REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: K-10/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Danijele Zubčić, kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Ene Bačić i Borisa Hrabrova, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Tine Krstić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ČR, radi kaznenog djela iz čl. 110. u svezi sa čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne Novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 101/17, 118/18,126/19, 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-5/2022 zaprimljene kod suda 1. ožujka 2022., nakon održane i zaključene javne rasprave 28. travnja 2025. u nazočnosti zastupnika optužbe UR, zamjenika punomoćnika oštećenika Jakova Sudinje, odvjetnika u Zadru, branitelja optuženika Trpimira Kučine, odvjetnika u Zadru i optuženika ČR osobno, na objavi dana 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Optuženik ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i majke U, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], stan K, VIII kat, građevinski tehničar, zaposlen u građevinskoj firmi Zadar Teh, zaposlen za stalno sa primanjima od 1.800,00 eura mjesečno, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta i jedno dijete na putu, bez imovine, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan,

k r i v  j e

što je dana 19. kolovoza 2021. oko 00,40 sati u Viru, u ulici Šetnica Jadro br. 26, ispred caffe-bara ˝Na mulu˝, zajedno sa KR, nakon kraće verbalne prepirke sa ošt. ŠR i njegovim bratom PR, fizički napao iste zadavši im više udaraca šakama po glavi, pri čemu je došlo i do međusobne tučnjave, da bi u jednom trenutku optuženik ČR prišao s leđa ošt. FR te ga udario staklenom pivskom bocom po glavi, svjestan da ga na opisani način može i usmrtiti i pristajući na takvu mogućnost, pri čemu je došlo do razbijanje staklene boce, a potom u nastavku putanje zamaha s pojedinim krhotinama i okrznuća lijeve uške, a potom i lijeve strane vrata ošt. FR uslijed čega je on uz reznu ranu na lijevoj strani čela te reznu ranu na lijevoj uški zadobio i tešku tjelesnu ozljedu u vidu rezne rane na lijevoj strani vrata, zbog čega je došlo do velikog krvarenja blizu velikih krvnih žila, pa je smrt FR izbjegnuta, uz hitnu medicinsku intervenciju, samo stjecajem sretnih okolnosti,

dakle, s neizravnom namjerom da ubije drugoga poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela iz čl. 110. KZ/11 u vezi sa čl. 34. st. 1. KZ/11 – ubojstvo u pokušaju.

Temeljem odredbe čl. 110. KZ/11 i čl. 34. st. 2. KZ/11, 48. st. 1. KZ/11 i 49. st. 1. toč. 2. KZ/11 optuženik ČR se

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 2 (dvije) godine.

Temeljem odredbe čl. 54. KZ/11 optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava jedan dan oduzimanja slobode 19. kolovoza 2021.

Temeljem čl. 69. st. 1. KZ/11 optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja se temeljem čl. 69. st. 2. KZ/11 uz kaznu zatvora izvršava u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom.

Temeljem čl. 69. st. 3. KZ/11 sigurnosna mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje tri godine.

Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13 i 145/13,152/14, 70/17,126/19, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) u vezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1.-6. ČR se nalaže plaćanje troškova kaznenog postupka u iznosu od 3.065,31 (tritisućešezdesetpeteuratridesetjedancent) eura koji je iznos optuženik ČR dužan uplatiti u korist sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP-a u vezi sa čl. 145. st. 2. toč. 8. optuženik je dužan podmiriti trošak zastupanja oštećenika po punomoćniku u iznosu od 1.405,21 (tisućučetiristopeteuradvadesetjedancent) eura i to uplatom na račun punomoćnika oštećenika Jurice Jurića odvjetnika u Đakovu, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi HR72 2500 0091 1014 5073 9 otvoren kod Addiko bank d.d. Zagreb u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, podiglo je protiv I-optuženika ČR i II-optuženika KR optužnicu KO-DO-5/2022 dana 1. ožujka 2022., radi učina kaznenih djela protiv života i tijela i to I-optuženik ČR – ubojstvo u pokušaju iz čl. 110. u svezi sa čl. 34. st. 1. KZ/11 i II-optuženik KR – sudjelovanje u tučnjavi iz čl. 122. st. 1. KZ/11, koja je optužnica potvrđena rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Kov-5/2022 dana 13. lipnja 2022.

2. Rješenje ovoga suda poslovni broj K-10/2022 od 4. ožujka 2024. razdvojen je kazneni postupak u odnosu na I-optuženika ČR, koji se vodi pod poslovnim brojem K-10/2022, dok se u odnosu na optuženika KR kazneni postupak vodi pod poslovnim brojem K-9/2025.

3. Optuženik je očitujući se o osnovanosti optužnice na raspravi od 28. ožujka 2025. godine izjavio kako se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

4. Ranije, iskazujući pred županijskim državnim odvjetnikom u [adresa] 20. kolovoza 2021. optuženik je naveo da je na Vir ranije kao mali dolazio na ljetovanje a te godine je došao sam 27.05. i radio je jedan dan u beach baru, nakon nekih tjedan ipo 06. ili 07.06. je počeo raditi u fast food-u. KR poznaje od kada je počeo raditi s njima, možda ima nekih mjesec i pol, dva, ne zna točno datum kada je došao. Sprijateljio se s njim. Dana 19. kolovoza oko ponoć i 40 minuta, dakle iza ponoći, išli su s mula, te je KR zapeo za jednog od njih, ne zna točno koga jer se ne sjeća kako izgledaju i nije čuo za njih do sada, te je tu počela nekakva verbalna svađa. Zapeo je za jednog od njih ramenom, produžili su možda nekih pet metara i tu su se onda okrenuli i tu je počela verbalna borba, u kojoj optuženik nije sudjelovao. Ta druga dvojica su isto stala, okrenula se. Počeli su prilaziti njima, on je krenuo za njim, tu se opet počeli nešto svađati, KR je gurnuo jednog od sebe, optuženik je gurnuo drugog od sebe, s leđa mu je došao još jedan lik koji ga je napao šakom u glavu s leđa, a optuženik je stajao s njegove strane i tu je u tom momentu kako ga je išao udariti imao je bocu u ruci s kojom ga je udario u glavu i ta boca je pukla i tada je prišao, kako gaje udario i boca je pukla pustio je bocu, i krenuo pored KR ispred na jednog od te dvojice i tu je dobio koji udarac u glavu, srušio je jednog lika dolje, udario ga šakom jednom ili dva, tri puta. Tu više nije imao bocu, udario je toga prvoga jednom u glavu, boca je pukla i tu je boca spala dolje negdje. Krenuo je na toga, srušio ga na pod, udario ga dva, tri puta, došao mu je neko s leđa, rekao da stane, uhvatio ga za rame i okrenuo i tu je on sa poda dobio dva ili tri udarca, onda ga je uhvatio za desnu nogu i srušio ga dolje, udario ga isto tako negdje jednom do tri puta. Onda je došao KR uhvatio ga za rame i rekao da idu odatle i oni su sa plaže kraj mula krenuli nazad kući prema Miljkovici. Kako su došli tamo negdje na pola puta došla je policijska inspekcija, tamo su ih zaustavili, dali su im osobne, nisu se odupirali ni bježali i priveli su ih u postaju. Odgovarajući na postavljena pitanja o porezotinama koje je zadobio oštećenik i koje su bile ozbiljne, iskazao je da nije znao da se njemu to uopće dešavalo dok mu u stanici nisu rekli da je došlo do toga, u trenutku dok su se tukli nije znao da se to dešava. Udarac u glavu je bio, ali udarac sa puknutom bocom kasnije da ga je išao sa namjerom, toga nije bilo, jednom ga je udario bocom u glavu, boca je pukla i one je krenuo na drugoga. Bili su samo njih dvojica, a s njihove strane ih je bilo trojica, možda četvorica, nije sada siguran točno. Do ovoga uopće nije ni trebalo doći, oni tu nisu ni trebali biti, bili su u Casablanci u klubu i on je rekao da idu poslije odmah kući, ali su nastavili sa nekim curama na mulu, popili su tamo još jedno pivo, i to je to pivo što je on pio. Nije znao da se to oštećeniku desilo, to su mu javili tek u stanici. Jako mu je žao. Tek su mu jučer, kada su mu uzeli otiske prsta, rekli da je ok., da je imao dvije operacije, da se izvukao i da je sve u redu. Ponudio mu je pomoć ako što treba i sretan je što je oštećenik preživio i nada se da će biti dobro. Nadalje je optuženik objasnio da on živi sa mamom i sa sestrom, roditelji su mu rastavljeni, tata živi od socijalne pomoći, trenutno nije baš dobro, imao je rak koji je metastazirao, mama radi za minimalac, sestra se ove godine zaposlila, ona ima 21 godinu. Alkohol da pije kada izađe, vikendima više-manje i to je to. Do sada nikada nije konzumirao drogu. Prvi puta kada je tamo došao restoran je još bio zatvoren, ta pekara Zagreb koja je pekara, fast food i restoran su u vlasništvu jednog vlasnika. Kada je tek došao tamo raditi prvo je radio samo fast food dok se na početku sezone nije otvorio i restoran i onda je za mjesec dana prešao raditi u restoran, i sada cijelu sezonu radi samo u restoranu, to je sve na istom mjestu ista lokacija. Iz ovoga događaja ima par porezotina, nos ga boli na dodir jer je dobio pet, šest udaraca u glavu i čeljust ga boli, ima unutar usta ozljede desni od odbijanja od zuba. Bio je pod utjecajem alkohola, bili su u Casablanci tamo smo popili dva pića žestoka, viski, otišli su na mul i tamo je popio pivo, malu bocu Tuborga.

5. Iskazujući na raspravi dana 28. travnja 2025. optuženik je naveo da ostaje kod ranije iznesene obrane, te je iskazao i da bi nadodao obrani još par detalja zbog kojih je došlo do te situacije. KR da je inače agresivna osoba, agresivniji i živčan, ali je on tamo bio jedina osoba s kojom se družio i tu večer je njemu rekao da je umoran i nije mu se dalo ići vani jer su s posla. U više navrata da mu je rekao da idu kući, a on je njemu govorio da ostanu još malo, on je njemu nešto pričao o bolesti svoje majke, te misli da kada on čuje neke loše vijesti reagira živčano i iznervirano tako da je on bio i prije nego što će se to dogoditi vidno iznerviran i onda se ta situacija dogodila, zapinjanje za rame, a i sa snimke kamere se vidi da je optuženik naknadno prišao. Inače da se nikada ranije nije našao u takvoj situaciji, uhvatila ga je panika i nije znao kako reagirati u toj situaciji, bio je kao u nekom balonu, a inače se u takve situacije ne dovodi jer nije agresivan, ali u ovoj situaciji je reagirao tako kako se snašao. Reagirao je na agresivnu okolinu. U toj situaciji bio je pod adrenalinom i alkoholom i mislio da iz nje nema nikakvog izlaza. Odgovarajući na pitanja branitelja iskazao je da je KR konzumirao alkohol i to i više od njega, a pojasnio je i da na licu mjesta nije vidio da je oštećenik krvav, njemu su to rekli u policiji, odnosno kad su ga vodili na otiske prstiju, tada su mu rekli da je oštećenik u bolnici. Na licu mjesta je bila slaba rasvjeta, beach bar je imao neka svoja svjetla s druge strane, a tu je bio jedan stup javne rasvjete. Oštećeniku da se ispričao i ima namjeru naknaditi mu štetu. Odgovarajući na pitanja zastupnika optužbe zašto nije spriječio sukob razdvajanjem kad je došlo do sukoba u kojem je naveo da nije htio sudjelovati i oštećenika udario bocom s leđa objasnio je da je donio lošu odluku, prišao je tamo, a situacija je već bila agresivna, došao je u biti da stoji i vidi što će se desiti i onda kako je došlo do tog sukoba onda je reagirao na taj loš način. Inače tu bocu je već imao u ruci u tom trenutku i s obzirom na brzinu kojom se to odvijalo i obzirom na lošu odluku reagirao je na taj način. Odgovarajući na pitanje jeli svjestan da je glava vitalni dio tijela i da se od udarca bocom po glavi može doći do neželjenih posljedica optuženik je iskazao da u tom trenutku nije razmišljao o tim stvarima te u tom trenutku i u toj brzini nije imao neko svjesno razmišljanje, misli da je to bi trenutak adrenalina i nije bio sav svoj. Na daljnje pitanje branitelja da li se sjeća u trenutku kada je oštećenika išao udariti bocom gdje su se nalazili ostali, optuženik je odgovorio da on u tom trenu nije znao ni tko je tko, te da može reći da su neka dvojica stajala ispred njih, KR se svađao s tim jednim i onda je iza KR po njegovom sjećanju došao netko, bilo je s leđa neko guranje i optuženik je u toj sekundi udario bocom oštećenika i tako je oštećenik u biti dobio udarac s leđa. Toga što je došao KR iza leđa, zato je on njemu bio okrenut leđima, optuženik je stajao malo iza KR s njegove lijeve strane, misli da je on tu napao fizički dečka ispred sebe, netko mu je došao s leđa, taj netko je onda bio optuženiku s desne strane malo ispred i onda je on gurnuo KR, već su se oni počeli tući i onda je on tu udario oštećenika bocom, nažalost.

6. U dokaznom postupku, osim optuženika, saslušan je oštećenik FR (l.s. 208-210), svjedok OR (l.s. 210-211), vještak prof.dr.sc. Davor Mayer (l.s. 212-213), vještakinja dr. Vera Klarić (l.s. 232-234), te su pročitani zapisnik o očevidu Policijske uprave zadarske I PP Zadar od 19. kolovoza 2021. (l.s. 11-12), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00225780 (l.s. 14), izviješće (l.s. 15), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00225808 (l.s. 16, 17), liječnička prijavnica Opće bolnice Zadar za ošt. FR (l.s. 18), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (l.s. 32), izvršen je uvid u dva DVD-a sa snimkom video nadzora na mjestu inkriminiranog događaja (l.s. 42a), pročitani su otpusno pismo Opće bolnice Zadar od 22. kolovoza 2021. za ošt. FR (l.s. 75), zapisnik o ispitivanju svjedoka VR (l.s. 91-92), zapisnik o ispitivanju svjedokinje GR (l.s. 93-94), iskaz oštećenika FR (l.s. 105-108), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Davora Mayera (l.s. 114-116), psihijatrijsko vještačenje stalne sudske vještakinje prim.mr. Vere Klarić, dr.med., zaprimljeno kod suda 7. travnja 2025. (l.s. 217-221), i izvadak iz kaznene evidencije za optuženika (l.s. 192-193).

7. Sukladno odredbi čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP-a sud je na raspravi 28. travnja 2025. odbio dokazni prijedlog oštećenika za provođenjem saslušanja svjedoka DR na okolnosti samog napada na oštećenika i njegovo ozljeđivanje tj. na okolnost je li optuženik sa jednim ili više zamaha staklenom bocom zadao rane oštećeniku i to prvenstveno iz razloga što je sam oštećenik u svom prvom iskazu od 28. prosinca 2021.g. u Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru naveo da je svjedok DR bio sa njima na šetnici ali nešto ispred njih tako da nije odmah percipirao sukob, nego tek poslije te je, potom na raspravi ponovno iskazujući pred sudom rekao da je DR bio jedno 10-ak metara ispred njih i okrenut leđima tako da on nije vidio ni početak sukoba niti udarac s bocom nego tek kasnije kada su svi prišli, kad su ljudi počeli gledati što se tu dešava onda se DR okrenuo. Slijedom navedenog, po samome iskazu oštećenika, predloženi svjedok nema neposrednih i relevantnih saznanja o načinu na koji je optuženik bocom udario oštećenika tempore criminis.

8. Žrtva-oštećenik FR ispitan kao svjedok na raspravi 28. ožujka 2025. godine je iskazao da je već ranije u iskazu ispričao kako je bilo, te su se stranke suglasile da se na raspravi pročita raniji iskaz oštećenika od 28. prosinca 2021. iznesen pred županijskim državnim odvjetnikom. Oštećenik je iskazao da je kritičnog dana 19. kolovoza 2021. malo iza ponoći sa svojim bratom Tinom šeta uz klub "Na Mulu" prema obali odnosno šetnici. Prošli su klub i nastavili prema obali gdje su bile vezane brodice i kod nekog otvorenog caffe bara prolazili uz dvojicu mladića od cca 23-24 godine. Čim ih je ugledao da je imao neugodan osjećaj da bi se moglo nešto dogoditi, a percipirao ih je sa nekih 5-6 metara. Oni su obojica u njih buljili provokativno i on je svom bratu Tinu rekao da se malo povuče prema njemu jer je vidio da idu ravno na njih pa su se povukli prema svojoj lijevoj strani, a onda je u mimoilaženju jedan od njih, i to onaj niži koji je imao tamnu kosu, ramenom njega dosta oštro udario u rame. On i brat su zastali, i oštećenik im je dosita ljut zbog njihovog ponašanja rekao "ej konju, jel ne vidiš kuda prolaziš". Oni su najprije nastavili hodati, a onda su stali i okrenuli se prema njima i oštećenik je bio svjestan da bi moglo doći do incidenta, pa su on i brat zastali jer im na šetnici ne mogu pobjeći s obzirom da je to pregledno uz more. Njih dvojica su krenuli natrag prema njemu i bratu i oštećenik je vidio da onaj viši koji je imao smeđu kosu i na sebi svjetlu košulju te bradu od nekoliko dana, u ruci drži pivsku flašu. Kada su došli do oštećenika i njegovog brata, taj manji, crne kose, je pitao što hoće i uhvatio ga za srebrni lanac koji je malo deblji i potrgao ga, pa je on taj lanac zgrabio nazad, a on ga je udario šakom u glavu, nakon čega je njegov brat ŽR njemu uzvratio i udario ga isto šakom u glavu. Oštećenik je tada vidjevši da će se oni zakačiti krenuo prema tom nižem kako bi obranio brata koji je imao 15 godina. Tada je njemu iza leđa taj viši sa smeđom kosom prišao i udario ga pivskom bocom po glavi koju je držao u ruci i ta boca se razbila i osjetio je da mu šumi u ušima te mu se vrtjelo i misli da je tada osjetio da udara u predjelu vrata, ali iskreno vjerojatno zbog adrenalina i te stresne situacije nije osjetio da mu teče krv. To je tek poslije vidio, kada mu je uzvratio udarcima tako da su se njih dvoje nastavili tući, a malo dalje od njih se tukao njegov brat sa tim nižim. Međutim, u jednom trenutku je taj niži uspio doći do oštećenika pa su ga tukli njih dvojica zajedno i to nogama u glavu. Tada je opet njegov brat priskočio njemu u pomoć te maknuo tog manjeg udarcem ili ga je strgnuo, a u pomoć je priskočio i njihov prijatelj DR koji ima kuću na Viru. On je udario tog višeg kako bi ga maknuo sa oštećenika, a DR je bio sa njima na šetnici ali nešto ispred njih tako da nije odmah percipirao sukob, nego tek poslije. Kada se oštećenik oslobodio, oni su otrčali, a ne sjeća se da li je on ili njegov brat tada bacio neku stolicu u odlasku na njih. Tada je osjetio slabost i rekao bratu i DR da moraju pobjeći jer da se loše osjeća i tada je uočio krvave ruke i opipao majicu i vidio da je ona sva krvava i da mu je vrat krvav. Odmaknuli su se nekih 10-20 metara i on je legao uz neko drvo i pritisnuo majicu na vrat i nakon nekog vremena je vidio tu dvojicu da prolaze pored njih s druge strane ulice gledajući u njih pa je čak pomislio da će opet doći do sukoba, međutim oni su prošli i zapravo pobjegli. Jedna cura je pozvala hitnu pomoć, policija je došla brzo, njega su odveli u bolnicu [adresa] gdje su ga operirali, a liječnik mu je rekao da je dobro prošao jer da mu zamalo nije presječena arterija i da je mogao umrijeti. Rana mu je zarasla, ali osjeća zategnutost i nekad ga boli pogotovo kada trenira, međutim predmetni događaj mu je ostavio traumu na psihičkoj bazi, postao je nervozniji, boli ga glava, brzo plane imao je i nesanice te loše snove o fizičkim sukobima.

8.1. Na raspravi je oštećenik iznesenom iskazu dodao da misli da je optuženik pivsku bocu negdje sakrio, jer da ju je prethodno vidio, a onda da je nije vidio optuženiku u ruci, odnosno da nije obraćao pažnju. Prije toga je vidio optuženika da šeta sa njom, a da je mislio da ju je bacio. Vjerojatno da na to nije obraćao pažnju, na to da ga je optuženik iznenadio. Oštećenik je naveo i pokazivao rukom da ga je optuženik udario pivskom bocom iza glave, lijevi dio malo više iznad potiljka, oštećenik je pokazivao tjemenu regiju lijevo nešto više straga. Da nije osjetio ništa tu po vratu u tom momentu, tek kasnije. Boca se razbila u tom momentu kada je optuženik njega udario. Odgovarajući na pitanja oštećenik je iskazao da ne može reći je li ga optuženik jedanput ili više puta udario ili ponovno udario sa bocom, da pretpostavlja, ali da nije osjetio, po vratu. Naveo je da je prvo prethodilo ovo sa bocom, a onda da je još došlo do udaranja rukama, tu da je on njega udarao šakama, a on njega isto šakama, optuženik da je njega uspio udariti još šakom, ne zna je li jednom ili više puta isto sa lijeve strane prednji dio lica. Oštećenik je njega isto uspio udariti, ne zna da li u tijelo ili lice, da se sve to vrlo brzo odvilo i došlo je do nekog hrvanja. O posljedicama ovog događaja je naveo da je imao snove, glavobolje, panične napade kao i da ga steže u prsima, to da mu dođe, isto tako ima i tjelesne posljedice pri treningu, još uvijek i danas ima to. Navodi da je išao kod psihologa, a da ovaj mjesec ima termin kod neurologa. Za to ima i medicinsku dokumentaciju koju može predati u spis. Prije nego što je njemu prišao optuženik i udario ga sa bocom on je bio u tuči sa ovim drugim manjim, taj manji je kasnije došao kad je on ležao na podu i šutnuo ga kao nogometnu loptu u glavu, što misli da objašnjava i ove glavobolje. Taj manji je prije ovog udarca bocom oštećeniku strgnuo lančić sa vrata, pa je onda on išao na njega i uzeo taj lančić i stavio ga u džep i tu je još došlo do udaranja. Kada je oštećenik udaren bocom u tom trenutku da se njegov brat tukao sa tim manjim, oštećenik da se u tom trenutku okrenuo htio je vidjeti odakle je došao taj udarac u glavu, onda da je prišao oštećenikov brat koji je njemu dao udarac, oštećenik je isto njemu dao udarac i nakon toga je uslijedilo da je oštećenika udario ČR sa bocom u glavu. Oni su svi stajali jedni pored drugih, tu nije bilo neke distance.

Na pitanje branitelja optuženika, da li je prije nego je dobio bocom po glavi bilo između njega i optuženika nekog naguravanja, natezanja, odgurivanja, oštećenik je odgovorio da se sada toga ne sjeća, da bi netko nekoga odgurivao, potezao. Na pitanje predsjednice vijeća da li je prijatelj DR, kojeg spominje u iskazu, vidio udarac s bocom, oštećenik je iskazao da je DR bio jedno 10-ak metara ispred njih i okrenut leđima tako da on nije vidio ni početak sukoba niti udarac s bocom nego tek kasnije kada su svi prišli, kad su ljudi počeli gledati što se tu dešava onda se DR okrenuo.

Obrana je stavila primjedbu na iskaz oštećenika u dijelu u kojem je suprotan medicinskoj dokumentaciji, nalazu vještaka sudske medicine i obrani optuženika, a posebno što se tiče ozljede i navodnog ubadanja u vrat jer oštećenik iznosi kao što i sam kaže pretpostavku odnosno njegov zaključak, a što se tiče udaranja nogom u glavu to nije utvrđeno medicinskom dokumentacijom, osim što se navodi nekakva kontuzija vrha glave u medicinskoj dokumentaciji za koju vještak nije našao tragove. Oštećenik je odgovarajući na primjedbu obrane iskazao da mora reći vezano za ovo što je rekao da pretpostavlja da je vidio u padu negdje ruku optuženika, ali da ga je već uhvatio adrenalin, on možda nije uopće osjetio neki udarac, dakle tek naknadno je kada su otišli, odnosno pobjegli, vidio, kada je vidio krv po sebi. Za optuženika što se tiče udaraca nogom u glavu je zapamtio udarac onog nižeg kojeg je i naveo, a zna da je ovaj optuženik stajao isto u blizini i tu je onda ustao i koliko se sjeća tu je i DR došao i onda su pobjegli. Ovog malog je njegov brat maknuo s njega nakon što ga je on udario u glavu.

Nakon iznesenog iskaza optuženik se ispričao oštećeniku iskazujući da mu je žao što se ta situacija dogodila, inače da nije nasilna osoba, ali misli da je tad bio u lošem društvu i pod utjecajem alkohola, pa je to bila nekakva odluka donesena u panici i nije imao namjeru nikoga ubiti. Voljan je naknaditi bilo kakvu postavljenu naknadu štete.

Oštećenik je naveo da će razmisliti da li prihvaća ovu ispriku.

9. Svjedok OR, brat oštećenika, ispitan na raspravi 28. ožujka 2025. iskazao je da je on sa svojom obitelji, s majkom, ocem i bratom, došao ljetovati nekih sedam dana na Vir i to kod njihovih prijatelja koji isto tako žive u [adresa], ali imaju kuću na Viru. Kritične večeri, a to je bilo 19. kolovoza ove godine, malo iza ponoći, da je šetao sa bratom FR uz klub koji se zove "Na Mulu", pa kada su prošli taj klub i šetali po šetnici na plaži, prolazili su uz jedan caffe bar otvorenog tipa i tada su se prema njima iz suprotnog pravca se kretala dvojica mladića. Njegov brat je njega upozorio da ih provokativno gledaju i da se pomaknu sa strane, pa su se oni dali malo lijevo, međutim unatoč tome jedan od njih i to onaj niži koji je imao tamniju kosu je namjerno njegovog brata zakačio rukom po ramenu i tu su se mimoišli. Oštećenik i on su zastali i okrenuli se prema njima i čini mu se da je njegov brat njima nešto prigovorio zbog ovog udarca, a oni su na nekih deset metara zastali te su se okrenuli i krenuli prema njima. Kada su došli do njih, onaj niži je pitao brata ima li neki problem, te ga uhvatio za prsa i udario ga šakom u glavu. Svjedok da je tada uzvratio i udario isto šakom u glavu tog manjeg koji je udario njegovog brata. Ovaj drugi mladić je bio viši, misli da je imao oko 1,90 i imao je u ruci pivsku bocu. Kada je svjedok udario ovog nižeg, okrenuo se i pogledao u ovog višeg mladića i vidio da on podiže bocu, pa se svjedok odmaknuo i opet krenuo na ovog nižeg, a onda je nekako skliznuo na pod, ne sjeća da li ga je gurnuo ovaj niži mladić, međutim kada je pao, na njega je taj manji krenuo te ga je udario šakom u glavu. Nadalje, je naveo da nije uočio detalj kada je ovaj viši mladić njegovog brata udario flašom u glavu, međutim da je vidio da je u jednom trenutku njegov brat pao i da ga ovaj više puta udara. U jednom trenutku, ovaj niži s obzirom da je vidio da ga ne može do kraja savladati, krenuo je tući njegovog brata zajedno sa svojim prijateljem. Onda se svjedok brzo ustao, a tada je i dotrčao njihov prijatelj DR koji je te večeri hodao nešto ispred njih i nije odmah uočio ovaj incident, te misli da je DR udario ovog većeg mladića šakom u glavu, a svjedok da je ovog nižeg nogom udario u rebra, pa se u tom trenutku njegov brat FR ustao i odmaknuo, te su u odlasku bacili drvene stolice prema njima i otrčali sa DR. Svjedok da je krv na bratu primijetio već kad se on ustao sa poda. Otrčali su i udaljili se nekih 20-ak metara, te je njegov brat legao uz neko drvo, naslonio se te su mu skinuli majicu, a skinuo je svjedok i svoju te su mu stavili na ranu da bi zastavili krvarenje i netko je pozvao hitnu pomoć, koja je došla kroz 20-30 minuta, a policija je došla vrlo brzo. Dok su tako čekali, ova dvojica mladića koji su ih napali su prošli sa druge strane ulice i gledali prema njima, ali su se brzo udaljili. Došli su i neki Š, mlađe osobe koje su im pomagali. To je sve što mu je poznato. Svjedok je pojasnio da on nije vidio udarac bocom ni kako je do tog udarca točno došlo i kako je on nanesen njegovom bratu jer se u tom trenutku nalazio na podu.Odgovarajući na pitanje nakon što je rekao da je vidio da mu je brat bio na podu u jednom trenutku i da ga je ovaj viši udarao više puta, može li reći koji je to trenutak bio kada je to vidio, svjedok je odgovorio da je to bilo već nakon udarca bocom, da je on to vidio kada je bio na podu i vidio je brata na podu i da je njega udarao rukom optuženik. Nakon njega da je njegovog brata udarao i ovaj manji, koliko je vidio kada je gledao sa poda. Svjedok da je vidio da ovaj viši udara njegovog brata rukom, odnosno šakom u lice, da nije mogao tu sve vidjeti jer da se i on tu morao braniti. U to je došao prijatelj DR, pa je DR pomogao bratu i onda da je svjedok ovog manjeg nogom u rebra, a onda su on i DR bacili stolicu na obadvojicu i pobjegli.

10. Svjedok LR ispitan 12. listopada 2021. u PU zadarskoj u svom svjedočkom iskazu naveo je da se kritične večeri nalazio u društvu sa GR i nekim drugim osobama i to na mulu u centru Vira. U jednom trenutku da je sa svojim mobitelom snimao DJ-a koji je bio na desetak metara od njega i odjedanput da se čula nekakva galama i da je vidio hrpu ljudi na jednom mjestu kako se tuku i kako neki također koriste stolice sa kojima su tukli druge osobe. U jednom trenutku da mu je GR rekla da se skloni, a kako je on prije toga snimao DJ-a da se snimanje na mobitelu nastavilo pa je jedan dio tučnjave snimljen mobitelom koju snimku da je predao policiji. Osobno da ne poznaje osobe koje su sudjelovale u sukobu, niti je percipirao da bi bilo koja od osoba imala u ruci nekakvo oruđe ili oružje, ali da je kasnije čuo da je netko od tih osoba imao nož ili bocu.

11. Svjedokinja GR ispitana 12. listopada 2021. u PU zadarskoj navela je i potvrdila svjedočki iskaz VR da su se zajedno nalazili u društvu s nekoliko osoba i to na mulu u centru Vira, da je LR sa svojim mobitelom snimao DJ-a i da je odjednom nastala tuča između više muških osoba, da su pokraj nje pale staklene boce, te da se sjeća da je jedan muškarac odjeven u majici kratkih rukava sive boje počeo trčati od mjesta gdje je bila tuča i da je u ruci sklapao nešto što misli da je bio nož te ga spremao u džep hlača. Na kraju, da misli da je u tučnjavi bilo uključeno četiri muške osobe, ali da nikog od njih ne poznaje, i da se sve odvijalo brzo te da se jako preplašila, i da nije uočila da je netko prilikom tučnjave udarao s nekim predmetom drugoga.

12. Dokaznom radnjom očevida na mjestu inkriminacije redarstvena vlast opisala je mjesto događaja koje se nalazi u ulici Put mula 9, kod ugostiteljskog objekta ''Na mulu'' u mjestu Vir, a potom su fiksirani bitni materijalni tragovi predmetnih inkriminacije u vidu pronađene krvi, više fragmenata krhotina stakla te tragova na tijelima i odjeći ČR iRajka KR koji ih povezuju sa predmetnim inkriminacijama.

13. Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta od odgovorne osobe Općine Vir, te od svjedoka VR oduzete su snimke i to u prvom slučaju sa video nadzora koja pokriva prostor ispred caffe bara ''Na mulu'', a od svjedoka VR snimka koju je sačinio svojim mobitelom, a iz kojih snimaka je razvidan sukob između I- okrivljenika i II-okrivljenika sa ošt. FR i OR.

14. Iz liječničke prijave Opće bolnice Zadar od 19. kolovoza 2021. proizlazi da je FR u inkriminiranom sukobu zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu otvorene rane vrata lijevo, više otvorenih rana lijevog uha i posjekotine lijeve strane čela, dok iz otpusnog pisma iste bolnice sa Odjela otorinolaringologije proizlazi da je oštećenik FR zbog opisanih ozljeda, nakon kirurške intervencije boravio na tom odjelu od 19. do 23. kolovoza 2021., nakon čega je otpušten na kućnu njegu s preporukom mirovanja i previjanja rana na drugi dan uz uzimanje terapije.

15. Iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja ozljeda koje je zadobio oštećenik FR utvrđeno je da je on kritične prigode zadobio reznu ranu na lijevoj strani čela, reznu ranu na lijevoj uški, koje ozljede predstavljaju laku tjelesnu ozljedu, ali i reznu ranu na lijevoj strani vrata, te da sve utvrđene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Nakon što je vještak analizirao personalne i materijalne dokaze iz kaznenog spisa, zaključio je da su ove ozljede nastale istodobno i to jednim zamahom s posljedičnim udarcem bocom u lijevu stranu glave u predio čela, kojom prigodom se boca razbila te su ozljede nastale djelovanjem krhotine stakla, na način da je nakon pucanje boce i nastavka putanje zamaha, došlo do kontakata krhotina i okrznuća lijeve uške, a potom i lijeve strane vrata. Dakle, vještak zaključuje da iz opisa ozljeda nema naznaka da bi se radilo o višekratnim zamasima praćenim ubadanjem u vrat, a snimke nadzornih kamera da također ne prikazuju takve radnje. Međutim, vještak u konačnosti zaključuje da je radnjom kakva je dovela do predmetnog ozljeđivanja (udarac staklenom bocom po glavi, pri čemu se boca razbije)bilo moguće proizvesti i smrtnu posljedicu i da je u konkretnom slučaju takav ishod izostao samo stjecajem okolnosti jer se u neposrednoj blizini ozlijeđenog djela vrata oštećenika nalaze velike krve žile čije bi zahvaćanje dovelo do neposredne životne ugroze od iskrvarenja.

15.1. Vještak sudske medicine dr. Davor Mayer ispitan neposredno na raspravi 28. ožujka 2025. godine je naveo da ostaje kod ranijeg pisanog nalaza i mišljenja. Odgovarajući na postavljena pitanja s obzirom da je u nalazu utvrđeno da mukozna sluznica mukozna membrana koja oblaže grlo nije oštećena, da li to nešto govori u smislu toga da nije došlo do ubadanja slomljenom bocom, vještak je odgovorio da ne. To da je samo konstatacija da ta regija nije bila zahvaćena ali da ne govori općenito o dubini ozljede. Na daljnje pitanje da li se u ovom slučaju po vještakovom iskustvu vještačenjem slomljenog dijela boce moglo nešto više reći u njegovom vještačenju o načinu ozljeđivanja, da li je došlo do ubadanja ili ne, vještak je odgovorio da eventualno pregled boce po njegovoj procjeni ne bi donio novih zaključaka na okolnosti mehanizma ozljeđivanja. Napomenuo je da je već u pisanom nalazu i mišljenju opisao zamah bocom i način na koji je došlo do ozljeđivanja, pa je istakao da ne može tvrditi da bi bilo dodatne radnje u smislu ubadanja krhotinama odnosno ostatnim dijelom prethodno razbijene staklene boce. Potvrdu o ovom njegovom zaključku predstavlja i snimka nazdornih kamera na kojoj da je vidljiv zamah i udarac staklenim predmetom, konkretno bocom, u glavu oštećenika. Na pitanje da li je moglo što god pri tom udarcu bocom doprinijeti povećanju ozljeđivanja ili utjecati na posljedice na vratu, situacija što da su se u to vrijeme ovi međusobno šaketali, ova druga dvojica, vještak je odgovorio da udarac staklenom bocom po glavi je događaj koji uvijek ima nepredvidiv ishod, pa da je tako neovisno o eventualnom kretanju odnosno prostornim pomacima tijela ozljeđenika, moguće da rezultat bude i manje opsežna ozljeda, ali jednako tako i opsežnija ozljeda. Na pitanje da li ovakav udarac srednje jakosti u čelo inače rezultira uvijek da se pivska boca rasprsne, vještak je odgovorio da se nadovezuje na prethodni odgovor u kojem da je istaknuo da se radi o događaju s nepredvidivim ishodom, pa da je moguće da nekad pukne boca, nekad pukne glava, odnosno lubanja, a nekad ništa od toga. Na pitanje da se osvrne na dinamiku ozljeđivanja kakva je proizašla iz iskaza oštećenika na raspravi od 28. ožujka 2025., posebice u dijelu u kojem oštećenik precizira da je udarac zadobio u stražnji tjemeni dio glave lijevo i pritom u iskazivanju pokazivao taj dio glave, vještak je odgovorio da je i ova varijanta moguća, tj. da je moguće da je kontakt tada čitave boce i glave bio uspostavljen sa stražnjim tjemenim lijevim dijelom glave, ali da ovo ništa ne mijenja u daljnjem mehanizmu ozljeđivanja, odnosno i na takav udarac se u nastavku kretanja sredstva i krhotina nadovezalo ozljeđivanje drugih dijelova lijeve strane glave i vrata. Naveo je da nema bitne razlike je li boca kontaktirala sa glavom u predjelu lijeve strane čela ili lijeve strane stražnjeg tjemenog dijela glave. Na pitanje što bi u ovom konkretnom slučaju, da li može pojasniti, moglo dovesti do smrtne posljedice, jer da je vještak naveo da je takav ishod samo stjecajem okolnosti izbjegnut, vještak je odgovorio da je do takvog nepovoljnog ishoda moglo doći da je ranom na vratu bila obuhvaćena neka od velikih krvnih žila, pa bi njezinim prerezivanjem došlo do životno ugrožavajućeg krvarenja.

15.2. Oštećenik je tokom iskazivanja vještaka naveo da je on vršio pregled vrata ultrazvukom vezano za ovu ozljedu te da mu je doktor u Njemačkoj naveo da je čudo što je to preživio jer da mu je 0,05 mm bila ova posjekotina udaljena od glavne arterije, pa je oštećenik postavio pitanje vještaku kako je moguće da udarcem u čelo dođe do takve vrste ozljede, vještak je odgovorio da oštećenik prepričava svoju usmenu komunikaciju s liječnicima i u tim navodima da nema nikakvog nesklada sa stanjem onoga što je zapisano u medicinskoj dokumentaciji. Najkraće rečeno da je bilo blizu, ali srećom da nije došlo do opsežnijih posljedica. Mehanizam ozljeđivanja za koji oštećenik pita da je opisan u nalazu i mišljenju.

16. U postupku je provedeno i psihijatrijsko vještačenje optuženika na okolnosti ubrojivosti tempore crimninis obzirom da je iz spisa predmeta bilo razvidno da je isti bio pod utjecajem alkohola.

16.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja sačinjenog po psihijatrici dr. Veri Klarić proizašlo je da se kod optuženika ne nalazi elemenata psihičke bolesti u užem smislu, ali je isti dugogodišnji alkoholičar, kritičan prema istom. Tempore criminis zbog alkoholiziranosti da je otežano shvaćao značenje svoga djela i otežano upravljao svojim postupcima te bio bitno smanjeno ubrojiv. Kao mjeru sigurnosti vještakinja je preporučila liječenje alkoholne bolesti ambulantnim putem.

17. Vještakinja dr. Vera Klarić je na raspravi pojašnjavajući nalaz i mišljenje navela da pri njemu ostaje, nadalje da je koncentracija alkohola kod optuženika iznosila 1,22 g/kg i to da je za ovog optuženika bilo dovoljno da počini djelo koje u trijeznom stanju ne bi počinio. On da je bio pijan, ali danas se granica pomakla, nekad je 5 promila alkohola označavalo smrt, a da danas neki ljudi imaju više od toga i mora se zapravo uvijek gledati individualno na svaku osobu. Može se reći da je on bio u pijanom, a ne pripitom stanju. Na pitanje zamjenika punomoćnika oštećenika na temelju koje dokumentacije je dala svoj nalaz i mišljenje vještakinja je odgovorila da je ona navela da medicinsku dokumentaciju od psihijatra ne posjeduje i ne treba ju posjedovati jer upravo kazneno djelo nekada otkrije poteškoće koje neka osoba ima. Na upit da li je imala osobni medicinski karton okrivljenika vještakinja je odgovorila da nije, obzirom da je njoj za donošenje ovog nalaza i mišljenja bio potreban jedino nalaz psihijatra ako ga ima, a ako ne onda donese mišljenje na osnovu drugih činjenica koje su u sudskom spisu. Na upit zamjenika na temelju kojih činjenica je donijela mišljenje u konkretnom slučaju navela je da je to napisala, da se vještačenje temelji na uvidu u sudski spis i razgovoru vođenim sa optuženikom. Na upit zamjenika da li je moguće na temelju samo anamneze i pregleda pacijenta donijeti mišljenje da bi isti bio alkoholičar ili je zato potrebno neko dulje promatranje ili kakva medicinska dokumentacija vještakinja je odgovorila da prošlost pacijenta može poznavati samo osoba koja s njim živi, a da je naravno moguće donijeti mišljenje o njegovom alkoholizmu pogotovo kada osoba surađuje, kada je iskrena i kaže sve što ga se pita. Svaki nalaz koji psihijatar napiše, bilo da je uobičajeni psihijatrijski nalaz ili za potrebe vještačenja, sadrži mišljenje do kojeg je psihijatar došao i zbog toga ga ne treba poznavati, odnosno ne može poznavati njegovu prošlost osim onoga što mu sam pacijent kaže ili članovi njegove obitelji. Na pitanje zamjenika može li pojasniti koje su razlike između prosječne osobe ili alkoholičara u smislu inhibicija i koordinacije pokreta, motorike, vještakinja je navela da se ne može to tako opisati, budući da je svaki čovjek individua za sebe, na svakoga alkohol djeluje drugačije, ljudski karakter je šira lepeza svega i svačega, različitih karakteristika i ponašanja i ne može se staviti u neki određeni kalup, jer kad bi se tako radilo onda postoji mogućnost da bi se bilo površno i pogriješilo se. Na pitanje zamjenika da li ono što je iskazao u prethodnom postupku da je popio dvije žestice i jedno pivo i još jedno je pio, da li bi to odgovaralo ovom izmjerenom stupnju od 1.22g/kg, vještakinja je odgovorila da to ne spada u njenu domenu rada i to treba pitati vještaka toksikologa. Na primjedbu branitelja sa posljednje rasprave vještakinja se očitovala da je ona već malo prije kazala da je njeno mišljenje da on u trijeznom stanju ovako ne što ne bi učinio, već kad je pod utjecajem alkohola popuštaju kočnice, jer alkohol ukida cenzuru u upravljanju postupcima. Vještakinja nije primijetila da je ovaj optuženik nekakav teški psihopat, nije primijetila iz njenog dugogodišnjeg iskustva, a ako ih zanimaju detalji o njegovim karakternim crtama onda da trebaju kontaktirati vještaka psihologa. Na pitanje branitelja koji je motiv optuženika da pije i koje raspoloženje očekuje kada pije, vještakinja je odgovorila da kako je njoj rekao, on je pomoću alkohola rješavao svoje sniženo samopouzdanje i anksioznost. Sada pije manje i rjeđe, ne pije svaki dan stoga se ne može reći da se radi o ovisnosti već o štetnoj uporabi, jer je naveo da pije kada je u nekom društvu, piju drugi pivo, pa pije i on. Ovu mjeru sigurnosnog liječenja alkoholne bolesti vještakinja je i aktualno preporučila, a to i sam optuženik želi.

Optuženik kada pije, onda ne može stati. Tu večer kad pije ne može stati. Ne stane na vrijeme, dovede se u pijano stanje.

Na pitanje zastupnika optužbe da bi sam optuženik naveo da pije iz razloga da bi smanjio anksioznost i podigao raspoloženje i da li se može optuženiku tome vjerovati i postoji li za tu njegovu izjavu objektivna činjenica koja to potvrđuje vještakinja je navela da u svom radu kada rade sa ljudima, pacijentima uočavaju i njihove karakterne crte i jasno im je s kakvom osobom razgovaraju. Ovom optuženiku vještakinja vjeruje kada je tako rekao, jer uvijek kada s nekim priča detaljno priča i o njegovom djetinjstvu i adolescenciji gdje je uvijek početak svega i što nas zapravo oblikuje za budućnost. Opet naglašava, on je tu bio iskren i to je bilo dovoljno.

18. Nakon provedenog dokaznog postupka, u nastavku će ovaj sud navesti sukladno čl. 459. st. 5. ZKP-a činjenice koje stranke nisu osporile, a izložit će iz kojih razloga je sporne činjenice našao dokazanima ili nedokazanima.

19. Strankama u ovome kaznenom postupku nije bilo sporno mjesto i vrijeme počinjenja dakle, optuženiku nije mu bilo sporno da je on dana 19. kolovoza 2021. oko 00,40 sati u Viru, u ulici Šetnica Jadro br. 26, ispred caffe-bara ˝Na mulu˝, bio zajedno sa KR. Također mu nije bilo sporno da je došlo do tučnjave njega i KR sa oštećenikom FR i njegovim bratom OR, te nadalje, da je u tučnjavi u jednom trenutku optuženik prišao s leđa oštećeniku FR te ga udario staklenom pivskom bocom po glavi, pri čemu je došlo do razbijanje staklene boce, a potom u nastavku putanje zamaha s pojedinim krhotinama i okrznuća lijeve uške, a potom i lijeve strane vrata oštećenika FR uslijed čega je oštećenik uz reznu ranu na lijevoj strani čela te reznu ranu na lijevoj uški zadobio i tešku tjelesnu ozljedu u vidu rezne rane na lijevoj strani vrata, zbog čega je došlo do velikog krvarenja blizu velikih krvnih žila, pa je smrt FR izbjegnuta, uz hitnu medicinsku intervenciju, samo stjecajem sretnih okolnosti.

20. Optuženik ČR osporio je činjenicu navedenu u optužnici da bi on zajedno sa KR započeo ovaj konkretan sukob tj. tučnjavu, ukazao je sudu da za to nema dokaza. U obrani iznesenoj na raspravi 28. travnja 2025. objasnio je da je sukob započeo KR koji da je i inače agresivna osoba.

20.1. Branitelj je predložio da se iz činjeničnog opisa predmetna tvrdnja da je optuženik zajedno sa KR započeo sukob izostavi kao nedokazana.

20.2. U pogledu navedenog sud je utvrdio da je u ranije iznesenoj obrani 20. kolovoza 2021. pred županijskim državnim odvjetnikom optuženik ČR početak sukoba s oštećenikom i njegovim bratom opisao drugačije nego ispitan na raspravi.

20.3. Iskazujući 20. kolovoza 2021. izjavio je da je sukob započeo jer je KR zapeo za oštećenika odnosno njegovog brata, ne sjeća se točno koga, te su oni produžili jedno pet metara i tu su se onda okrenuli i tu je počela verbalna borba u kojoj on nije sudjelovao, nakon čega su počeli prilaziti njima, KR je gurnuo jednog od njih i on je onda gurnuo drugog od sebe.

20.4. Oštećenik FR i njegov brat OR pak početak incidenta i tučnjave opisuju tako da FR iskazuje da je KR i ČR percipirao sa nekih 5-6 metara. Oni da su obojica u njih buljili provokativno i on je svom bratu Tinu rekao da se malo povuče prema njemu jer je vidio da idu ravno na njih pa su se oni povukli prema svojoj lijevoj strani, a onda je u mimoilaženju jedan od njih, i to onaj niži koji je imao tamnu kosu (KR), ramenom njega dosta oštro udario u rame. On i brat su zastali, i oštećenik im je doista ljut zbog njihovog ponašanja rekao "ej konju, jel ne vidiš kuda prolaziš". Oni su najprije nastavili hodati, a onda su stali i okrenuli se prema njima i oštećenik je bio svjestan da bi moglo doći do incidenta, pa su on i brat zastali jer im na šetnici ne mogu pobjeći s obzirom da je to pregledno uz more. Njih dvojica su krenuli natrag prema njemu i bratu…. OR iskazao je praktički identično svome bratu FR navodeći da ga je brat upozorio da ih dvojica mladića provokativno gledaju i da se pomaknu sa strane, pa su se oni dali malo lijevo, međutim unatoč tome jedan od njih i to onaj niži koji je imao tamniju kosu je namjerno njegovog brata zakačio rukom po ramenu i tu su se mimoišli. Oštećenik i on su zastali i okrenuli se prema njima i čini mu se da je njegov brat njima nešto prigovorio zbog ovog udarca, a oni su na nekih deset metara zastali te su se okrenuli i krenuli prema njima.

20.5. Iz snimke caffe bara Na Mulu vidljivo da je oštećeniku i njegovom bratu optuženik ČR prišao, nakon što im je KR prišao prvi, i nalazio se ispred optuženika ČR.

20.6. Optuženik je naveo da je on "naknadno prišao" obrazlažući tvrdnju da on nije ovaj sukob započeo, no međutim, to naknadno prilaženje je sekunda, dvije, odnosno iz snimke je vidljivo da se on nije dvojio u započinjanju fizičkog sukoba iako se KR nalazio na korak dva ispred njega i prišao oštećeniku i njegovom bratu prvi. Kao što je već rečeno, to ne mijenja zaključak o karakteru ovoga sukoba, koji oštećenik i njegov brat svakako nisu započeli, već optuženik i KR praktički sinkronizirano, iako je točno da je KR nalazeći se korak dva ispred ČR u smislu fizičkog kontakta sa oštećenikom sukob započeo kronološki prvi, odnosno sekundu dvije prije nego je prišao optuženik i bez ikakvog vidljivog predomišljanja također započeo fizički sukob sa oštećenikom i njegovim bratom OR.

20.7. Prema opisu oštećenika i svjedoka ŽR, proizlazi da su, iako je konkretno KR, obzirom da je on niži i tamnije kose, ramenom zakačio oštećenika, obojica i ČR i KR prethodno sukobu provokativno gledali u oštećenika i brata, očito tražeći sukob, te su se nakon udarca u rame, obojica njih zajedno vratili prema oštećeniku i bratu u smislu kretanja prema njima i započinjanja fizičkog sukoba, a kako je ispravno optužnicom Županijskog državnog odvjetnika i opisano …da bi optuženik zajedno sa KR nakon kraćeg verbalnog sukoba fizički napao FR i ŽR.

20.8. Obzirom na sadržaj materijalnog dokaza i to snimke sukoba sa pozicije dviju kamera caffe bara Na Mulu kao i iskaza oštećenika FR i ŽR koje dokaze je sud ocijenio vjerodostojnim proizlazi da je dokazana tvrdnja ŽDO Zadar koju oni iznose u optužnici da je optuženik ČR zajedno sa KR, nakon kraće verbalne prepirke ( koja iz iskaza optuženika i oštećenika nije sporna) napao oštećenika FR i njegovog brata ŽR zadavši im više udaraca.

20.9. Naknadno fizičko prilaženje optuženika ne mijenja kontekst započinjanja ovoga sukoba u smislu kako je to optužnica ŽDO Zadar opisala te stoga u njezin činjenični opis sud nije na prijedlog branitelja intervenirao.

21. Optuženik je nadalje osporio sadržaj svijesti i volje za koje ga tereti optužnica ŽDO Zadar i to da bi tempore criminis bio u neizravnoj namjeri na ubojstvo oštećenika.

21.1. Njegov branitelj istakao je da optuženik nikada ranije nije sudjelovao u tučama i prekršajima protiv javnog reda i mira i na taj način koristio flašu pa da nije niti navedene prigode mogao pretpostaviti da bi jednim udarcem flašom po glavi nekoga mogao usmrtiti. Da optuženik nije pristao nikoga ubiti, a na što ukazuje i činjenica da je nakon što je boca pukla istu ispustio iz ruke i nastavio tući oštećenika šakama.

21.2. Branitelj optuženika u završnom govoru objasnio je da je optuženik postupao s motivom da zaštiti KR s kojim je bio u društvu i koji je u tom trenutku bio u tuči protiv oštećenika i njegovog brata te predložio sudu da primjenom Frankove formule otkloni tezu optužbe da je optuženik postupao s neizravnom namjerom da ubije i prihvati tezu da je optuženik počinio kazano djelo osobito teške tjelesne ozljede iz članka 119. stavak 1. KZ/11 postupajući s neizravnom namjerom da oštećenika teško tjelesno ozlijedi, ali s nehajem u odnosu na izazivanje opasnosti za život ozlijeđenog.

21.3. Obrana je ukazala da je slučaju dvojbe o sadržaju svijesti i volje optuženika tempore criminis kada je poduzeo radnju počinjenja i kada je nastupila posljedica u vidu dovođenja u opasnost života ozlijeđenog FR, sud dužan riješiti na način povoljniji za optuženika sukladno odredbi članka 3. stavka 3. ZKP/08. odnosno po pravilu in dubio pro reo.

21.4. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizom provedenih dokaza, kako materijalnih tako i personalnih te dovođenjem istih u međusobnu vezu, sud je, suprotno tezi obrane da optuženik nije bio svjestan i nije mogao pretpostaviti da udarcem staklenom bocom po glavi može nekoga usmrtiti i da je na to pristao, utvrdio je da je optuženik ČR počinio kazneno djelo pokušaj ubojstva iz čl. 110. KZ/11 u vezi čl. 34. KZ/11 u neizravnoj namjeri.

21.5. Naime, iz snimke videonadzora je vidljivo da je optuženik prišao oštećeniku iza leđa i udario ga bocom u glavu.

21.6. Kako iz obrane okrivljenika, tako i iz iskaza oštećenika FR, te svjedoka ŽR, nesporno je da je između njih (KR, optuženika, oštećenika i ŽR) došlo do opisanog najprije verbalnog, a potom i fizičkog sukoba na inkriminiranom mjestu s time da se verbalni sukob prvenstveno odnosio na kontakt KR i oštećenika FR.

21.7. Isto tako nesporna je činjenica koju priznaje i sam optuženik ali i ostali sudionici tučnjave da je optuženik neposredno pred fizički sukob u ruci imao pivsku staklenu bocu sa kojom je za vrijeme sukoba udario po glavi oštećenika FR, pri čemu se boca razbila, a potom je i došlo i do u optužnici opisanog ozljeđivanja lijeve uške i lijeve strane vrata oštećenika, koje ozljede su fiksirane liječničkom prijavnicom i opisane u sudsko-medicinskom vještačenju.

21.8. Provedenim sudsko-medicinskim vještačenjem otklonjena je činjenica, kao i uvidom u snimku video nadzora, da bi optuženik više puta sa krhotinama razbijene boce zadao ubode u predjelu glave oštećenika, već su ozljede oštećenika nastale istodobno kao posljedica jednog zamaha s posljedičnim udarcem u lijevu stranu glave kojom prigodom se boca razbila te su ozljede nastale djelovanjem krhotine stakla na način da je nakon pucanja boce i nastavka putanje zamaha došlo do kontakta krhotina i okrznuća lijeve uške, a potom i lijeve strane vrata oštećenika.

21.9. Obzirom na navedeno sud zaključuje da se u konkretnom slučaju ne može raditi o učinu kaznenog djela pokušaja ubojstva od strane okrivljenika sa izravnom namjerom, jer je on, kako je to rekao u svom iskazu, odmah pustio bocu s kojom je udario oštećenika po glavi i nastavio se dalje tući s njim šakama.

21.10. O predmetnoj činjenici broja udaraca bocom ili njezinim dijelovima tj. staklom osim jednog udarca koji je utvrđen nije se mogao točno izjasniti oštećenik FR jer je naveo da je po udarcu boce u njegovu glavu koja se razbila osjetio šum u ušima i da misli da je tada osjetio da ga okrivljenik udara u predjelu vrata, te da zbog adrenalina nije osjetio da mu teče krv, dok njegov brat svjedok ŽR baš sam trenutak udaranja svoga brata bocom nije uočio.

21.11. Međutim, neovisno o činjenici da je optuženik oštećenika udario samo jednom i to silom srednjeg intenziteta, s obzirom na lokaciju zadanog udarca - u glavu kao vitalni dio tijela, način ozljeđivanja - s leđa u prilici kada oštećenik to niti ne percipira, karakteristike upotrijebljenog sredstva - pivske boce koja je općepoznato izrađena od debelog stakla i to naročito na dnu boce, pod utjecajem alkohola i bitno smanjeno ubrojiv, pri čemu je jasno da je u smanjenoj kontroli svoga postupanja pa time i ishoda zadanog udarca, a istovremeno i u odsutnosti okolnosti zbog kojih bi mogao osnovano očekivati posljedicu isključivo teške tjelesne ozljede, jer je i vještak sudske medicine jasno naveo u nalazu i mišljenju da je udarac staklenom bocom po glavi događaj koji uvijek ima nepredvidiv ishod, a čega je po mišljenju ovoga suda morao biti svjestan i optuženik, te s obzirom na dob i opće životno iskustvo, pri opisanoj dinamici fizičkog sukoba, može se sa sigurnošću zaključiti da je optuženik morao biti svjestan da na taj način može i ugroziti život oštećenika FR, ali je ipak na tu mogućnost pristao.

21.12. Ovo tim više što je nakon ove prve ozljede, nastavio zajedno sa KR tući oštećenika FR.

21.13. Kako je sudsko-medicinskim vještačenjem, te neposrednim ispitivanjem sudskomedicinskog vještaka na raspravi, nesporno utvrđeno da je zbog blizine velikih krvnih žila u odnosu na zadani udarac moglo doći i do smrtnog ishoda kod oštećenika utvrđeno je da je optuženik opisanim postupanjem optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela ubojstva u pokušaju sa neizravnom namjerom iz čl. 110. u svezi s čl. 34. st. 1. KZ/11

21.14. Obzirom da branitelj optuženika sugerirao sudu da subjektivno obilježje ovog kaznenog djela utvrdi primjenom Frankovih formula istaći je da je se radi o formulama za razgraničenje neizravne namjere od svjesnog nehaja s početka dvadesetog stoljeća koje je hrvatska pravna dogmatika preuzela iz novije njemačke dogmatike i te predmetne formule su jedne od najkorištenijim osnova za razgraničenje namjere i nehaja u domaćoj dogmatici.

21.15. Prema prvoj formuli JR, počinitelj postupa s neizravnom namjerom ako se od činjenja ne bi uzdržao ni u slučaju da je štetan ishod, koji je pri ostvarenju radnje smatrao mogućim, predvidio kao siguran. Druga Frankova formula glasi: “bilo kako bilo, svakako ću poduzeti radnju”.

21.16. Predmetne formule doživjele su i kritiku. Od hrvatskih pisaca kritikom prve Frankove formule opsežnije se bavio RR, koji tvrdi da je ona suviše hipotetična te da se temelji na teško razlučivim psihičkim nijansama, zbog čega “prelazi između umišljaja i nehata postaju (…) postepeni i tekući, te potpuno gube graničnu oštrinu”.

21.17. Ovaj hrvatski autor dolazi do zaključka da za svjesni nehaj nije dovoljno da se počinitelj isprazno nada da do djela neće doći, već je potrebno da postupa s povjerenjem u relevantne okolnosti. Naime, iz negativne definicije neizravne namjere proizlazi da počinitelj kod svjesnog nehaja ne pristaje na počinjenje djela; traži se, dakle, da je on dvojbu o mogućnosti nastupanja nepovoljnog ishoda u sebi razriješio i da drži da će sve dobro proći. Počinitelj se, drugim riječima, ne želi kockati; naprotiv, on poduzima mjere za koje smatra da će dovesti do povoljnog ishoda, ili se pak oslanja na kakve relevantne vanjske okolnosti.

21.18. Korištenjem i predmetnih formula kao i polazeći od samog zakonskog teksta članka 28. stavka 3. KZ/11 kojim je propisano da počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje i članka 29. stavka 2. KZ/11 kojim je propisano da počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, ovaj sud je došao do istog zaključka, pri tome polazeći od utvrđenih materijalnih okolnosti koje se odnose na snagu udarca, brojnost udaraca, karakteristike upotrijebljenog sredstva počinjenja, lokaciju ozljede, alkoholiziranost optuženika (koncentracija alkohola 1,22 g/kg u organizmu) odnosno njegovu ubrojivost, te je sud mišljenja da je optuženik kao osoba od dvadeset i tri godine života nesporno morao raspolagati znanjem na temelju kojeg bi se od prosječnog čovjeka moglo očekivati da ne pokuša pivskom bocom ( koja se uobičajeno izrađuje od debljeg stakla, nego primjerice čaša i koja ima debelo stakleno dno) u zamahu udariti po glavi kao vitalnom dijelu tijela oštećenika koji mu je bio okrenut leđima jer da ishod takvog postupka unaprijed ne može predvidjeti, te je stoga morao biti svjestan da na predmetan način oštećenika može ozlijediti, razrezati, pa i usmrtiti, obzirom na sredstvo počinjenja usmjereno u vitalan dio tijela.

21.19. Pri tome je, jasno, percepcija situacije kao i upravljanje postupcima kod optuženika bilo otežano zbog alkoholiziranosti jer to proizlazi iz sadržaja provedenog psihijatrijskog vještačenja.

21.20. Svakako, prednje ne znači da je optuženik bio neubrojiv pa da nije mogao shvatiti značenje svog postupanja ili da nije mogao vladati svojom voljom. Bitno smanjena ubrojivost ne isključuje postojanje namjere kod optuženika.

21.21. Ovdje je istaći da intelektualna sastavnica namjere nije isto što i intelektualna sastavnica ubrojivosti.

21.22. Za intelektualnu sastavnicu namjere dovoljno je da je optuženik raspolagao znanjem na temelju kojeg bi se od adresata norme (prosječnog čovjeka) moglo očekivati da ne poduzme spornu radnju. S druge strane intelektualna sastavnica ubrojivosti odnosi se na mogućnost počinitelja da shvati značenje svojeg postupanja.

21.23. Volja ubrojivog počinitelja kaznenog djela (odluka da ga počini), pa i u ovome slučaju bitno smanjeno ubrojivog, rezultat je njegovog slobodnog opredjeljenja jer kod njega ne postoje teže duševne smetnje koje bi utjecale na njegovu sposobnost da u određenom slučaju ispravno postupi i koje bi time isključile njegovu sposobnost za krivnju i kaznenu odgovornost.

21.24. U konkretnom slučaju voljna sastavnica ubrojivosti optuženika je postojala ali je bila smanjena.

21.25. No međutim, to je još jedan argument u prilog postojanju neizravne namjere, a ne svjesnog nehaja kod optuženika tempore criminis.

21.26. Otežana percepcija i upravljanje postupcima govori u prilog da se optuženik nije mogao osnovano pouzdati u nenastupanje štetnog ishoda svoje radnje koju je odlučio poduzeti, a koje pouzdanje je imanentno svjesnom nehaju.

21.27. U otežanoj kontroli svojih postupaka tempore criminis kada je u jednom trenutku prišao s leđa oštećeniku FR te ga udario staklenom pivskom bocom po glavi, optuženik nije mogao, a da to ne predstavlja isprazno nadanje, biti siguran, da do smrtnog ishoda ne može doći jer posljedično, kako nije mogao nego otežano kontrolirati svoje postupke tako nije mogao niti kontrolirati ishod svojih postupaka u smislu posljedice.

21.28. Kako u konkretnom slučaju optuženik nije mogao biti siguran u ishod i kontrolu svoje radnje u smislu da je istom moguće samo ozlijediti, a ne i usmrtiti osobu koju takvim podesnim predmetom za usmrćenje udara u vitalni dio tijela, što je notorno da glava jest, proizlazi da je optuženik pristao na bilo kakav ishod koji iz njegove radnje proizađe pa tako i ishod kao što je posljedična smrt oštećenika.

21.29. Slijedom navedenog dokazana je teza optužnice ŽDO Zadar o postupanju optuženika u neizravnoj namjeri na ubojstvo kritične prigode, a otklonjena je teza obrane da je optuženik postupao s neizravnom namjerom da teško tjelesno ozljedi oštećenika, a u nehaju spram izazivanja opasnosti po njegov život.

22. Prema čl. 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

23. Optuženik ČR je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, iako bitno smanjeno, postupao je u neizravnoj namjeri kao obliku krivnje jer je bio svjestan da oštećenika svojom radnjom može usmrtiti i pristao je na takvu mogućnost, nadalje je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a na njegovoj strani ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

24. Vezano uz sve prethodno rečeno, sud je nedvojbeno utvrdio da je svojim ponašanjem optuženik ČR ostvario sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv života i tijela opisano i kažnjivo po čl. 110. KZ/11 u vezi sa čl. 34. st. 1. KZ/11 – ubojstvo u pokušaju, a sve kako mu je to optužnicom na teret stavilo ŽDO Zadar te je stoga proglašen krivim za kazneno djelo iz čl. 110. u vezi sa čl. 34. st. 1. KZ/11.

25. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je ocijenio sljedeće okolnosti.

25.1. Kao olakotno, cijenjena je okolnost da je tempore criminis optuženik bio bitno smanjeno ubrojiv, činjenica da se radi o ekscesu u optuženikovom ponašanju, da do sada nije kazneno i prekršajno osuđivan, da je na raspravi iskazao spremnost da naknadi štetu oštećeniku, da je oštećeniku uputio ispriku i iskazao žaljenje i kajanje zbog počinjenog, koje sud ocjenjuje iskrenim jer je time ujedno izrazio kritičnost spram posljedica vlastitog ponašanja te svijest o pogibeljnosti kriminalnog ponašanja.

25.2. Njegov prijašnji život i prilike odgoja i odrastanja nisu bile izrazito povoljne. Iz psihijatrijskog nalaza i mišljenja proizlazi da je otac optuženika bio alkoholičar i agresivan prema majci te se optuženik u dobi od sedamnaest godina morao suprotstaviti ocu da bi zaštitio majku što je sve predstavljalo značajan stresor za njega činilo ga anksioznim i nije mu ulijevalo samopouzdanje. Otac nije imao odgojne kapacitete ali je i majka pokazivala neadekvatnost obzirom da mu je sve popuštala. Imao je određene poteškoće koje nije rješavao ni sa kime, nikome se nije obraćao za pomoć misleći da nikome nije stalo do njegovih poteškoća i potreba.

25.3. U vrijeme počinjenja kaznenog djela optuženik je imao 23 godine. Pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno su zasigurno uvjetovane konzumacijom alkohola toga dana, jer to je kriminološki poznat faktor koji uzrokuje smetnje u ponašanju i poticajno djeluje na agresivno ponašanje, a zbog konzumacije alkohola tempore criminis bio je bitno smanjeno ubrojiv.

25.4. Olakotne su i njegove sadašnje osobne i imovinske prilike nastale nakon inkriminiranog događaja budući da je optuženik sada oženjen i otac jednog maloljetnog djeteta sa drugim djetetom na putu, kao i da je zaposlen te uzdržava obitelj, pa sve to ukazuje na ponašanje optuženika nakon počinjenja kaznenog djela i daje osnove za zaključak da će optuženik ubuduće živjeti u takvom okruženju i da do situacije kakva je opisana ovom optužnicom neće ponovno doći.

25.5. Njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela s obzirom na kritičnost te iskazanu svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja ukazuje na sazrijevanje optuženika u pravcu socijalno prihvatljivog ponašanja pa je tako iskazanog pozitivnog odnosa prema oštećeniku s obzirom na to da verbalizira želju za naknadom štete.

25.6. Budući da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, to je ujedno okolnost koja otvara mogućnost primjene odredbi o zakonskom ublažavanju kazne.

25.7. Stupanj krivnje optuženika nije maksimalan jer je postupao s neizravnom namjerom, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, ali bitno smanjeno ubrojiv.

25.8. Posebnih otegotnih okolnosti u konkretnoj situaciji optuženiku sud nije našao.

25.9. Za kazneno djelo ubojstva iz čl. 110. KZ/11 propisana je kazna zatvora najmanje pet godina. Prema čl. 34. KZ/11 počinitelj pokušaja kaznenog djela može se blaže kazniti.

25.10. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

25.11. Cijeneći s jedne strane utvrđene olakotne, te imajući s druge strane na umu da nije bilo posebnih otegotnih okolnosti na strani optuženika, sud je odlučio primijeniti odredbe o zakonskom ublažavanju kazne iz čl. 48. st. 1. KZ/11 budući da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, smatrajući da se i ublaženom kaznom kod optuženika može postići svrha kažnjavanja.

25.12. Primjenjujući odredbe o ublažavanju kazne, koja se prema čl. 49. st. 1. toč. 2. KZ/ može ublažiti do granice od dvije godine, sud je optuženiku za kazneno djelo iz čl. 110. u vezi s čl. 34. KZ/11 izrekao kaznu zatvora u trajanju dvije godine te je ocjena suda da je kazna zatvora u navedenom trajanju od dvije godine adekvatna.

25.13. Ovakva odluka o kazni izražava zakonom predviđenu društvenu osudu, moralni prijekor za zlo koje je optuženik počinjenjem djela nanio oštećeniku i društvu u cjelini, a koja će mu omogućiti ponovno uključivanje u društvo, kao i jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava. Izrečena kazna će utjecati kako na optuženika, tako i na sve ostale građane da ubuduće ne čine kaznena djela, te ukazati da je kažnjavanje počinitelja pravedno, a činjenje kaznenih djela pogibeljno.

26. Budući da se prema čl. 54. KZ/11 svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom uračunava u izrečenu kaznu zatvora, valjalo je optuženiku u izrečenu kaznu zatvora uračunati jedan dan oduzimanja slobode 19. kolovoza 2021. i izreći mu sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti o alkoholu prema preporuci vještakinje psihijatra, a sukladno čl. 69 KZ/11.

27. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP-a u svezi članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP-a optuženiku ČR je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka koji se odnose na trošak sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 2.800,00 kuna (372 eura) dolazak sudskomedicinskog vještaka na raspravu 607,46 eura (l.s. 224), psihijatrijskog vještačenja 507,56 eura ( l.s.222) i pristup vještakinje psihijatra dr. Vere Klarić na raspravu 71,14 eura, trošak dolaska na raspravu oštećenika 740,27 eura i trošak dolaska svjedoka ŽR na raspravu 566,88 eura kao i paušalni trošak odmjere prema složenosti i trajanju kaznenog postupka, ali i imovinskim prilikama optuženika u visini od 200,00 eura, što sveukupno iznosi u iznosu od 3.065,31 eura koji je iznos optuženik dužan uplatiti u korist sredstava državnog proračuna u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

28. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP-a u vezi sa čl. 145. st. 2. toč. 8. optuženik je dužan podmiriti trošak zastupanja oštećenika po punomoćniku u iznosu od 1.405,21 eura i to uplatom na račun punomoćnika oštećenika Jurice Jurića odvjetnika u Đakovu, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi HR72 2500 0091 1014 5073 9 otvoren kod Addiko bank d.d. Zagreb u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude. Punomoćnik oštećenika popisao je trošak zastupanja oštećenika na raspravi 22. travnja 2025. i 28. travnja 2025., svako ročište po 150 bodova, odnosno 300,00 eura po raspravi uz PDV 25% kao i materijalni trošak – putni trošak uporabe automobila na relaciji [adresa] ukupno 655, 21 euro ( gorivo i cestarina), sveukupno 1.405,21 eura koji trošak mu je odobren obzirom je popisan sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika "Narodne novine" 138/23.

Zadar, 8. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Danijela Zubčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu. Žalba se podnosi u pisanom obliku u roku od 15 dana računajući od dana prijema pismenog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Ako je presuda dostavljena i optuženiku i branitelju, ali u različite dane, žalbeni rok se računa od kasnijeg dana.

DNA:

1. ŽDO Zadar na br. KO-DO-5/2022,

2. Optuženik ČR, [adresa], stan Vučetić, VIII kat, 3. Branitelj optuženika Trpimir Kučina, odvjetnik u Zadru,

4. Punomoćnik oštećenika Jurica Jurić, odvjetnik u Đakovu.