REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini

Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1, Krapina

Poslovni broj: Pp-302/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Štefici Kiš, na prijedlog sudskog savjetnika Ernesta Kropfa, uz sudjelovanje zapisničarke Maristele Jagečić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zbog prekršaja iz članka 97. stavka 1. točke 5. Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne novine", broj: 16/20. i 114/22.) povodom prigovora okrivljene protiv obaveznog prekršajnog naloga Ravnateljstva civilne zaštite, Službe civilne zaštite Krapina, Odjela inspekcije, Klasa: 217-01/24-18/176, Urbroj: 511-01-394-24-7 od 17. prosinca 2024. nakon provedenog žurnog postupka, u prisutnosti okrivljene, na temelju članka 171.a, članka 183., članka 222. stavka 3. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), 8. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenica SE, kći S i G, rođena **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, po zanimanju recepcionar, neudata, nema djece, završila srednju školu za komercijalista, zaposlena s minimalnom plaćom, nije odlikovana, ranije prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi postupak,

k r i v a j e

- što je 16. studenog 2024. u 11:12 sati, u objektu trgovine "Lidl Krapina" trgovačkog društva "Lidl Hrvatska" d.o.o.k.d. u Krapini, Ulica Frana Galovića 7A, u svojstvu osobe koja obavlja poslove privatne zaštite primijenila ovlast privremenog ograničavanja slobode kretanja prema GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], a da za to nema propisano dopuštenje Ministarstva,

- d a k l e, obavljala poslove privatne zaštite bez izdanog dopuštenja (članak 17. stavak 1., članak 19., članak 20. stavak 1., članci 21., 22. i 23.),

- čime je počinila prekršaj opisan po članku 17. stavku 1. Zakona o privatnoj zaštiti i kažnjiv po članku 97. stavku 1. točci 5. istog Zakona,

pa se na temelju članka 43. stavka Prekršajnog zakona prema okrivljenici primjenjuje mjera upozorenja – opomena.

II. Okrivljenica se na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobađa obveze nadoknađivanja troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj Ravnateljstvo civilne zaštite, Služba civilne zaštite Krapina, Odjel inspekcije izdao je obavezni prekršajni nalog pod oznakom Klasa: 217-01/24-18/176, Urbroj: 511-01-394-24-7 od 17. prosinca 2024. kojim je okrivljenica proglašena krivim zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude pa joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 130,00 eur, uz naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 eura.

2. Okrivljenica je protiv navedenog obaveznog prekršajnog naloga pravodobno podnijela prigovor pa je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage.

3. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaj koji joj se stavlja na teret okrivljenica se izjasnila da se ne smatra krivom.

4. U svojoj obrani navela je da ju je tog dana voditelj trgovine u trgovini Lidl u Krapini obavijestio kako je primijetio da nepoznata ženska osoba stavlja artikle u vrećicu te da sumnja kako te artikle ne namjerava platiti, budući da je neke artikle stavljala u košaricu iz trgovine. Okrivljenica je tu osobu pričekala na izlazu iz trgovine te se predstavila i zamolila ju da joj pokaže račun za robu koju je imala u vrećici. Ona joj je dobrovoljno pokazala račun te je pritom izjavila da nije platila svu robu koju je imala u vrećici. Na zahtjev voditelja trgovine okrivljenica je tu gospođu zamolila da ode u ured voditelja na što je ona pristala te je voditelj trgovine pozvao policiju te su u uredu voditelja zajedno s tom gospođom pričekali dolazak policije. Nakon što je došla policija obavila je s njom i s voditeljem obavijesni razgovor o uočenoj krađi te je tu ženu odvela u policijsku postaju. Otprilike dva mjeseca nakon tog događaja zaprimila je obavezni prekršajni nalog inspekcije kojim je proglašena krivom da je obavljala poslove privatne zaštite bez propisanih dopuštenja ministarstva. Ističe kako su poslovi recepcionara u trgovini da pazi da u trgovini ne bi došlo do krađe ili nekog incidenta, a u slučaju da do toga dođe moj posao je da obavijestim svog poslodavca Securitas Hrvatska d.o.o. na što netko iz te firme pošalje licenciranog zaštitara do trgovine, budući da u trgovini Lidl nisu prisutni zaštitari Securitas Hrvatska d.o.o., kao ni druge osobe koje imaju odobrenje ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite. Podnijela je zahtjev za odobrenje ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite te je pohađala tečaj za poslove privatne zaštite, a preostaje joj jedino položiti ispit za zaštitara. Moli sud, da ju, ako je ikako moguće, oslobodi krivnje za prekršaj koji joj se stavlja na teret budući da je tog dana postupala isključivo po nalogu voditelja trgovine, pa stoga ne smatra da je počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. Također ističe da prima minimalnu plaću pa bi izricanje novčane kazne u predloženom iznosu ugrozilo njezinu materijalnu egzistenciju.

5. U ovom postupku činjenice nisu sporne, već je sporno pitanje da li poduzimanje radnji opisanih u prethodnom odlomku predstavlja obavljanje poslova privatne zaštite, odnosno da li je njima počinjen prekršaj iz članka 97. stavka 1. točke 5. Zakona o privatnoj zaštiti.

6. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dopis, obavezni prekršajni nalog s povratnicom, prigovor, Ugovor o radu na određeno vrijeme, izvadak iz prekršajne evidencije te je ispitana okrivljenica.

7. Prema odredbi članka 17. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti, poslove privatne zaštite mogu obavljati fizičke osobe koje su dobile dopuštenje Ministarstva za obavljanje tih poslova kao zaposlenici pravnih osoba i obrta koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, a prema stavku 2. istog članka navedeno dopuštenje izdaje se za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite te za poslove izrade prosudbe ugroženosti.

8. Prema odredbi članka 45. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti ovlasti osoba kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite su: provjera identiteta osoba, davanje upozorenja i naredbi, privremeno ograničenje slobode kretanja, pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava, osiguranje mjesta događaja i uporaba sredstava prisile, s time da čuvari ne smiju primjenjivati ovlast uporabe sredstava prisile. Nadalje, prema odredbi članka 48. Zakona o privremenoj zaštiti zaštitar i zaštitar specijalist mogu osobi privremeno ograničiti slobodu kretanja: radi sprječavanja izvršenja kaznenih djela ili prekršaja, radi hvatanja počinitelja kaznenih djela ili prekršaja i radi osiguranja svjedoka i dokaza koji mogu poslužiti u kaznenom i prekršajnom postupku, dok čuvar može u tim slučajevima narediti osobi da ne napušta mjesto događaja do dolaska policije, a ako osoba odbije postupiti po naredbi, čuvar mora odmah obavijestiti zaštitara, zaštitara specijalista ili dojavni centar radi upućivanja interventnog tima.

9. S obzirom na navedene odredbe može se zaključiti kako postupanje okrivljenice po kojem je zamolila osobu koja je zatečena u pokušaju krađe da s njom ode u ured voditelja trgovine i da s njom i zaposlenikom trgovine u uredu voditelja pričeka dolazak policije, predstavlja ovlast čuvara iz članka 48. stavka 2. Zakona o privatnoj zaštiti. Također, upućivanjem osobe u posebnu prostoriju u trgovini i boravkom u prostoriji zajedno s tom osobom do dolaska policije, toj osobi se privremeno ograničava sloboda kretanja. Stoga sud smatra kako je okrivljenica navedenim postupanjem obavljala radnje koje je ovlašten obavljati čuvar, odnosno osoba koja mora imati dopuštenje Ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite, s time da nije sporno kako okrivljenica nema navedeno dopuštenje.

10. Stoga je nedvojbeno utvrđeno kako je okrivljenica tim postupanjem obavljala poslove privatne zaštite, a za koje nema potrebno dopuštenje Ministarstva, odnosno da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 97. stavka 2. točke 5. Zakona o privatnoj zaštiti.

11. Prema odredbi članka 43. stavka 1. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 663,61 eura ako se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku tog prekršaja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja ili posebno njegova odnosa prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene prekršajem steknu uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja, može se primijeniti opomena.

12. U ovom postupku utvrđeno je da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 97. stavka 1. točke 5. Zakona o privatnoj zaštiti, kako bi spriječila krađu, a koja je kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je propisana kazna zatvora od tri godine, dok je za prekršaj koji je počinila okrivljenica propisana novčana kazna od 130,00 do 660,00 eura, odnosno može se zaključiti kako je okrivljenica počinjenjem prekršaja spriječila neusporedivo teže djelo. Stoga sud smatra kako se radi o osobito lakom obliku prekršaja, za koji je propisana novčana kazna do visine od 660,00 eura, odnosno sud smatra kako su se u konkretnom slučaju stekli uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja, odnosno sud smatra kao se primjenom opomene okrivljenici može ukazati na protupravnost njezinog postupanja te utjecati na nju da ubuduće ne ponovi ovakav prekršaj.

13. Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođena obveze naknade troškova postupka u cijelosti, budući da okrivljenica prima minimalnu plaću te živi s roditeljima koje je dužna pomagati, pa bi obvezivanje okrivljenice na naknadu troškova postupka dovelo u pitanje njezino uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužna uzdržavati.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Krapini 8. svibnja 2025.

Zapisničar

Sutkinja

Maristela Jagečić, v.r.

Štefica Kiš, v.r.

Sudski savjetnik

Ernest Kropf, v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona.

Dostaviti:

1. Okrivljenica

2. Ravnateljstvo civilne zaštite, Služba civilne zaštite Krapina