postalo izvršno, pa da je stoga podjela predmetne nekretnine moguća jedino temeljem iste dokumentacije.

3. Nakon provedenog postupka sud je rješenjem poslovni broj R1-699/2021-22 od 07.11.2022. godine predlagateljicu uputio sa predmetnim zahtjevom na parnicu te je obustavio predmetni postupak. Po žalbi predlagateljice uloženoj na navedeno rješenje Županijski sud u Bjelovaru je rješenjem broj Gž-1301/2022-3 od 25.10.2023. godine ukinuo navedeno rješenje ovog suda te je predmet vratio na ponovni postupak.

4. Sud je u postupku izveo dokaz uvidom i čitanjem izvoda iz katastarskog stanja za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identifikacije čestica za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjedovnog lista broj 2828 k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenja o izvedenom stanu od 29.05.2015., rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 26.03.2018., Izvoda iz katastarskog plana koji je sastavni dio rješenja o utvrđenju građevne čestice od 26.03.2018., geodetskog snimka stvarnog stanja za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 30.10.2018., očitovanja Upravnog suda Republike Hrvatske od 23.04.2019., prijavnog lista iz rujna 2021. za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], građevinske dozvole od 06.08.1992. i dokumentacije o inspekcijskim nadzorima vezano za dvorišnu zgradu. Ujedno je izveden i dokaz uviđajem na licu mjesta te građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za građevinarstvo Gordani Derković.

5. Iz dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi kako predmetna nekretnina zk.č.br. 349/5 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanoj u posjedovni list broj 2828 k. o. [katastarska općina] te da se radi o stambenoj zgradi broj 8, [adresa] površine 120 m2, kući br. 8/1 [adresa] površine 67 m2 i dvorištu površine 412, ukupne površine 599 m2, a koja je u suvlasništvu stranaka na jednake dijelove.

6. Nadalje je izvedenim dokazima sud utvrdio kako slijedi:

- da su prednik predlagateljice i protustranka sklopili Ugovor o korištenju zemljišta 07.07.1976. godine sukladno kojem je svaki od njih trebao koristiti predmetno zemljište u 1/2 dijela uzdužno uključujući i zemljište koje se nalazilo pod tadašnjim objektom (dvorišna stambena zgrada) koji je trebalo srušiti, a dok isti dvorišni objekt postoji njegov je sjeverni dio trebao pripasti protustranci, a južni predniku predlagateljice

- da je predniku predlagateljice i protustranci izdana građevinska dozvola za izgradnju ulične stambene zgrade sa dvije odvojene stambene jedinice kao zamjenski objekt za dvorišnu stambenu zgradu

- da se u naravi na predmetnoj nekretnini nalaze samostojeća ulična stambena zgrada i dvorišna zgrada koje su obje upisane u katastar i zemljišne knjige

- da je dvorišna zgrada trebala biti uklonjena nakon izgradnje ulične stambene zgrade sukladno Ugovoru sa protustrankom od 07.07.1976., no da ista nije do danas uklonjena, već je i nadograđena, iako je prednik predlagateljice opetovano tražio uklanjanje tog dvorišnog objekta

- da stranke na terenu predmetnu nekretninu koriste kako je prikazano na Izvodu iz katastarskog plana koji je sastavni dio rješenja o utvrđenju građevne čestice (list 32 spisa), a iz kojeg je razvidno da se predmetna nekretnina ne koristi na način da svaka od stranaka koristi 1/2 dijela predmetne nekretnine uzdužno već da protustranka koristi i onaj dio dvorišnog objekta koji ulazi u onu 1/2 dijela predmetne nekretnine koja je po Ugovoru od 07.07.1976. godine trebala pripasti predniku predlagateljice

- da su dio ulične stambene zgrade i dio dvorišnog objekta koje koristi protustranka legalizirani rješenjem o izvedenom stanju od 29.05.2015. godine temeljem čega je protustranka ishodila rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 26.03.2018. godine sukladno kojem je određena građevna čestica za legalizirane građevine iz rješenja o izvedenom stanju od 29.05.2015. godine koju čine dio kč. br. [katastarska čestica] i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su prikazani na kopiji katastarskog plana od 10.01.2018. godine pri čemu u dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kojeg se određuje ta građevna čestica ulazi i onaj dio te čestice koji se nalazi ispod dijela dvorišnog objekta koji koristi protustranka, a koji ulazi u onu 1/2 dijela predmetne nekretnine koja je po Ugovoru od 07.07.1976. godine trebala pripasti predniku predlagateljice

- da je na zahtjev protustranke izrađen prijavni list kojim je predložena parcelacija predmetne nekretnine sukladno stanju na terenu i onome što stranke u naravi koriste, a prema rješenju o utvrđivanju građevne čestice od 26.03.2018. godine.

6. U svom je nalazu i mišljenju građevinski vještak naveo kako smatra da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća te da smatra kako se suvlasnici mogu podijeliti etažiranjem što uključuje zgradu i zemljište te da je u tu svrhu potrebno ukloniti dvorišnu zgradu i ishoditi uporabnu dozvolu za uličnu stambenu zgradu sa dvije stambene jedinice, a ako se ne uspije ishoditi uporabna dozvola postoji mogućnost etažiranja ali s upisom negativne zabilježbe u zemljišne knjige da nije priložena uporabna dozvola.

7. U očitovanju na nalaz i mišljenje vještaka predlagateljica je izjavila kako će podnijeti izvanredni pravni lijek u cilju poništenja rješenja o izvedenom stanju i rješenja o utvrđenju građevne čestice koje je ishodila protustranka te da predlaže da se predmetna suvlasnička zajednica razvrgne etažiranjem.

8. Protustranka je pak u svom očitovanju na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka navela kako vještak u nalazu i mišljenju ne navodi da je predmetna nekretnina fizički podijeljena, da se vještakinja poziva na građevinske postupke koji su po sili zakona obustavljeni donošenjem pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju i da je stoga pisani nalaz i mišljenje građevinskog vještaka neprihvatljiv, kao i da je protustranka već ranije predložila uspostavu vlasništva na posebnim dijelovima što predlagateljica nije htjela prihvatiti.

9. U ponovljenom postupku protustranka je izjavila kako se izričito protivi razvrgnuću uspostavom etažnog vlasništva uz napomenu da predlagateljica nije niti dostavila elaborat posebni dijelova te da prihvaća jedino prijedlog diobe iz geodetskog elaborata izrađenog po Geowelt d.o.o. Zlatar (prijedlog geometrijske diobe koji obuhvaća i predmetnu nekretninu i nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je isto i u suvlasništvu stranaka, ali nije obuhvaćena predmetnim prijedlogom).

10. Predlagateljica je u ponovljenom postupku istaknula kako je svim rješenjima ishođenim po protustranci obuhvaćena i poslovna zgrada (dvorišni objekt) koja je po predlagateljici nelegalna s obzirom da je ista još davno trebala biti srušena, dok se na rješenja suda kojima je pozvana očitovati se smatra li da zemljišna površina ispod zgrade 8/1 pripada njoj ili protustranci i u kojim dijelovima, odnosno očitovati se kome prilikom diobe ima pripasti ista zgrada nije očitovala.

11. Iz podneska predlagateljice od 20.07.2022. godine proizlazi kako je predlagateljica preinačila svoj zahtjev za razvrgnućem predmetne suvlasničke zajednice na način da istu više ne predlaže razvrgnuti geometrijskom diobom, već da istu predlaže razvrgnuti sukladno čl. 53. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), a čemu se protustranka u nekoliko navrata izričito usprotivila.

12. Odredbom čl. 53. ZV propisano je da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo) uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća. Odredbom čl. 66. ZV propisano je da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, time da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi. Odredbom čl. 73 st. 2. ZV propisano je da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.

13. S obzirom da je protustranka izričito protivna razvrgnuću uspostavom etažnog vlasništva u ovom izvanparničnom postupku nije moguće provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva jer za isto nedostaje suglasnost stranaka propisana odredbom čl. 53. ZV. Navedeno ne znači da se razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva ne može provesti temeljem pravomoćne presude iz parničnog postupka na koji je potrebno uputiti predlagateljicu s obzirom da protustranka u ovom izvanparničnom postupku uskraćuje svoj pristanak na uspostavu etažnog vlasništva u pogledu predmetne nekretnine (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci broj Gž-47/2022, Županijski sud u Splitu u odluci broj Gž-1219/2017 i Županijski sud u Varaždinu u odluci broj Gž- 655/2022).

14. Nadalje, pravnim pravilom iz paragrafa 267. Zakona o vanparničnom postupku, koji se u ovom predmetu primjenjuje osnovom Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/1991), propisano je da će na zahtjev ma koga suvlasnika, sud u vanparničnom postupku odlučiti da li se i kako se ima provesti dioba zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o 1) o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive i 2) o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela, dok je pravnim pravilom iz paragrafa 268. Zakona o vanparničnom postupku propisano da će sud, ukoliko se u postupku radi diobe od ma kojeg suvlasnika ospori jedno od prethodnih pitanja a o tome se ne može postići sporazum, stranku sa njenim zahtjevom radi diobe uputiti na parnicu.

15. Iz očitovanja i tvrdnji stranaka tijekom postupka jasno proizlazi da je između njih, osim uskrate suglasnosti protustranke za diobu etažiranjem, sporan i predmet diobe. Naime, protustranka tvrdi da je dvorišni objekt (označen oznakom 8/1) legalan i da pripada protustranci, pri čemu se poziva na rješenje kojim je isti objekt legaliziran, dok predlagateljica tvrdi da je isti objekt nelegalan i da je davno trebao biti srušen, a građevinski vještak u svom nalazu i mišljenju navodi kako smatra da je potrebna revizija postupka ishođenja rješenja o izvedenom stanju na koje se poziva protustranka s obzirom da je predmet istog bila i dvorišna zgrada koja je trebala biti uklonjena, kao i da je u svrhu etažiranja predmetne nekretnine potrebno ukloniti dvorišnu zgradu, čemu se protustranka izričito protivi. Ova sporna činjenica predstavlja spor o predmetu diobe iz razloga što tvrdnje protustranke u biti znače da protustranka smatra kako dvorišni objekt predstavlja samostalnu prostoriju iz čl. 67. ZV (posebno kada se uzme u obzir da rješenje o izvedenom stanju može zamijeniti potvrdu iz čl. 73. st. 3. ZV), dok tvrdnje predlagateljice u biti znače da predlagateljica smatra kako se isti dvorišni objekt uopće ne može obuhvatiti etažiranjem jer isti ne bi niti trebao postojati. Navedena sporna činjenica, uz nepostojanje suglasnosti stranaka o razvrgnuću uspostavom etažnog vlasništva, onemogućava provođenje razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva u ovom predmetu. Navedeno stoga što sud u ovom postupku sud nije ovlašten ocjenjivati jesu li uskrata suglasnosti za etažiranje i osporavanje jednog od suvlasnika što čini predmet diobe osnovani već je sud ovlašten samo odlučiti hoće li se i kako provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice, sve ako među suvlasnicima nema spora o činjenicama iz paragrafa 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, pa je, sukladno svemu navedenom, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 08. svibanj 2025.

Sudac

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. E KOM

2. Protustranci