REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1698/2023-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo financija iz Zagreba, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 8. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo financija iz Zagreba, Katančićeva 5, OIB: 18683136487 da isplati tužitelju BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime razlike plaće iznos od 1.799,36 eura bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

- 48,25 EUR od 16. studenog 2013. do isplate,

- 127,11 EUR od 16. siječnja 2014. do isplate,

- 190,23 EUR od 16. srpnja 2014. do isplate,

- 24,56 EUR od 16. kolovoza 2014. do isplate,

- 26,90 EUR od 16. rujna 2014. do isplate,

- 25,67 EUR od 16. listopada 2014. do isplate,

- 54,03 EUR od 16. studenog 2014. do isplate,

- 28,24 EUR od 16. prosinca 2014. do isplate,

- 132,61 EUR od 16. siječnja 2015. do isplate,

- 25,67 EUR od 16. veljače 2015. do isplate,

- 73,43 EUR od 16. ožujka 2015. do isplate,

- 41,08 EUR od 16. travnja 2015. do isplate,

- 56,73 EUR od 16. svibnja 2015. do isplate,

- 113,46 EUR od 16. lipnja 2015. do isplate,

- 24,66 EUR od 16. kolovoza 2015. do isplate,

- 27,01 EUR od 16. rujna 2015. do isplate,

- 25,79 EUR od 16. listopada 2015. do isplate,

- 108,30 EUR od 16. studenog 2015. do isplate,

- 27,01 EUR od 16. prosinca 2015. do isplate,

- 24,66 EUR od 16. siječnja 2016. do isplate,

- 119,94 EUR od 16. veljače 2016. do isplate,

- 27,01 EUR od 16. ožujka 2016. do isplate,

- 24,66 EUR od 16. travnja 2016. do isplate,

- 27,13 EUR od 16. svibnja 2016. do isplate,

- 56,98 EUR od 16. lipnja 2016. do isplate,

- 98,41 EUR od 16. srpnja 2016. do isplate,

- 27,13 EUR od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- 133,77 EUR od 16. rujna 2016. do isplate,

- 25,90 EUR od 16. listopada 2016. do isplate,

- 27,13 EUR od 16. studenog 2016. do isplate,

- 25,90 EUR od 16. prosinca 2016. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 2.437,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 8. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška i zahtjev tužitelja za naknadu daljnjeg parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ured Zagreb, na radnom mjestu carinika, te da je u razdoblju od 27. lipnja 2013.g. do 28. lipnja 2018.g. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu je plaće, u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati , u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati,, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je redio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradanim danim u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja na je određeno da: prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 dati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremen rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način jer ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da mjesečni fond radih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane , Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 13.2.2025. zahtijeva da tuženik tužitelju isplati bruto iznos od 1.799,36 eura sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj u razdoblju od lipnja 2013.g. do lipnja 2018.g. ostvario 197,5 prekovremenih sati rada, a koji nisu isplaćeni sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i drugim propisima. Nadalje, djelomično osporava tužbeni zahtjev za isplatu naknade na ime neplaćenog prekovremenog rada. Ističe kako tužitelj od tužene nije zatražio nikakve podatke, niti mu je tužena odbila dati podatke, pa slijedom navedenog nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 b Zakona o parničnom postupku pa predlaže odbaciti tužbu. Ističe kako je mjesečni fond sati osnova za izračun vrijednosti sati rada, a isti se dobiva na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka), pomnoži sa 8 sati. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 te se isti služi isključivo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve-dva druge-dva treće-dva dana slobodno), osporava tužbeni zahtjev, te predlaže isti odbiti, uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora od 28. lipnja 2018.g. 2018., tabelu prekovremenih sati (list 12-17 spisa), Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 18 spisa), Dodatak I. Ugovora o radu ( list 19 spisa), Ugovor o radu od 27.veljače 2014.g. (list 20 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g. (list 21 spisa), obračunske liste plaće tužitelja (list 22-113, 125-143 spisa), Evidenciju radnog vremena (list 114-124, 144, 156-161, 202-259 spisa), Izvod iz zapisnika sa 6. sjednice Zajedničke komisije (list 151-155 spisa), Odluku o vođenju registra zaposlenih u državnim i javnim službama (list 162-163 spisa), Odluku o uspostavi i održavanju centraliziranog obračuna plaća (list 164-166 spisa), Izvodi iz zapisnika sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a (list 170-186 spisa), sudska praksa (list 187-193, 362-368 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja (list 262, 264 spisa), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja za upravljanje vozilima (list 263 spisa), Ugovor o radu od 08. srpnja 2013.g. (list 267-268 spisa),Ugovor o radu od 01. rujna 2017.g. (list 271 spisa), putni radni listovi (list 272- 341 spisa), proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 376-384 spisa) te dopunsko financijsko vještačenje (list 440-443 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Rješenjem Županijskog suda u Puli od 30.10.2023. ukinuta je presuda ovog suda od 28.4.2023. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje, jer da je izreka presude proturječna sama sebi i razlozima presude, budući zbog pojedinačnih iznosa se ne podudara sa ukupnim iznosom.

6. Sud je proveo sve po strankama predložene dokaze, a na ročištu 16.4.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu pa sukladno prijedlozima stranaka u postupku nisu izvođeni daljnji dokazi te je sud zaključio glavnu raspravu.

7. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

8. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora proizlazi da se je tužitelj obratio Općinskom državnom odvjetništvu dana 28. lipnja 2018., sukladno čl. 186.a ZPP-a te istim tužitelj od tuženika potražuje razliku plaće za neplaćeni, a ostvareni prekovremeni rad koji je ostvario radeći u smjenskom radu duže od redovne smjene ili turnusa ili na blagdan ili druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka u razdoblju od 27. lipnja 2013. pa do dana podnošenja zahtjeva odnosno 28. lipnja 2018. u paušalnom iznosu od 50.000,00 kn bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

9. Suprotno navodima tuženika, predmetna tužba je sadržavala sve što je bilo potrebno da bi se po istoj moglo postupiti.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s osnove prekovremenih sati za razdoblje od lipnja 2013. do lipnja 2018. u bruto iznosu od 1.799,35 eura.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48, sporna je osnovanost potraživanja kao i visina iste.

12. Sporno je da li tužitelju pripada za utuženo razdoblje s osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane, neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 93/08., 89/12. i 104/13, dalje KU/08) i čl. 38. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 112/17 i 12/18, dalje: KU/17).

13. U ponovnom postupku, tužitelj je sukladno uputi drugostupanjskog suda podneskom od 13.2.2025. ispravio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, te je izjavio da je utuženo razdoblje od lipnja 2013. do lipnja 2018. (dok vještak pogrešno navodi do lipnja 2019.), a koje činjenice je i tuženik učinio nespornim. Vještak je utvrdio razliku neisplaćenih prekovremenih sati za utuženo razdoblje, tako da je u pojedinim mjesecima postojala neisplaćena razlika, a u pojedinim mjesecima ista nije postojala, te je tužitelj sukladno tome uredio tužbeni zahtjev.

14. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

15. Odredbom čl. 44. st. 1. KU/08 odnosno čl. 38.st. 1. 10. KU/17, propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Što se smatra prekovremenim radom propisuje čl. 44. st. 10. KU/08 odnosno čl. 38. st. 8. KU/17 tj. ova odredba propisuje da se prekovremenim radom službenika koji rade u turnusima ili smjenama smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Nadalje, odredbom čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38.st. 10. KU/17 propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

16. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako VSRH u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

17. Odredbu čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila i to:

- na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija je donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni,

- prema Tumačenju Komisije br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca,

- prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU,

- prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

18. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8).

19. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

20. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12.KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

21. Prema odredbi čl. 44. st. 1. KU/08 odnosno čl. 38 st. 1.. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17 22. Imajući u vidu citirane odredbe KU, kao i citirana Tumačenja Zajedničke komisije, sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem radi utvrđivanja da li postoji neisplaćeni prekovremeni sati.

23. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom za utuženo razdoblje, iznosi ukupno 13.557,27 kn.

24. Sukladno prijedlogu tužitelja, a sukladno uputi drugostupanjskog suda, izveden je dokaz dopunskim financijskim vještačenjem te je vještak u dopunskom nalazu i mišljenju naveo da za utuženo razdoblje od lipnja 2013. do lipnja 2019., neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrñenim zakonom, iznosi ukupno 1.799,36 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'y2' Tabele 1a iz ovog dopunskog nalaza, a datumi dospijeća istih dani su u stupcu 'z' Tabele 1a iz ovog dopunskog nalaza. Napomena:

Iznosi iz nalaza i mišljenja iskazani u kunama konvertirani su u EUR, u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/2022. i 88/2022.), uz primjenu fiksnog konverzijskog tečaja

(1 EUR = 7,53450 kn)

25. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši isti kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, te na isti niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

26. Nakon provedenog dopunskog financijskog vještačenja, stranke su izjavile da nije sporna visina konačno specificiranog tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i utuženi tijek zakonskih zateznih kamata, te nije sporno utuženo razdoblje.

27. Slijedom navedenog, kako visina tužbenog zahtjeva nije bila sporna, kao i tijek kamata, a stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, to je sud dosudio tužitelju utuženo potraživanje u ukupnom bruto iznosu od 1.799,36 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, kao u izreci presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1 ZPP, te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 32 - 100 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, ročište 5.2.2019., 8.4.2019., 3.3.2023., 11.12.2024., 14.2.2025. i 16.4.2025. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, podnesak od 29.11.2018. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, podnesak od 19.3.2020., 28.1.2025. i 13.2.2025. po Tbr. 8/4 – po 25 bodova za svaki, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 1.950,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 2.437,50 eura. Tome valja dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 398,17 eura i troškove dopunskog financijskog vještačenja 200,00 eura, koji su bili neophodni za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 3.035,67 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 31.1.2019., 18.3.2019., 8.5.2019., 9.7.2020., 27.2.2023. i 19.12.2024. te za sastav odgovora na žalbu, jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1 ZPP-a, budući se radi o podnescima kojima tužitelj više puta uređuje tužbeni zahtjev što nije bilo potrebno, zatim o podnescima u kojima tužitelj ponavlja već ranije iznesene navode što nije bilo potrebno, te o podnesku kojim dostavlja uplatnicu što nije bilo potrebno jer je mogao istu dostaviti i bez podneska. Također, tužitelju nije priznat „trošak objave presude“ jer je takav zahtjev potpuno neodređen te je protivan čl. 164. st. 2. ZPP-a, budući nije navedeno o kakvom trošku objave presude se radi, a ako se radi o trošku ročišta za objavu presude, tada valja reći da su tijekom postupka održana dva takva ročišta, a tužitelj nije naveo za koje ročište traži takav trošak. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 8. svibnja 2025.

Sudac:

Monika Ferić

PUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka putem ovog suda u roku od 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. spis