REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Trg kralja Tomislava 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NI, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, KLASA: 211-07/23-5/12203, URBROJ: 511-13-09-23-1 od 8. svibnja 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 12. ožujka 2025., 8. travnja 2024. te zaključene 8. svibnja 2025., istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007.,39/2013.,157/2013.,110/2015.,70/2017.,118/2018.,114/2022.)

okrivljeni NI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i majke K rođ. Ć, rođen **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju elektromehaničar, zaposlen, sa mjesečnim primanjima od cca 900,00 eura, srednjih imovinskih prilika, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan,

oslobađa se optužbe

da bi dana 23.03.2023. u 13:53 sati, u mjestu ŠIRITOVCI, općina DRNIŠ, ulica UZ CESTU KOD ŠKOLE kućni broj 00, grad/općina DRNIŠ, isti se kretao kolnikom ceste ŽC6246 upravljajući osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], gdje dolaskom do križanja sa cestom ŽC6076 isti je prošao kroz raskrižje povećavajući brzinu kretanja, te je zadržao smjer kretanja, za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo,

čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 59. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 59. stavku 6. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš je 8. svibnja 2023. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj za koji ga se tereti, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.

3. U svom iskazu od 12. ožujka 2025. (list spisa 13-14) okrivljenik je iskazao kako je istina da su ga navedene prigode zaustavili policijski službenici te mu kazali da je počinio prekršaj prolaska na semaforu kroz uključeno crveno svjetlo. Navedene prigode da se kretao navedenom županijskom cestom u smjeru [adresa], a s njim se u vozilu na suvozačevom mjestu nalazio njegov rođak KI. Točno je da je navedene prigode prošao kroz navedeno raskrižje povećavajući brzinu kretanja zadržavši smjer kretanja, međutim navedene prigode nije prošao na semaforu kroz crveno svjetlo već je u trenutku kad je sa svojim autom ušao u raskrižje na semaforu bilo upaljeno žuto svjetlo. U niti jednom trenutku prolaska kroz raskrižje navedene prigode nije vidio da bi bilo upaljeno crveno svjetlo inače da se ne bi upuštao u prolazak kroz raskrižje. Policijski službenici koji su ga navedene prigode zaustavili nalazili su se zaustavljeni na semaforu na desnoj suprotnoj strani te oni tvrde da se njima taman bilo upalilo zeleno svjetlo u trenutku kad je on prolazio kroz raskrižje iz čega da su oni izveli zaključak da je njemu bilo upaljeno crveno svjetlo i da je prošao kroz crveno. Navodi da oni dakle nisu njega neposredno uočili i vidjeli da je prošao kroz crveno te tvrdi da u trenutka prolaska kroz semafor, nije ni u jednom trenutku njemu nije bilo vidljivo crveno svjetlo već prvo zeleno, a naposljetku žuto kad je ušao u raskrižje. Navodi da je uzorni vozač, poštuje prometna pravila i nije do sad prekršajno kažnjavan u prometu. Predlaže da se u svojstvu svjedoka ispita njegov rođak KI.

4. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoke ĆI i KI te je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju (list spisa 4), obavijest (list spisa 5) te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, KLASA: 740-04/25-02/66874 od 8. svibnja 2025.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći izvedene dokaze kako svaki pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnosti, sud nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

6. Člankom 59. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: 1) crveno svjetlo – zabranu prolaska, 2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak, 3) žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti.

7. Člankom 59. stavkom 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.

8. Nije sporno da se okrivljenik navedene prigode kretao kolnikom ceste ŽC6246 upravljajući osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] te da je dolaskom do križanja sa cestom ŽC6076 prošao kroz raskrižje povećavajući brzinu kretanja te zadržavši smjer kretanja.

9. S obzirom na obranu okrivljenika, u postupku je sporno je li okrivljenik navedene prigode prošao kroz navedeno semaforizirano raskrižje za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer bilo uključeno crveno svjetlo.

10. Radi razjašnjenja sporne, a za ovaj postupak odlučne činjenice, sud je u postupku ispitao svjedoka ĆI, policijskog službenika Policijske postaje Drniš, koji je iskazao kako se otprilike sjeća što se navedene prigode dogodilo s obzirom na protek vremena. Toga dana da je radio u prvoj smjeni u prometnoj patroli te da se negdje tijekom dana, otprilike u popodnevnim satima, kretao županijskom cestom iz smjera Oklaja u smjeru Širitovaca. Kada je došao na raskrižje u [adresa] na kojem se promet regulira semaforom bilo mu je upaljeno crveno svjetlo te je uredno stao. Semafor da je ispravno radio i nekih tri sekunde nakon što mu se za njegov smjer kretanja, a skretao je na raskrižju ulijevo, upalilo zeleno svjetlo, iz smjera Roškog Slapa da je doslovce dojurio crni BMW s njegove desne strane i prošao kroz crveno svjetlo na navedenom semaforu. Navodi da je već sa pola auta ušao u raskrižje kad je doslovce dojurio navedeni auto i prošao ispred prednjeg dijela njegovog automobila. Srećom pa se nije dogodila nesreća, misli da su ih dijelile sekunde od udara auta. Nakon toga da je upalio rotaciju, zvučne i svjetlosne signale te je krenuo za njim kako bi ga zaustavio i da bi utvrdio identitet vozača i sankcionirao prekršaj. Zaustavio ga je tek nakon nekih tri kilometra na skretanju za Lovriće – Vukačići. Naveo je da navedeni semafor radi od 00:00 do 24:00 bez isključivanja, da nikad nije postavljen da radi na žuto treptavo svjetlo. Postavljen je prije otprilike pet godina, ako se dobro sjeća, i u svih tih pet godina nikad da nisu zaprimili dojavu građana i on nikad nije operativnim saznanjem došao do toga da je taj semafor bio neusklađen. Navedeni semafor da uvijek radi ispravno kao što je radio i navedene prigode te je uvjeren da je okrivljenik navedene prigode prošao kroz crveno s obzirom da je njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo. Navodi da nije neposredno vidio da je okrivljeniku u trenutku prolaska bilo uključeno crveno svjetlo, međutim iz svega što je naprijed naveo, a posebice činjenice da je semafor ispravan i da je njemu za njegov smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo duže od tri sekunde, da je nemoguće da je okrivljeniku bilo uključeno zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja. Svjedok je naveo da ne može točno kazati kojom se brzinom okrivljenik kretao, ali da je siguran da se kretao brzinom većom od 100 km/h. Identitet vozača utvrdio je uvidom u vozačku dozvolu. S obzirom na brzinu svog kretanja koja je bila vrlo velika, okrivljenik da se zasigurno nije mogao na siguran način zaustaviti u raskrižju, a i narednih sigurno sto metara. U tom smislu istaknuo je da bi okrivljenik trebao biti svjestan brzine kretanja svog vozila te da se približavajući semaforiziranom raskrižju ako se kreće tom brzinom neće moći na siguran način zaustaviti na crveno svjetlo. Navodi da kad ga je zaustavio, okrivljenik je surađivao sa njim kao policijskim službenikom te je bio uljudan i pristojan.

11. Nadalje, sud je u postupku ispitao i svjedoka KI, koji je iskazao da se sjeća da su se tog dana on i njegov prijatelj NI kretali automobilom kojim je NI upravljao iz smjera Roškog Slapa prema Drnišu te da je dolaskom na raskrižje u [adresa] NI kroz semafor prošao za vrijeme dok mu je na semaforu bilo upaljeno žuto svjetlo. On da je to jasno vidio jer je pratio vožnju. NI da se navedene prigode kretao normalnom brzinom. Kad su prošli kroz raskrižje nedugo nakon toga da ih zaustavila policija, koja je bila na suprotnoj strani navedenog semafora, kojima je očito bilo upaljeno zeleno svjetlo, pa su zato pretpostavili da je njima koji su se kretali u suprotnom smjeru bilo upaljeno crveno svjetlo. Tvrdi da je navedene prigode okrivljenik sigurno prošao kroz žuto, u jednom trenutku da je i treperilo žuto svjetlo, ni u jednom trenutku nije vidio da bi na semaforu bilo crveno svjetlo. On i NI da žive u istom mjestu, rade zajedno, putuju zajedno na posao te su stoga u dobrim kolegijalnim odnosima, ne bi ih nazvao baš prijateljima, ali navodi da su u dobrim odnosima.

12. Sud je u dokaznom postupku pročitao izvješće o počinjenom prekršaju iz kojeg je razvidno kako je nadzorom utvrđeno da je 23. ožujka 2023. u 13:53 sati u mjestu [adresa], općini Drniš, ulici Uz cestu kod škole, počinjen prekršaj iz članka 59. stavka 1., kažnjiv po članku 59. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, da je prekršaj počinjene vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], marke BMW te da je prekršaj počinio NI, ovdje okrivljenik, na način da se kretao kolnikom ceste ŽC6246 upravljajući osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka], gdje dolaskom do križanja sa cestom ŽC6076 isti je prošao kroz raskrižje povećavajući brzinu kretanja, te je zadržao smjer kretanja, za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo.

13. Prvenstveno treba reći da je člankom 28. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 05/2014.) i člankom 6.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010., 13/2017.) propisana presumpcija nedužnosti prema kojoj se svatko smatra nedužnim dok mu se u skladu sa zakonom ne utvrdi krivnja. Iz navedene presumpcije proizlazi da je teret dokaza krivnje okrivljenika na tužitelju.

14. S obzirom na to da je okrivljenik u svojoj obrani osporavao učin prekršaja, navodeći kako policijski službenici nisu neposredno uočili i vidjeli da je prošao kroz crveno svjetlo jer su se nalazili zaustavljeni na semaforu na suprotnoj desnoj strani navedene ceste, to je sud u svojstvu svjedoka ispitao ĆI. Iz iskaza navedenog policijskog službenika između ostalog je razvidno kako isti nije neposredno opažanjem utvrdio odnosno vidio da je okrivljenik prošao kroz raskrižje za vrijeme dok mu je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, već je zaključak o tome donio na temelju toga što je njemu koji se u prometnoj patroli kretao iz smjera Oklaja u smjeru Širitovaca, bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu te da je stoga nemoguće da je okrilvjeniku, za njegov smjer kretanja, bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu te činjenice da otkad je postavljen nikad nisu zaprimili dojavu građana ili operativnim saznanjima došli do toga da je semafor ikada bio neusklađen. Premda sud cijeni opažanje policijskog službenika kao službene osobe u obavljanju svoje službe, u ovom konkretnom slučaju takav zaključak ne može prihvatiti, budući da se isti ne temelji na neposrednom opažanju upaljenog svjetla na semaforu za smjer kretanja okrivljenika.

15. Naime, presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

16. Kako po provedenom dokaznom postupku, a u nedostatku drugih dokaza, sud nije sa izvjesnom sigurnošću odnosno izvan svake razumne sumnje utvrdio da je okrivljenik navedene prigode prošao kroz navedeno raskrižje za vrijeme dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, na način kako je to činjenično opisao, za vrijeme dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo, to je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

17. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

18. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Drniš, 8. svibnja 2025.

Sutkinja:

Marina Belak v.r.

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis