Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-5705/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja AG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Maroje Matana, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Matana & Partneri d.o.o., Zagreb, Amruševa ulica 7, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Nataša Trbović, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Šavorić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Ilica 1 A, radi izdavanja građevinske dozvole, 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rešenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine klasa: UP/ll-361-03/23-02/294, ur. br.: 531-03-4-23-3, od 9. listopada 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

III Nalaže se tužitelju TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da zainteresiranoj osobi ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 EUR (dvijetisućepetstoeura) u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/ll-361-03/23- 02/294, ur. br.: 531- 03-4-23-3 od 9. listopada 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole klasa: UP/l-361-03/21-001/1712, ur. br.: 251-10-22-1/046-23- 0049 koju je Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Grada Zagreba izdao 11. travnja 2023. Pobijanom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru ZG, ovdje II- zainteresiranoj osobi, izgradnja samostojeće stambene građevine s jednom stambenom jedinicom, etažnosti podrum, prizemlje, kat i uvučeni kat, građevinske bruto površine (GBP) 684,28 m, na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastaloj od dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake projekta TD 004-2021 - ispravak 4 od studenog 2022. godine, koji je ovjerio glavni projektant, ovlaštena arhitektica ĆG, dipl. ing. arh., broj ovlaštenja A 4740, za SEDAM ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 239, a koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole.

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da se u ovoj upravnoj stvari izmijenjeni zahtjev nije temeljio na istom činjeničnom stanju kao i onaj koji je bio prvotno postavljen, zbog čega nije smjela biti izdana Građevinska dozvola, odnosno zbog čega je pobijano rješenje nezakonito. Naime, prvotno postavljeni zahtjev za izdavanje građevinske dozvole bio je postavljen kao rekonstrukcija postojeće građevine. Nakon što je investitor postavio zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine, tužitelj je kao stranka u postupku primijetio da je ranija (postojeća) građevina koja se trebala rekonstruirati u potpunosti uklonjena (uključujući i njene temelje). Nakon što je održan očevid i nakon što je od strane službene osobe utvrđeno kako je postojeća građevina nezakonito i u cijelosti uklonjena, investitor je izmijenio prvotno postavljeni zahtjev na način da je sada zahtijevao izdavanje građevinske dozvole za gradnju nove građevine umjesto postojeće. No, upravo zbog nezakinutog postupanja investitora i drugih osoba koje je angažirao, u trenutku podnošenja izmijenjenog zahtjeva više nije postojala građevina umjesto koje bi se gradila nova, zbog čega zahtjev za „gradnju nove građevine umjesto postojeće“ sasvim sigurno ne može biti osnovan, a ono što je još bitnije - u svakom slučaju predstavlja bitnu izmjenu činjeničnih okolnosti na kojima se zahtjev temelji. Slijedom navedenog, potpuno je jasno kako pozivanje tuženika na čl. 45. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/2009, 110/2021, dalje ZUP) nije osnovano. Dakle, kad bi se uzelo da je kasnije postavljeni zahtjev na zakonu osnovan, u smislu čl. 60. Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/2024, pročišćeni tekst, dalje u tekstu: GUP), u ovom predmetu bi se radilo o gradnji nove građevine umjesto postojeće. Bitno je da se da se po spomenutoj odredbi ta gradnja izvodi po pravilima za novu gradnju, osim širine građevne čestice uz ulicu i udaljenosti od međe susjedne građevne čestice koja je najmanje 3m. Namjera zakonodavca je da iznimkom od postavljene norme o izvođenju po pravilima za novu gradnju, koja definira sve parametre pa i ova dva, kojima je izrijekom „osim“ omogućeno odstupanje od zadanih vrijednosti, tako da širina građevne čestice prema ulici može biti manje od 20m, a udaljenost od susjedne građevinske čestice, dozvoljena je 3m u odnosu na propisana 4m. Dio koji kaže ,,s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja“, treba shvatiti kao volju zakonodavca da od utvrđenih parametara za novu gradnju dozvoljava odstupanja i to za 1. širinu građevinske čestice i 2. udaljenost od susjedne međe, jer su ta dva parametra često životno zadana i potrebna ako se želi omogućiti zamjenska gradnja. Volja je zakonodavca da, ako već egzistira građevina i sada se gradi zamjenska, da je moguće ova dva parametra uklopiti u pravila o novoj gradnji, a da se pritom ne naruši ratio legis ove odredbe. Odredba da se postojeći parametri veći od postojećih mogu zadržati, ali bez povećanja, u ovome predmetu može se odnositi na GBP, koji je 684,30 m2 u odnosu na najveći dozvoljeni GBP u iznosu od 500 m2, a ova zamjenska građevina je iskoristila beneficiju koju zakonodavac daje da se zamjenska građevina gradi odstupajući od pravila za novu gradnju i najvećeg dozvoljenog GBP 500 m2. Postojeća građevina je imala dvije nadzemne etaže, a sada se pozivajući na pravila o novoj gradnji, ima tri nadzemne etaže. U ovome predmetu se nedopušteno kombiniraju odredbe GUP-a o novoj gradnji koji su jasno i taksativno navedeni te iznimkama za zamjensku gradnju na način da se iz svake odredbe uzima odgovarajuće pa kao rezultat imamo zgradu od GPB u iznosu od 684,30 m2 sa tri nadzemne etaže, suprotno volji zakonodavca koji je zadao gabarite vodeći računa o specifičnoj posebno vrijednoj zoni Grada Zagreba. Dakle, pravila GUP-a su jasna za gradnju novih građevina odnosno postojećih, a to je po pravilima za novu gradnju uz dvije navedene iznimke i zadržavanja parametara većih od propisanih (u ovome slučaju GPB), ali bez povećanja u ovom slučaju bitnog elementa katnosti. Visina građevina je bitan parametar i kao takav naveden taksativno u propisu pa povećanje sa dvije nadzemne etaže na tri znači povećanje u odnosu na objekt koji je egzistirao i čije parametre slijedi novi objekt uz dozvoljene iznimke. Za naglasiti je da novi objekt ima uglavnom zadržani GPB starog objekta, ali sa etažom više, koja je cca. 200 m2, dakle karakteristika zamjenskog objekta je promijenjena u bitnome. Spajanje odredbi o novoj gradnji i odredbi o novoj gradnji umjesto postojeće na način da se odredbe hibridno tumače u korist investitora je zloupotreba prava i suprotno volji zakonodavca koji je u pravilima za novu gradnju rekao kakvu gradnju želi u tom dijelu Zagreba, te dozvolio iznimke koje ne bi trebale ugroziti osnovni ratio legis ove odredbe, a to je zaštitu posebno vrijednog područja Cmrok. Za istaknuti je da u pobijanom Rješenju nema obrazloženja ovog istaknutog prigovora u žalbi, navode se zakonske odredbe bez obrazloženja, uz puku konstataciju da je zakon pravilno primijenjen.

Pobijano Rješenje iskazane mjere/koeficijente novog objekta uzima očito kao presumpciju i to navodeći temeljem kojih propisa prihvaća takav izračun, ne provodeći kontrolu prigovora, iako prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo imaju te mogućnosti po djelatnicima koji posjeduju stručno znanje. Naime, projektantica na koju se poziva u pobijanom rješenju u izradi glavnog projekta rekonstrukcije, lažno je prikazala činjenično stanje na način da je u glavnom i potpisanom projektu prikazala dijelove građevine koje se zadržava, te takav glavni projekt nepodoban za izdavanje građevinske dozvole predala upravnom tijelu kao temelj za izdavanje građevinske dozvole. Nastavno, temeljem takvog glavnog projekta počelo se sa izvođenjem radova do nivoa betoniranja temeljne ploče sa svim što pripada u temeljenu ploču, uz postavu vertikalne armature, bez valjane građevinske dozvole i očevida koje je obavilo prvostupanjsko tijelo, a koje je ustanovilo nepostojanja zadržanih dijelova postojeće građevine, a sve to do zatvaranja gradilišta po građevinskoj inspekciji. Zakon o građenju daje mogućnost, ali pojačanu odgovornost u odnosu na ovlaštenja projektanta na koja se poziva pobijanu rješenje, polazeći od pretpostavke da su istinita. U ovome predmetu je ista osoba lažno prikazala činjenice bitne za rješenje ove upravne stvari, a o čemu su sve stekla sva obilježja kaznenog djela ovjere neistinitog sadržaja iz čl. 281. st. 1. Kaznenog zakona, koji se zbog zapriječene kazne vodi po službenoj dužnosti, a isto tako stečeni su uvjeti za stegovnu odgovornost pred tijelima komore, upravo temeljem propisa na koje se poziva pobijanu rješenje. Dakle, tužitelj ima osnova sumnjati u pravilan izračun koeficijenata koji je bitan za zakonito rješenje ovog predmeta, pogotovo jer prvotni i zamjenski objekt imaju gotovo identične gabarite, ali s tim da zamjenski ima etažu više od oko 200 m2, a GBP je ostao nepromijenjen. U žalbi je izveden proračun koeficijenata, ali pobijano rješenje pozivom na ovlaštenja projektanta isto ne provjerava i ne obrazlaže prigovor smisleno. Prigovor u odnosu na podzemne etaže koje mogu biti od poda do poda 3 m, u predmetnom slučaju su od 3,5 do 7 m u podrumu odnosno 3,825 m u navodnom tehničkom podrumu, što mijenja karakter ovih prostora te oni u odnosu na propisane parametre nemaju karakter prostora za koji se deklariraju, a posljedično mijenjaju strukturu projekta zamjenske građevine. Niti ovaj prigovor nema obrazloženja iz valjanih razloga osim citiranja zakonskih odredbi.

Uz tužbu se prilaže fotografija stanja zatečenog u vrijeme očevida, iz kojih je vidljiva analizirana temeljna ploča sa vertikalnom armaturom, ali kao bitno da se ne radi o podrumskom prostoru, već o nadzemnom prostoru koji se eventualno može pokušati zatrpati, ali bit podruma jest da je ukopan, a ne izrađen na ravnoj koti, a kasnije zatrpan. Radi se o potpuno različitom činjeničnom stanju, suprotno tvrdnji prvostupanjskog i drugostupanjskog Rješenja i to jer je prvostupanjsko rješenje sadržavalo glavni projekt zamjenske građevine koji je uključivao zadržani dio postojeće građevine te se između ostalog, isti mora tretirati u smislu Pravilnika o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevine (NN broj 153/13, 20/17, 39/19), a koji predviđa ispitivanje kakvoće i uklapanja postojećih dijelova zgrade u novu građevinu. U predmetnom slučaju imamo sasvim drugačiju situaciju u naravi, a to je neizvedena temeljna ploča sa svim instalacijama koje idu u temeljnu ploču te postavljenom vertikalnom armaturom, a što je bitno u odnosu na prvotno postavljeni zahtjev rekonstrukcije te u bitnom predstavlja različito činjenično stanje.

Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. I-zainteresirana osoba Grad Zagreb se u odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika.

5. II-zainteresirana osoba ZG se u odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika. Dodatno navodi da je izmjena zahtjeva stranke u skladu sa zakonom, da je GUP) pravilno primijenjen, da su kontrola prigovora i izračun vezano uz utvrđivanje činjeničnog stanja, a osobito u pogledu podruma, učinjeni u skladu sa zakonom te da nisu učinjene nepravilnosti i nezakonitosti od strane zainteresirane osobe u postupcima vezanim za ishođenje građevinske dozvole na koje se tužitelj referira u tužbi.

Zainteresirana osoba ističe da člankom 45. stavkom 1. ZUP-a nije propisano da izmijenjeni zahtjev mora biti utemeljen na istom činjeničnom stanju, već da se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju. U konkretnom slučaju, radi se o istoj građevini, istom pravu stranke, u bitnome o istome zahtjevu (izdavanje građevinske dozvole) te u bitnome istim ostalim relevantnim činjenicama za zahtjev. Životno je i logično da se provođenjem upravnog postupka spoznaju i neke nove činjenice budući da se iste moraju utvrditi radi rješenja zahtjeva stranke u skladu sa pravilima ZUP-a. Tako je i u ovom slučaju, a na inzistiranje samog tužitelja, došlo do određenih novih saznanja vezano uz građevinu i stanje iste u postupku izdavanja građevinske dozvole. No, takva nova saznanja ne mijenjaju u bitnome činjenično stanje. I dalje se u tom upravnom postupku odlučivalo o izdavanju građevinske dozvole za istu nekretninu, odnosno građevinu, samo je promijenjen zahtjev u odnosu na nove spoznaje iz upravnog postupka. Odlučivanje o tome jesu li ispunjene pretpostavke za izmjenu zahtjeva je u domeni javnopravnog tijela, koje osobito mora voditi računa o svrhovitosti vođenja upravnog postupka, a što je u skladu s temeljnim načelom ekonomičnosti iz članka 10. ZUP-a. Javnopravno tijelo, tuženik, je pravilno odlučio da se na temelju činjeničnog stanja opisanog u zahtjevu i utvrđenog u postupku može izmijeniti zahtjev kako je učinjeno. Bilo bi otegotno, nelogično i nesvrsishodno zahtijevati pokretanje novog upravnog postupka i podnošenje novog zahtjeva kada se o takvom zahtjevu moglo odlučiti na temelju saznanja i činjenica u tekućem upravnom postupku, a što i je smisao odredbe članka 45. stavka 1. ZUP-a koja dopušta mogućnost izmjene zahtjeva u upravnom postupku. Sve relevantne činjenice za novi izmijenjeni zahtjev su već utvrđene u upravnom postupku do izmjene zahtjeva. Zainteresirana osoba promijenila je samo namjenu za koju se izdaje građevinska dozvola, dok je javnopravno tijelo u svakom slučaju imalo sve odlučne činjenice te je zbog toga odlučilo o zahtjevu stranke u istom upravnom postupku, budući da bi bilo nelogično, nesvrsishodno, neekonomično i suprotno temeljnim načelima ZUP-a da se zahtjev stranke odbije pa da stranka mora ponovno pokretati novi upravni postupak u kojem bi se ponovno utvrđivale iste činjenice već utvrđene u tekućem upravnom postupku. Nejasno je koji je (pravni) interes tužitelja da se zahtjev nije mogao izmijeniti, već da se morao provesti novi postupak kada su sve bitne činjenice utvrđene (i to na tužiteljevo inzistiranje!) u ovom upravnom postupku i što bi se točno postiglo provođenjem novog upravnog postupka, osim gomilanja nepotrebnih troškova novog postupka za tuženika i II-zainteresiranu osobu, kao i odgađanje stjecanja prava na koje II- zainteresirana osoba ima pravo, a koje je tužitelj slobodan osporavati u ovom postupku, kako je to i učinio.

Tužitelj nadalje u tužbi navodi da je građevinska dozvola izdana suprotno odredbama GUP-a, pozivajući se na članak 60. istog, a sve iz razloga što je navodno ista pogrešno protumačena te da su kombinirana pravila za novu gradnju i rekonstrukciju postojeće građevine. II-zainteresirana osoba ističe da je ovakav zaključak bez pravnog temelja. Članak 60. GUP-a nigdje ne separira, već naprotiv grupira odredbe o gradnji novih građevina i rekonstrukciji građevina te se ta sintagma ponavlja kroz cijeli članak 60. GUP-a i nigdje se ni eksplicitno, ni implicitno ne radi razlika između novih građevina i rekonstrukcije postojećih. Navedeno je i logično kada se uzima pravna priroda GUP-a kao općeg normativnog akta koji se primjenjuje jednako na sve adresate. GUP koji je na snazi bi se trebao primjenjivati jednako na sve koji rade građevinske radove na njegovom polju primjene, neovisno radi li se o postojećim ili novim građevinama, dokle god se poštuju odredbe važećeg GUP-a. Konkretno, tužitelj smatra da „kombinacija“ GBP-a od 684,30 m2 kojom se pravilno odstupa od pravila za novu gradnju i najvećeg dozvoljenog GBP-a od 500 m2 te time što će nova građevina imati tri etaže umjesto dosadašnje dvije predstavlja povredu GUP-a, nazivajući to „nedopuštenom kombinacijom“. No opet, tužitelj radi elementarne logičke pogreške u tumačenju propisa. Naime, člankom 60. GUP-a je propisano da svi objekti na području kojim se regulira tim člankom GUP-a mogu imati tri nadzemne etaže. Dakle, to je opće pravilo koje se primjenjuje na sve objekte, bilo da se radi o rekonstrukciji ili gradnji novih građevina umjesto postojećih i interpolaciji, a kako je to nota bene kristalno jasno i iz samo GUP-a koji navodi jedan set odredbi za „rekonstrukciju i gradnju novih građevina umjesto postojećih i interpolacija“ te koji ne radi razliku između tih kategorija kako tužitelj uporno tvrdi. Iznimno, u rekonstrukciji i gradnji nove građevine umjesto postojećih, GPB, k i visina veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećanja. Dakle, korištenje ove iznimke moguće je i u gradnji nove građevine umjesto postojeće, a koja nova građevina naravno može imati tri etaže u skladu sa GUP-om. Stoga, nema nikakvog „hibridnog“ tumačenja odredbi, već je članak 60. GUP-a pravilno tumačen i primijenjen od strane tuženika te je Rješenje, odnosno građevinska dozvola koja je njima izdana zakonita i u skladu s konkretnim člankom 60. GUP-a, budući da isti predviđa da nova građevina ima iznimno veći GPB od propisanog, kao i to da se bilo koje građevine na tom području, neovisno o tome je li riječ o rekonstrukciji, gradnji nove građevine ili interpolaciji, mogu izgraditi na tri etaže u skladu s GUP-om.

Naposljetku, tužitelj se neprestano poziva na nepravilno tumačenje „volje zakonodavca“, pritom misleći na volju ovdje I-zainteresirane osobe, Grada Zagreba, koji je i donio predmetni GUP. Upravo ta I-zainteresirana osoba, Grad Zagreb, u svom podnesku navodi da se u potpunosti slaže s navodima iz Rješenja te da je tužba u cijelosti neosnovana i da istu treba odbiti.

U točki IV. tužbe tužitelj nekoherentno navodi da je Rješenje nezakonito jer tužitelj ima razloga sumnjati u pravilan izračun koeficijenata koji su po mišljenju tužitelja bitni za zakonito rješavanje ovog predmeta, dok isto tako supsidijarno navodi da činjenično stanje nije u potpunosti i točno utvrđeno. II-zainteresirana osoba ističe da je cijeli postupak proveden u skladu sa ZUP-om te da su na inzistiranje tužitelja provedene i potrebne dokazne radnje, odnosno očevid. I sam tužitelj navodi da se Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, „Zakon o gradnji“) daje mogućnost prihvaćanja izračuna bez provođenja kontrola prigovora i ostalih radnji, odnosno na temelju presumpcije, čime i sam tužitelj potvrđuje da je postupak u tom dijelu proveden zakonito. Tužitelj ničime ne potkrepljuje svoje teške optužbe da je činjenično stanje lažno prikazano, već samo navodi da on ima razloga sumnjati u izračun. Ako isti smatra da je ovlašteni projektant lažno prikazao činjenice, nije to niti pokušo dokazati.

Što se tiče navoda tužitelja o podrumu, II-zainteresirana osoba ističe da je proveden očevid i da je utvrđeno da su dimenzije podruma u skladu sa zahtjevima GUP-a, odgovarajućih elaborata te u skladu sa svim drugim propisanim zahtjevima. II-zainteresirana osoba smatra da je činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno te da su ovlaštene osobe utvrdile da je podrumski prostor pravilno deklariran i izveden. Bespredmetno je uopće ulaziti u ponovne izračune i deklaracije, kada su iste utvrdile ovlaštene i stručne osobe u skladu sa svim pravilima struke i Zakonom o gradnji te drugim propisima. Tuženik je također u Rješenju detaljno opisao da je podrum izgrađen u skladu s glavnim projektom projektantice ĆG, dip.ing.arh., a kako je zahtijevano prethodno izrađenim geomehaničkim elaboratom. Izjavom projektanta je potvrđeno da je glavni projekt u skladu sa GUP-om, a time i da su obračuni prostora izvršeni u skladu sa GUP-om što je u skladu sa Zakonom o gradnji za postupak izdavanja građevinske dozvole. Također, Rješenjem je pravilno ukazano na članak 6. stavak 1. točku 3. 1. GUP-a kojim se definiraju podrumske prostorije, a iz kojih je razvidno da tužitelj preusko tumači definiciju istog te da je podrum projektiran u skladu sa GUP-om, te da isti predstavlja podrum u smislu GUP-a

6. Tužitelj je u podnesku od 16. prosinca 2024. naveo da je prvostupanjsko tijelo tijekom upravnog postupka počinilo apsolutno bitnu povredu postupovnih odredbi Zakona o općem upravnom postupku, i to na način da nije dostavilo odluku odnosno rješenje, strankama u postupku. Zakonska odredba je da su svi neposredni susjedi istovremeno i stranke u postupku, sudjeluju u postupku te je zakonska obveza prvostupanjskog tijela donesenu odluku tj. rješenje dostaviti i njima. Budući da građevinska dozvola nije dostavljena susjedima, time su strankama u postupku uskraćena Ustavna i zakonska prava na žalbu i pristup sudu, iako su prvostupanjskom tijelu bile poznate sve adrese odnosno boravišta strankama, dok činjenica da je odluka izvješena na oglasnoj ploči ne oslobađa obveze upravnog tijela o propisanim zakonskim odredbama o osobnoj dostavi strankama u postupku.

Nadalje je naveo da u pobijanoj odluci nije navedeno da je tijekom izrade iste primijenjen Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građenja (NN broj 119/19, dalje Pravilnik), i to čl. 39. st. 1., 2. i 4., a u smislu čl. 2. st. 1. Pravilnika, koji izričito navodi da glavni projekt mora biti izgrađen u skladu s njegovim odredbama. Dakle, članak 39. Pravilnika navodi da sastavni dio situacije je popis koordinata lomnih točaka koji sadrži podatke o broju točaka te koordinate u koordiniranom sustavu ravninske kartografske projekcije (HTRS96/TM). Nadalje, Pravilnik predviđa i sve podatke i popis susjednih nekretnina koje neposredno graniče s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. Budući da spisu ne prileži kao sastavni dio situacija GML formata, a koja izričito za zgrade predviđene kao poligon, osporeno rješenje se ne može ispitati u svim važnim parametrima te je geodetski elaborat manjkav. U ovome predmetu se takva greška očituje na način da je objekt udaljen manje od minimalno propisane udaljenosti od 3m od granice međe, što je očita greška nepostojanja GML koordinata, a posljedično i svih drugih parametara odlučnih za zakonito postupanje po izdatoj građevinskoj dozvoli.

7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

9. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

10. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je pobijanu građevinsku dozvolu donijelo prvostupanjsko tijelo u povodu zahtjeva investitora ZG od 12. studenoga 2021. za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju samostojeće stambene građevine s jednom stambenom jedinicom, etažnosti podrum, prizemlje, kat i uvučeni kat, građevinske bruto površine (GBP) 684,28 m , na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastaloj od dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake projekta TD 004- 2021 - ispravak 4 od studenog 2022. godine, koji je ovjerio glavni projektant, ovlaštena arhitektica ĆG, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 4740, za SEDAM ARHITEKTURA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 239, a koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole.

Nije sporno da je investitor izmijenio svoj prvobitno postavljen zahtjev u pogledu vrste radova, sa rekonstrukcije postojeće građevine, na gradnju nove građevine umjesto postojeće. S obzirom na to da se navedeni zahtjevi temelje na istom činjeničnom stanju i da je zahtjev izmijenjen do donošenja prvostupanjske odluke, ima se smatrati da su ispunjene pretpostavke iz članka 45. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku kojim je propisano je da do donošenja prvostupanjske odluke u upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju. Predmetni zahtjev u pogledu vrste radova izmijenjen je po prigovoru ovdje tužitelja, budući da je građevina koja je bila predmet rekonstrukcije u potpunosti uklonjena te ne bi bili ispunjeni uvjeti za rekonstrukciju, već za gradnju nove građevine umjesto postojeće građevine a koji uvjeti izgradnje su propisani GUP-om.

Sukladno odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je glavni projekt propisno označen, da je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

Pregledom dokumentacije priložene u spis predmeta utvrđeno je daje investitor uz zahtjev priložio dokumentaciju propisanu člankom 108. Zakona o gradnji, te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja kako to propisuje odredba članka 116. Zakona o gradnji.

Nadalje je utvrđeno da glavni projekt ispunjava uvjete iz odredbe članka 110. stavka 1. točke 4., 5. i 6. Zakona o gradnji te da je isti izrađen u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 16/07, 8/09, 7/13 i 9/16 - u daljnjem tekstu GUP-a) prema kojem se predmetna čestica prema kartografskom prikazu Korištenje i namjena prostora nalazi u zoni stambene namjene ( oznaka S), a prema kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila unutar urbanog pravila Zaštita, uređenje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela podsljemenskog područja ( planska oznaka 1.3.).

Navodi iz žalbi ne mogu dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari pored činjenice da je zahvat usklađen s citiranim prostornim planom, GUP-om.

Detaljnim pravilima iz odredbe članka 60. GUP-a propisano je da se u zoni stambene i mješovite namjene omogućuje gradnja samostojećih građevina, najmanja površina građevne čestice je 700 m2, najmanja širina građevne čestice uz ulicu je 20,0 m; najveća izgrađenost građevne čestice je 25%; najveći GBP je 500 m2 ; najveći ki 0,7; najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice; najveća visina građevine je tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; sva potrebna garažno-parkirališna mjesta osigurati na građevnoj čestici, ne unutar rezervacije proširenja postojeće ulice, i to 2 PGM/1 stan (najmanje 50% u garažama); građevni pravac za glavnu i pomoćne građevine najmanje 5,0 m udaljen od rubne linije rezervacije proširenja; najmanja udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice je 4,0 m; rekonstrukcija i gradnja novih građevina umjesto postojećih interpolacija na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju osim širine građevne čestice uz ulicu i udaljenosti od međe susjedne građevne čestice koja je najmanje 3,0 m, s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja.

Iz pobijane građevinske dozvole i glavnog projekta koji je sastavni dio iste utvrđeno je da su parametri izgradnje usklađeni s prostornim planom, odredbom članka 60. GUP-a. Stoga se neosnovanim se ukazuje navod tužitelja kojim prigovara pojedinim elementima izgradnje (GBP, broj etaža, visina etaža...) koji su u skladu s pravilima za novu gradnju, odnosno zadržavaju se postojeći parametri veći od propisanih. Kao dokaz da je građevina umjesto koje se gradi nova građevina postojeća, spisu prileži rješenje o izvedenom stanju, Klasa: UP/l-350-05/11-07/44, Ur. broj: 251-13-21/207-12-25 od 13. srpnja 2012., pravomoćno od 20. listopada 2012. Predmet ovog postupka nije ocjena pravilnosti i zakonitosti navedenog rješenja o izvedenom stanju. Suglasnost susjeda nije uvjet za izdavanje građevinske dozvole, već se neposrednim susjedima, kao strankama u postupku, pruža mogućnost uvida u glavni projekt radi izjašnjenja, a što je u konkretnom slučaju kako proizlazi iz spisa predmeta žalitelju i omogućeno. Elementi gradnje određuju se sukladno prostornom planu, a iz naprijed navedenog proizlazi da su isti pravilno određeni i ne mogu ovisiti o volji susjeda. Građevinska dozvola izdaje se ako se u postupku utvrdi daje planirani zahvat u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Nadalje, odredbom članka 6. stavka 1. točke 3.1. GUP-a propisano je da je podrum (Po) dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena; iznimno ispod etaže suterena (S) ili prizemlja (P) moguće je izvesti tehnički podrum bez namjene, ako ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se ne uračunava u iskaz GBP-a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojeći teren); u svim građevinama čija se gradnja omogućuje ovom odlukom moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom terenu u podsljemenskom području građevina može imati samo jednu podzemnu etažu visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev građevina javne namjene, poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske žičare (IS); iznimno ispod podzemne etaže moguće je izvesti tehnički podrum bez namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se ne uračunava u iskaz GBP).

Iz arhitektonskog dijela glavnog projekta, MAPA 1 arhitektonski projekt - knjiga 1 i 1.2, oznake TD 004-2021 - ispravak 4 od studenog 2022. godine, projektant:

ĆG, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 4740, projektantski ured: SEDAM arhitektura d.o.o., HR-10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 239, OIB [osobni identifikacijski broj], i to tehničkog opisa, tlocrta podruma i tlocrta presjeka proizlazi da je podrum ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren, u istočnom dijelu podruma planirani su garaža, tehničke prostorije i pomoćni prostor, a u zapadnom dijelu planiran je tehnički podrum zbog nivoa temeljenja. Predmetni dio potpuno je ukopan, bez namjene, bez pristupa i potreba za istim je zahtijevana prethodno izrađenim geomehaničkim elaboratom, broj elaborata: G-619/2021 od prosinca 2021. po ovlaštenom inženjeru građevinarstva HG, broj ovlaštenja G4300, a sve sukladno citiranoj odredbi članka 6. stavka 1. točke 3.1. GUP-a. Neosnovano tužitelj navodi da je tehnički podrum s obzirom na zonu zahvata (podsljemenska zona) jedino moguće planirati ispod podzemne etaže, a ne ispod poda prizemlja. Naime u navedenoj zoni može se planirati samo jedna podzemna etaža, iznimno ispod podzemne etaže moguće je planirati tehnički podrum, ali ista ne isključuje mogućnost izvedbe tehničkog podruma ispod etaže prizemlja bez namjene, ako ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine. Upravo je navedenim geotehničkim elaboratom na osnovu rezultata geotehničkih istražnih radova i orijentacionih geostatičkih analiza provedenih za potrebe gradnje predmetnog objekta, utvrđeno da e temeljno tlo uvjetno geotehnički podobno za temeljenje građevine, odnosno temeljno tlo zadovoljava kriterije nosivosti i slijeganja za gradnju predmetnog objekta te je potrebno objekt temeljiti na AB temeljnoj ploči u sloju gline (CI/CH), temeljnu ploču ispod cijelog objekta izvesti u jednoj razini, dubine temeljenja na kotu postojeće podrumske etaže. Zbog svega navedenog potrebno je izvesti tehnički podrum u sjeverozapadnom dijelu podrumske etaže. Ne dozvoljava se nasipavanje terena ispod temeljne ploče te ne dozvoljava se zatrpavanje tehničke etaže/podruma iznutra zbog dodanog opterećenja na obodne zidove. Glavni projekt koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole sadrži podatke iz navedenog elaborata, isti prileži spisu predmeta i unesen je u sustav e-dozvole te se stoga ukazuju neosnovani navodi žalitelja da mu nije omogućen uvid u isti. Također, geomehaničkim istraživanjima i ispitivanjima prikupljaju se podaci o tlu i podzemnoj vodi za konačno projektiranje građevine i za dokazivanje zadovoljenja bitnih zahtjeva na građevinu, a na isto ne ovisi o kojoj se vrsti radova radi budući da građenje podrazumijeva izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se kako gradi nova građevina tako i rekonstruira postojeća građevina. Stoga se navodi tužitelja u tom smislu ocjenjuju neosnovanima.

Nadalje, u odnosu na tužiteljeve navode iznesene u žalbi o izračunu površina građevine i navodno netočnim iskazima za navesti je da je sastavni dio glavnog projekta i izjava projektanta ĆG, dipl. ing. arh. o usklađenosti glavnog projekta primijenjenim prostornim planom - GUP-om, a koja je izjava dana u smislu odredbe članka 51. Zakona o gradnji a u vezi s člankom 68. Zakona o gradnji, te je isti odgovoran za način obračuna površina u projektu predmetne građevine.

Nadalje, u odnosu na žalbeni navod tužitelja da će investitor tehnički podrum koristiti kao podrum napominje se da svako odstupanje od zadanih uvjeta predstavlja bespravnu gradnju. Tuženik je naveo da preostali žalbeni navodi nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

11. Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje tuženika za koje smatra da je jasno i dostatno obrazloženo te zakonito. Sud prihvaća obrazloženje razloga da je izmjena zahtjeva provedena u skladu s odredbom članka 45. ZUP-a te ističe da se tuženik detaljno i iscrpno očitovao na sve navode tužitelja koji se odnose na odlučne činjenice u upravnom postupku, posebice na primjenu i usklađenost s odredbama GUP-a.

U pogledu tužbenih navoda da građevinska dozvola nije bila dostavljena strankama, ističe se da je tužitelj podnio žalbu protiv iste, a nakon čega mu je omogućena i sudska kontrola zakonitosti drugostupanjskog rješenja donesenog u povodu žalbe, radi čega sud utvrđuje da tužitelju nisu povrijeđena njegova prava koja proizlaze iz odredaba ZUP-a.

U pogledu navoda tužitelja o navodnim i eventualnim počinjenjima kaznenih djela, ističe se da sud iste nije analizirao, jer isti ne mogu biti predmet upravnog spora pred upravnim sudom.

Na temelju svega navedenog, sud utvrđuje da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev na temelju odredbe članka 116. stavka 2. ZUS-a, jer je utvrdio da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu. Iz svih gore navedenih razloga drugi navodi tužitelja izneseni tijekom spora nisu bili od utjecaja na drugačije rješavanje ovog spora.

12. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.

13. Pravo na naknadu troškova odvjetničkog zastupanja u ovom sporu ima zainteresirana osoba, s obzirom na to da je uspjela u sporu, a trošak je odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Tako je zainteresiranoj osobi priznat trošak za sastav odgovora na tužbu i za zastupanje na jednom ročištu u zatraženom iznosu od 2.500,00 eura.

Zagreb, 8. svibnja 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. Zainteresiranim osobama

4. U spis