Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: Pn-12/2024-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Snježani Kozina kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja RT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po zakonskom nasljedniku FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jadranki Čuljak Duvnjak, odvjetnici iz Osijeka, protiv tuženika HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćniku OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 25. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Jadranke Čuljak-Duvnjak, odvjetnice iz Osijeka, i punomoćnika tuženika u zamjeni Hrvoja Jovića, odvjetnika iz Vinkovaca, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 08. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužitelji s tuženim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 15.130,40 eura (slovima: petnaest tisuća sto trideset eura i četrdeset centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a na ime naknade imovinske štete iznos od 1.198,73 eura (slovima: tisuću sto devedeset osam eura i sedamdeset tri centa) sa zateznom kamatom do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to na iznos od 535,12 eura (slovima: petsto trideset pet eura i dvanaest centi) počev od 04.10.2019. do isplate, a na iznos od 486,85 eura (slovima: četiristo osamdeset šest eura i osamdeset pet centi) počev od 24.6.2020. pa do isplate, sve u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset devet eura i dvadeset šest centi) sa zateznom kamatom počev od 24.06.2020. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zateznu kamatu na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete od 14.732,23 eura (slovima: četrnaest tisuća sedamsto trideset dva eura i dvadeset tri centa) za period od 24.06.2020. pa do 23.09.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 2. tužitelju VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zateznu kamata na isplaćeni iznos naknade neimovinske štete od 21.899,26 eura (slovima: dvadeset jedna tisuća osamsto devedeset devet eura i dvadeset šest centi) za period od 24.06.2020. pa do 23.09.2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku petnaest dana.

Nalaže se tuženiku HOK – OSIGURANJE d.d. iza Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, da 1. tužitelju FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog postupka sa zateznim kamatama počev od presuđenja pa do isplate po stopi koja određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku petnaest dana.

II. Svaka strana snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužitelji su po punomoćniku 24. srpnja 2020. podnijeli tužbu ovome sudu protiv tuženika, a radi naknade štete.

1.1. U tužbi navode da su sin odnosno supruga sada pok. HT iz [adresa] koji je preminuo **.**.2020. zbog posljedica prometne nesreće. Otac odnosno suprug tužitelja pok. HT umro je zbog nasilne smrti uslijed posljedica prometne nesreće koju je doživio kao pješak pri prijelazu ceste i to dana 13.09.2019. oko 11,55 sati u Starim Jankovcima, kada je u njega udario osobni automobil reg. broja [registarska oznaka] marke Volkswagen Golf u vlasništvu ČT iz [adresa] (osiguranik tuženika). Osobni automobil reg. broja [registarska oznaka] je osigurano kod tuženika temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 3011046144, a vozilom je upravljao kao vozač LT iz [adresa].

1.2. Nadalje navode da su tuženiku 02.06.2020. dostavili Zahtjeve za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog smrti bliske osobe - nagodbeni prijedlog putem punomoćnika s dopunom od 23.06.2020. Tuženik je 09.07.2020. dostavio tužiteljima putem punomoćnika dopis kojim je otklonjen njihov zahtjev.

1.3. Tužitelji se pozivanju na odredbu čl. 1045. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – u daljnjem tekstu: ZOO) kao i čl. 1101. st. 1. ZOO-a , te Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koji su na sjednici Građanskog odjela VSRH održane 05.03.2020. i 15.06.2020. povećani za 50 %. Tim kriterijima, u slučaju smrti bliskog srodnika tj. bračnog druga, određeno je da naknada neimovinske štete za suprugu iznosi = 330.000,00 kuna, a 225.000,00 kn za odraslo dijete. Također ističu da je odredbom čl. 1093. ZOO-a štetnik dužan oštećenima nadoknaditi i one uobičajene troškove pogreba koje su snosili. Troškove pogreba je snosio 1. tužitelj RT sin pok. HT i to za nabavu i uređenje lijesa = 6.720,00 kn; zakup grobnog mjesta = 300,00 kn; otvaranje i zatvaranja grobnice = 843,75 kn; naknadu za korištenje mrtvačnice = 200,00 kn; karmine (za 65 osoba) = 5.000,00 kuna; nabava robe i obuće za tužitelje (odijelo, bluza, suknja i cipele) = 2.500,00 kn, te ispraćaj uz svećenika = 200,00 kn. Naime, 1. tužitelj potražuje isplatu neimovinske štete u iznosu od 225.000,00 kn, te na ime imovinske štete iznos od 15.763,75 kn, a 2. tužiteljica na ime naknade neimovinske štete iznos od 330.000,00 kn i to sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate i naknadu prouzročenih troškova.

1.4 Pismenim podneskom od 12.10.2020. tužitelji su povukli dio tužbenog zahtjeva budući je tuženik 23.09.2020. isplatio i to 1. tužitelju iznos od 117.731,88 kn i to s osnova neimovinske štete iznos od 111.000,00 kn, a s osnova imovinske iznos od 6.731,88 kn, te 2. tužitelju iznos od 165.500,00 kn i to s osnova neimovinske štete iznos od 165.000,00 kn, a s osnova imovinske štete iznos od 500,00 kn. Stoga tužitelji povlače dio tužbe s tuženim zahtjevom u visini isplaćenih iznosa, te potražuju isplatu preostalog iznosa sa zakonskom kamatom kao i trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je njegov osiguranik sudjelovao u prometnoj nezgodi u kojoj je smrtno stradao pok. HT, radi čega je dana 23.09.2020. na poslovni račun punomoćnika tužitelja uplatio iznos od 117.731,88 koji se odnosi na 1. tužitelja (iznos od 111.000,00 kn na ime neimovinske štete i 6.731,88 kn na ime imovinske štete) te iznos od 165.500,00 kn (160.000,00 kn na ime neimovinske štete i 500,00 kn na ime imovinske štete) koji se odnosi na 2. tužiteljicu, a sve sukladno doprinosu pokojnog HT u omjeru od 50 %.

2.1. Tuženik smatra da je osnovni uzrok nastanka nezgode upravo protupravno ponašanje samoga prednika tužitelja koji je započeo prelaziti cestu na mjestu gdje ne postoji pješački prijelaz i u vrijeme kada to nije mogao učiniti na siguran način, uopće ne provjerivši udaljenost i brzinu vozila koje mu se približava. Pješaci su također sudionici u prometu kao i osobe koje upravljaju opasnim stvarima (vozilima) te su dužni poštivati odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a pok. prednik tužitelja je postupio suprotno i to čl. 129. st. 1., čl. 129. st. 2., te čl. 130. st. 3. ZSPC-a.

2.2. Tuženik nadalje smatra kako iz Nalaza i mišljenja provedenog u kaznenom predmetu jasno proizlazi kako je pokojni prednik tužitelja mogao spriječiti nastanak nezgode samo da je prije stupanja na kolnik provjerio udaljenost i brzinu vozila koje mu se približava i stupio na kolnik nakon što se uvjerio da to može učiniti na siguran način (sve kako je propisano ZSPC-om). Stoga smatra da je njegov doprinos u omjeru od 50 % više nego osnovan budući da je osiguranik tuženika upravljao vozilom dopuštenom brzinom; osiguranik tuženika nije mogao izbjeći prometnu nezgodu pri dozvoljenoj brzini kretanja; izbjegao bi ju samo da se kretao brzinom od 43 km/h; te prednik tužitelja pretrčavao je kolnik na mjestu gdje nema pješačkog prijelaza a da je odustao od prelaženja kolnika na nedozvoljenom mjestu i u vrijeme kada to nije mogao učiniti na siguran način do nezgode ne bi došlo.

2.3. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužitelje s tužbenim zahtjevom i obveže ih na naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vjenčani list 2. tužiteljice i pok. HT (list 6), smrtni list pok. HT (list 7), rodni list 1. tužitelja (list 8), zapisnik o očevidu PPP Vinkovci (list 9-14), zapisnik sekcije broj 37/19 od 20.09.2019. iz predmeta KR-DO-643/2019 (list 15-18), toksikološki nalaz iz predmeta KR-DO-643/2019 (list 19-20), rješenje ODO-a od 14.02.2020. iz predmeta Kis-DO- 37/2020-1 (list 21-23), odštetni zahtjev 1. tužitelja (list 24-25), odštetni zahtjev 2. tužitelja (list 26-27), račun za pogrebnu opremu (list 30), račun za usluge pogreba (list 31), račun za korištenje mrtvačnice (list 32), dokazi o izvršenim naprijed navedenim uplatama (list 33), izvod računa o uplaćenim naknadama štete od strane tuženika (list 53), presudu na temelju sporazuma od 30.12.2020. iz predmeta K-376/2020-4 (list 74- 76), proveden je dokaz saslušanjem 1. tužitelja RT na ročištu od 17.06.2021. (list 83-87), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ET na ročištu od 17.06.2021. (list 83-87), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Davora Savića vl. CVP d.o.o. iz [adresa] od 25.02.2022. (list 95- 108), te dopunu vještačenja od 06.05.2022. (list 123-131), medicinsku dokumentaciju pok. HT (list 139-149), potvrda o smrti 1. tužitelja RT (list 155), rješenje o nasljeđivanju iza pok. 1. tužitelja RT (list 163-164), proveden je dokaz saslušanja vještaka dipl. ing. Davora Savića vl. CVP d.o.o. iz [adresa] na ročištu od 09.04.2024. (list 174-178), te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Anti Blažanoviću dr. med. iz [adresa] od 14.10.2024. (list 184-186).

3.1. Sud nije razmatrao dostavljeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Dražena Jeđuda iz Osijeka buduću isti nije niti sačinjen na zahtjev suda.

4. Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: Zakon o parničnom postupku) sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

5. Naime, međe parničnim strankama bili su nesporni aktivna i pasivna legitimacije, nastanak prometne nezgode u kojoj je sudjelovao osiguranik tužene i smrtno stradao pok. prednik tužitelja tj. HT. Nesporno je da je tuženik 23. rujna 2020. isplatio 1. tužitelju ŽT iznos od 117.731,88 kn / 15.625,70 eura, a koji iznos se odnosi na 111.000,00 kn / 14.732,23 eura na ime neimovinske štete i 6.731,88 kn / 893,47 eura na ime imovinske štete, te 2. tužiteljici VT iznos od 165.500,00 kn / 21.965,62 eura na i to 160.000 kn / 21.235,65 eura na ime neimovinske štete i 500,00 kn / 66,36 eura na ime imovinske štete, a koji iznosi su isplaćeni tužiteljima u omjeru od 50 % koliko tuženik cijeni doprinos prednika tužitelja.

6. Među strankama bila je sporna odgovornost, odnosno prigovor podijeljene odgovornosti kao i visina imovinske štete koju tužitelji nisu dokumentirali računima.

7. Na sporne okolnosti sud je izvršio uvid u kazneni spis ovoga suda broj K- 376/2020, te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka tj. osiguranika tužene i 1. tužitelja ŽT, a potom prometno vještačenja na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i mogućnost izbjegavanja iste i medicinsko vještačenje kako bi se utvrdila brzina kretanja pješaka pok. HT obzirom na godine života, zdravstveno stanje i tjelesnu kondiciju.

8. Uvidom u kazneni spis nesporno je utvrđeno da je po provedenom postupku LT (osiguranik tužene) proglašen krivim što je 13. rujna 2019. oko 11,55 sati u Starim Jankovcima, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] [adresa] iz smjera Tovarnika u smjeru [adresa], ispred k. br. 30 postupio protivno čl. 51. st. 1. i čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer brzinu kretanja vozila nije prilagodio naseljenom mjestu i gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprjekom, koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, i nije dovoljno obratio pažnju na pješaka koji mu je prelazio kolnik s lijeve na desnu stranu, već je vozio brzinom od najmanje 63 km/h, no uslijed neprilagođene brzine i nedovoljne pažnje na pješaka koji se nalazio na kolniku, na desnoj prometnoj traci udario je lijevim bočnim dijelom svog automobila u tijelo pješaka HT uslijed čega je isti zadobio brojne ozljede i preminuo **.**.2019.

9. Po provedenom postupku osiguranik tužene LT osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uvjetno na rok kušnje sa rokom od tri godine. Navedena presuda postala je pravomoćna 30. prosinca 2020.

10. Odredba čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje Zakon o parničnom postupku) propisuje da je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinioca, parnični sud vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda, i na taj način riješeno je pitanje pravnog osnova tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari, jer su se osim pravnog osnova ispun vile i sve ostale potrebne pretpostavke tj. i štetna radnja i šteta i uzročnoposljedična veza između štetne radnje i štete te krivnja.

11. U svom iskazu 1. tužitelj RT na ročištu 17.06.2021. iskazao je kako nije očevidac prometne nezgode i o svemu je doznao tek naknadno kada je već bio očevid na licu mjesta, a njegov otac u bolnici. Otac je preminuo **.**.2019., a prometna nezgoda se dogodila 13.09.2019. te je u vrijeme prometne nezgode otac imao 86 godina. Njegov otac je bio bolestan i išao je na dijalizu, ali je bio pokretan. Otac se teško kretao, bio je pogrbljen, slabije je vidio i čuo. Nije htio nositi slušni aparat niti naočale i nije niti odlazio liječniku radi ovih problema. Nakon što se dogodila prometna nezgoda 1. tužitelj je podmirio sve troškove vezane za sahranu i ukop. Navodi da su roditelji imali grobnicu, a on je plaćao grobno mjesto za njih. Grobnicu su kupili 2014. na groblju u Starim Jankovcima. To je obiteljska grobnica rađena od mramora za četiri osobe. Spomenik je također ranije bio postavljen i samo je bilo potrebno upisati imena i datum. Nakon smrti oca imao je troškove sahrane otvaranje groba, zatvaranje groba, trošak mrtvačnice, odvoz iz mrtvačnice na grob. Koliko se sjeća troškovi su bili za pogreb 8.000,00 kn, otvaranje i zatvaranje groba 800,00 kn, naknada za korištenje mrtvačnice 200,00 kn, bio je svećenik kojega je platio 400,00 kn, ali mu on nije izdao račun. Za ukop je kupovao odjeću sebi i majki, ali nije čuvao račune jer nije mislio da će mu trebati te je za ovo izdvojio negdje oko 2.500,00 do 3.000,00 kn. Kupio je sebi cipele, odijelo, košulju, majki je uzeo suknju, cipele i bluzu. To su kupili u Osijeku odnosno u Vukovaru u nekim trgovinama u centru, ali ne zna ime te trgovine. Grobno mjesto plaća svake godine 380,00 kn. Imali su karmine i bilo je oko 70-ak ljudi u Domu u Starim Jankovcima, pa je imao trošak hrane i pića oko 6.000,00 kn, ali nije platio trošak kuhara i konobara. Kada je izašao na lice mjesta gdje se dogodila prometna nezgoda sjeća se da je vozač rekao kako je trubnio pješaku, a on 1. tužitelj je vozaču rekao "on tebe nije mogao čuti". Otac je bio usporen i nije mogao potrčati, već je možda mogao malo brže hodati. Svakom je bilo vidljivo da se radi o starom čovjeku. Priložio je račune koje je imao, a što se tiče troškova karmina nije niti razmišljao o tome da mora čuvati račune.

12. Svjedok LT osiguranik tuženika i vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] saslušan na ročištu 17.06.2021. iskazao je kako se prometna nezgoda dogodila na izlasku iz mjesta Jankovci u smjeru Tovarnik-Vinkovci. Vidljivost je bila dobra. Promet je bio normalan, nije bio gust, čak nikoga nije bilo na cesti u to vrijeme. Vidio je pješaka koji se kretao u istom pravcu tik uz kolnik s lijeve strane. Isti se kretao pješačkim korakom, te je primijetio da je stariji čovjek. Trubom ga je upozorio kako bi ga primijetio da je tu kraj njega jer mu se učinilo da nešto namjerava. Zatim je prešao malo bržim korakom na njegovu stranu jer je očigledno htio prije njega pretrčati kolnik. To nije bilo na obilježenom pješačkom prijelazu već na udaljenosti od 100-200 metara od obilježenog pješačkog prijelaza. To se dogodilo na kraju sela, a obilježen pješački prijelaz je u centru sela Jankovci. Vozio je brzinom od 60 km/h prije nego je uočio pješaka, a kada ga je uočio smanjio je brzinu na 50 km/h ili manje, a dozvoljena je brzina 70 km/h. Pješaka inače nije poznavao. Nadalje iskazuje da kada je uočio pješaka bio udaljen od njega negdje oko 100-tinjak metara. Nije tom prilikom upotrebljavao mobitel. Do kontakta osobnog automobila i pješaka dolazi na desnom kolničkom traku. Kontakt je bio bliže desnom rubu kolnika. Poslije trubljenja pješak je krenuo na njegovu stranu, on je počeo naglo kočiti te silaziti sa kolnika na desnu stranu izbjegavajući pješaka, a u tom trenutku pješak udara u njegov prednji lijevi blatobran i udara glavom u gornji lijevi dio njegove šoferšajbe.

13. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nesreće i odgovornosti za prometnu nesreću, sud je proveo vještačenje koje je povjereno vještaku dipl. ing. Davoru Saviću, vl. CVP d.o.o. za vještačenje, procjene, inženjering i konzalting iz [adresa]. Vještak je sačinio svoj pismeni nalaz i mišljenje dana 25.02.2022. u kojem navodi kako se prometna nezgoda dogodila u [adresa] u [adresa] u naseljenom mjestu. Sukladno tragovima s mjesta prometne nezgode osobni automobil marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] se kretao desnom prometnom trakom kolnika [adresa] iz smjera centra Tovarnika u smjeru [adresa]. Uočavanjem pješaka u pokušaju prelaska kolnika [adresa] ustanovljen je otklon putanje vozila u desnu stranu. Navedeno ukazuje na pokušaj vozača za izbjegavanje kontakta. Do nezgode dolazi kontaktom desnog dijela tijela i glave pješaka HT bočnim prednjim dijelom osobnog automobila marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka]. Vidljiva su oštećenja na osobnom automobilu u dijelu spoja vjetrobranskog stakla i krova osobnog automobila. Uslijed kontakta dolazi do odbačaja tijela pješaka. Nadalje vještak utvrđuje da je naletna brzina osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi oko 34,38 km/h. Početna brzina osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi oko 64,68 km/h. Sigurnosna brzina osobnog automobila za izbjegavanje prometne nesreće pri kojoj u navedenim uvjetima ne bi došlo do kontakta bila bi 44,72 km/h. Zaustavni put pri brzini kretanja osobnog automobila VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] iznosi 37,43 m. Pješak je prešao put od oko 6,60 m do mjesta kontakta brzinom od oko 7,5 km/h. Obzirom na konkretnu situaciju, pješak je sa mjesta vozača trebao biti uočljiv na udaljenosti od oko 55-60 m od mjesta kontakta. U konkretnoj situaciji zaustavni put je dulji od puta koji je vozač imao do naleta. S obzirom na brzinu kretanja na putu vozač nije mogao zaustaviti osobni automobil bez kontakta.

14. U dopuni svog nalaza i mišljenja vještak se očitovao na primjedbe tužitelja navodeći da se pješak kretao iz smjera jugo-jugoistoka u smjeru sjevera preko kolnika [adresa]. Došlo je do prijelaza ceste od strane pješaka. Obzirom na starost pješaka i moguću opasnost na kolniku brzinu se može procijeniti. Sukladno podacima iz „ R.: Svezak 1. Zagreb: Hrvatsko društvo za promet; 2011.” (muški spol starosti 70 i više godina) moguće su brzine kretanja: smatra se brzim hodom 3,6

- 5,0 km/h; potrčavanjem oko 5,1 - 6,5 km/h; te trčanjem 7,2 - 10,6 km/h. U nalazu i mišljenju se analiziralo stanje kretanja pješaka u konkretnoj situaciji, prvo kretanjem normalnim hodom uz rub kolnika i nakon toga promjenom dinamike kretanja brzim / ubrzanim kretanjem / potrčavanjem i prelaskom kolnika do točke kontakta. Stoga se i brzina kretanja pješaka u nalazu i mišljenju postavila na način da je pješak brzo krenuo (brzim potrčavanjem/trčanjem) preko kolnika. Uvažavajući navedeno stanje pješaka (loš vid i sluh) došlo je do prethodno opisanog prelaska ceste. Mišljenja je kako je prijelaz izveden temeljem neadekvatne procjene udaljenosti i brzine kretanja nailazećeg vozila i precjenjivanja vlastitih mogućnosti. Pješak, umjesto propuštanja nailazećeg vozila, prelazi kolnik ususret vozilu uz pretpostavku kako će prijeći kolnik prije nailaska vozila. Navedeno predstavlja opasnu radnju koja je rezultirala posljedicama navedenim u dokumentaciji sudskog spisa. Kretanje pješaka se temelji na pretpostavci brzine kretanja koja značajno mijenja dinamiku kretanja, a s prometno tehničke strane ne postoje materijalni podaci o načinu i brzini kretanja pješaka. S obzirom na pretpostavljenu brzinu kretanja pješaka i izračunatu brzinu kretanja osobnog automobila na putu proizlazi kako vozač nije mogao zaustaviti vozilo bez kontakta. Temeljem podataka iz štetnog događaja do kontakta pješaka i vozila je došlo te je razvidno kako vozač nije zaustavio vozilo bez kontakta. Obzirom na konkretnu situaciju, a sukladno podacima iz nalaza i mišljenja pješak je sa mjesta vozača trebao biti uočljiv na udaljenosti od oko 55-60 metara od mjesta kontakta. Vozač je uočavanjem kretanja pješaka poduzeo radnju izbjegavanja, pomicanjem vozila u desnu stranu, što je vidljivo u zaključku vještačenja. Analiza pokazuje kako bi do kontakta između pješaka i vozila došlo pri svakoj brzini kretanja pješaka većoj od 5,7 km/h i svim prethodno izračunatim brzinama i dinamici kretanja osobnog automobila. Obzirom da je u pitanju pretpostavka o brzini kretanja pješaka koja bitno utječe na dinamiku kretanja, mišljenja je kako je ovo pitanje i za vještaka medicinske struke a tiče se mogućnosti kretanja pješaka obzirom na tjelesnu konstituciju i stanje svijesti pješaka neposredno prije štetnog događaja, odnosno, obzirom na neposrednu opasnost je li se pješak mogao kretati brzinom od 5,7 km/h ili većom (5,7 - 7,5 km/h).

15. Na ročištu održanom 09.04.2024. vještak je u svom iskazu ponovio da ostaje i dalje kod danog pisanog nalaza i mišljenja od 25.02.2022., kao i dopune nalazu te smatra da bi bilo potrebno konzultirati i vještaka medicinske struke koji bi trebao iznijeti svoje mišljenje temeljem psihofizičkog stanja i kondicije tijela je li se pokojni i u kojoj mjeri mogao brže kretati jer sva dinamika kretanja ukazuje kako za brzinu kretanja pješaka manjom od 5,7 km/h kontakt ne bi bio ostvariv.

16. U nastavku postupka sud je odredio provođenja medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku mr.sc Anti Blažanoviću, spec. patologije i spec. sudske medicine iz [adresa] kako bi utvrdio brzinu kretanja pješaka obzirom na godine života, zdravstveno stanje i tjelesnu kondiciju, stanje svijesti pješaka neposredno prije prometne nesreće, kao i da li se pješak mogao kretati brzinom većom od 5,7 km/h.

17. Vještak mr. sc. Ante Blažanoviću u svom nalazu i mišljenju od 14.10.2024. utvrđuje kako je iz medicinske dokumentacije razvidno da je pok. HT prije ove prometne nesreće bolovao od terminalnog zatajenja bubrega s posljedičnom trajnom hemodijalizom, uvećanja prostate, polip u mokraćnoj cijevi, povremene upale urinarnog trakta, gnojnom upalom lijevog bubrega s kamencima u tom bubregu, kamencima u žučnoj vreći, šećerna bolest, nefrostoma lijevog bubrega zbog gnojne upale, povremeno urinarni kateter, te kompenzirana bolest srca. Unatoč dobi i utvrđenim dijagnozama smatra da se oštećeni HT mogao kretati brzinom od 5,1 do 6,5 km/h (potrčavanje) na kratkim stazama (10-15 m). Lokomotorni sustav nije značajnije patološki promijenjen kao ni srčani mišić, krvne žile srca i opća cirkulacija koji su još uvijek dostatno prohodne, što osigurava motilitet oštećenog do navedene brzine. Opisana preplanula koža ukazuje da se oštećeni izlagao suncu, odnosno da nije boravio u zatvorenom prostoru, bio je pokretan i boravio vani.

18. Nalaze vještaka sud cijeni stručnima i objektivnima, te izrađenima u skladu s pravilima struke.

19. Dovodeći u vezu iskaze saslušanog svjedoka i 1. tužitelja sa nalazima vještaka sud zaključuje da je za nastupjelu prometnu nesreću odgovoran osiguranik tužene LT, ali da je istoj doprinio prednik tužitelja HT i to u omjeru 50 / 50 %.

20. Važno je napomenuti da je sam sin tužitelja RT u svom iskazu naveo da je njegov pok. otac HT u vrijeme prometne nezgode imao 86 godina i bio je pokretan. Teško se kretao i bio je pogrbljen, te je slabije i vidio i čuo. Nije htio nositi slušni aparat niti naočale već je ovo izbjegavao.

21. Vještak medicinske struke dr. Anto Blažanović u svom nalazu i mišljenju navodi da preplanula koža pok. HT ukazuje da nije boravio u zatvorenom prostoru već bio pokretan i boravio vani. Unatoč dobi i utvrđenim dijagnozama mogao se kretati brzinom od 5,1 do 6,5 km/h (pretrčavanje) na kratkim stazama 10 do 15 m.

22. Vještak prometne struke navodi da se nezgoda dogodila na mjestu gdje je brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h, da je na navedenom mjestu cesta ravna i da na tom mjestu nema prijelaza za pješake, da se osiguranik tuženika kretao vozilom brzinom od oko 64 km/h, da je osiguranik tuženika pokušao izbjeći pješaka otklonom vozila udesno, da u konkretnoj situaciji osiguranik tuženika nije mogao izbjeći nezgodu, da bi nezgoda bila izbjegnuta jedino pod uvjetom da je osiguranik tuženika upravljao vozilom brzinom od 44 km/h. Nadalje vještak je mišljenja je kako je prijelaz pješaka izveden temeljem neadekvatne procjene udaljenosti i brzine kretanja nailazećeg vozila i precjenjivanja vlastitih mogućnosti. Pješak, umjesto propuštanja nailazećeg vozila, prelazi kolnik ususret vozilu uz pretpostavku kako će prijeći kolnik prije nailaska vozila. Navedeno predstavlja opasnu radnju koja je rezultirala posljedicama navedenim u dokumentaciji sudskog spisa.

23. Uvidom u kazneni spis broj K-376/2020 i nalaz MUP-a, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" utvrđeno je da bi osiguranik tužene izbjegao prometnu nesreću kočenjem samo u slučaju da je brzina njegovog vozila u tom trenutku bila niža od 45 km/h, te da do prometne nesreće ne bi došlo da se pok. HT uočivši nailazeći automobili njegu sa desne strane, zaustavio na kolniku cente odnosno da je odustao do prelaska kolnika ceste do iza prolaska automobila LT. Ovim vještačenjem također je nedvojbene utvrđeno da ne postoje materijalni tragovi temeljem kojih bi bilo moguće utvrditi način i brzinu kretanja pješaka dok je LT u svom iskazu jasno naveo da je pješaka upozorio zvučnim signalom i da je tada pješak potrčao preko ceste na njemu desnu stranu. Brzina kretanja pješaka ovisna je o njegovoj dobi i načinu kretanja te je vještačenjem utvrđena brzina kojom bi se pješak mogao kretati obzirom na životnu dob, a korištenjem vrijednosti u proračunu vještak zaključuje da se pješak nalazio na kolniku u trenutku kada je osiguranik tužene skretanjem i kočenjem te jasno navodi da je vozač osobnog automobila intenzivnim kočenjem mogao izbjeći nalet na pješaka ako se kretao brzinom nižom od 45 km/h, a sa pozicije pješaka do prometne nesreće ne bi došlo u slučaju da se pješak zaustavio pri prelasku ceste do iza prolaska automobila odnosno da je reagirao na zvučni signal sirenom. Obzirom na dobru obostranu mogućnost međusobnog uočavanja (ravan cestovni potez, dan, dobra vidljivost) prema mišljenju vještaka pješak je mogao na vrijeme uočiti automobil te odustati od prelaska ceste.

24. Dakle, provedenim prometnim vještačenjem nesporno je utvrđeno da bi do nezgode došlo i da je osiguranik tužene upravljao dozvoljenom brzinom od 50 km/h tj. vozač je mogao izbjeći prometnu nesreću samo da se kretao brzinom nižom od 44 odnosno 45 km/h, dok je pješak mogao izbjeći nastanak prometne nesreće da je adekvatno procijenio udaljenost nailazećeg vozila i da nije precijenio svoje mogućnosti te se upustio u prijelaz kolnika nakon prolaska vozila.

25. Naime, nalaz vještaka ukazuje da je pok. prednik tužitelja znatno pridonio nastanku nezgode jer je postupio suprotno čl. 129. st. 1. ZSPC-a kojim je propisano da su pješaci dužni preko kolnika prelaziti pažljivo i najkraćim putem nakon što se prije stupanja na kolnik uvjere da to mogu učiniti na siguran način. Prema čl. 129. st. 2. ZSPC-a propisano je da su pješaci dužni prelaziti preko pješačkog prijelaza, što pok. prednik tužitelja nije učinio. Nadalje, čl. 130. st. 3. ZSPC-a propisano je da je pješak čak i prije stupanja na pješački prijelaz dužan obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju, te kako je prednik tužitelja postupio protivno citiranim zakonskim odredbama i upustio se u prijelaz kolnika na mjestu gdje nema označenog pješačkog prijelaza i u vrijeme kada nije bilo uvjeta za siguran prijelaz kolnika to sud cijeni da je doprinos prednika tužitelja nastanku prometne nezgode u omjeru od 50 %.

26. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 134/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: Zakon o obveznim odnosima) tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi.

27. Prema čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima samo pravo na razmjerno sniženu naknadu.

28. Prema odredbi čl. 1101. st. 1. istog Zakona u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji, tj. bračni drug, djeca i roditelji.

29. Uvidom u vjenčani list nesporno je utvrđeno da je 2. tužiteljica VT rođena F supruga pok. HT dok je iz rodnog lista nesporno utvrđeno da je 1. tužitelj njihov sin.

30. Uvidom u smrtni list nesporno je utvrđeno da je RT preminuo **.**.2023., a prema rješenju o nasljeđivanju broj O-289/2023 nesporno je utvrđeno da je njegov zakonski nasljednik sin UT.

31. Imajući u vidu nespornu aktivnu legitimaciju tužitelja i citiranu odredbu čl. 1101. st. 1. Zakona o obveznim odnosima te važeće orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske dijete iza smrti roditelja ima pravo pravične novčane naknade u iznosu od 30.000,00 eura, a bračni drug u iznosu od 43.798,00 eura na ime neimovinske štete pa kako je tuženik 1. tužitelju na ime neimovinske štete isplatio iznos od 14.732,23 eura, a 2. tužiteljici iznos od 21.235,65 eura to sud smatra da je obzirom na doprinos prednika tužitelja nastanku prometne nesreće tuženik tužiteljima izvršio isplate sukladno pripadajućem omjeru od 50 %.

32. Nadalje, 1. tužitelj potražuje naknadu imovinske štete po osnovu nabave i uređenja lijesa, zakupa grobnog mjesta, otvaranja i zatvaranja grobnice i naknade za korištenje mrtvačnice što sve dokumentira računima u iznosu od 1.070,15 eura pa sud iste prihvaća u cijelosti, a što tijekom postupka nije niti tuženik osporavao već je ove iznose isplatio u omjeru od 50 %. Međutim, 1. tužitelj po osnovu imovinsku štete potražuje i novčanu naknadu na ime troškova karmina za oko 65 osoba te nabavke odjeće i obuće za sebe i majku i ispraćaj pokojnika uz svećenika u ukupnom iznosu od 920,70 eura, a koje troškove nisu dokumentirali računima, no kako im je tuženik za ovaj vid štete isplatio iznos od 424,75 eura u omjeru od 50 % to je sud nakon saslušanja 1. tužitelja i u cilju smanjenja parničnih troškova, a primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku zaključio po slobodnoj ocjeni da su isplaćenim iznosom od strane tuženika tužitelji za ovaj vid štete obeštećeni.

33. Kako su tužitelji dokazali osnov tužbenog zahtjev i u pogledu visine uspjeli sa 50 % tužbenog zahtjeva, te obzirom da je nužne troškove u ovom postupku odnosno troškove prometnog vještačenja podmirio tuženik u iznosu od 265,45 eura, a medicinsko vještačenje podmirili tužitelji u iznosu od 322,50 eura to je sud primjenom čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku odlučio da kao u točki II. dispozitiva.

U Vinkovcima 08. svibnja 2025.

Sudac

Snježana Kozina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka, a o njoj odlučuje drugostupanjski sud.

DOSTAVITI:

1. Odvjetnica Jadranka Čuljak-Duvnjak, Osijek – pun. tužitelja

2. OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb – pun. tuženika