Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: Pr-1/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Odvjetničko društvo Rački i kolege, Zagreb, Vlaška 40A/4, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Stjepana pl. Horvata 36, Slavonski Brod, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 19. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 8. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 - za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom te na ime godišnjeg odmora za razdoblje od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. iznos od 2.612,44 EUR bruto, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama koje teku kako slijedi:

- za rujan 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. listopada 2011. do isplate,

- za listopad 2011. na iznos od 308,76 EUR počev od 15. studenog 2011. pa do isplate,

- za studeni 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. prosinca 2011. pa do isplate,

- za prosinac 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. siječnja 2012. pa do isplate,

- za siječanj 2012. na iznos 147,36 EUR počev od 15. veljače 2012. pa do isplate,

- za veljaču 2012. na iznos od 71,49 EUR počev od 15. ožujka 2012. pa do isplate,

- za travanj 2012. na iznos od 8,14 EUR počev od 15. svibnja 2012. pa do isplate,

- za srpanj 2012. na iznos od 33,96 EUR počev od 15. kolovoza 2012. pa do isplate,

-za kolovoz 2012. na iznos od 2,83 EUR počev od 15. rujna 2012. pa do isplate,

- za siječanj 2013. na iznos 4,28 EUR počev od 15. veljače 2013. pa do isplate,

- za svibanj 2013. na iznos od 287,18 EUR počev od 15. lipnja 2013. do isplate,

- za srpanj 2013. na iznos od 133,42 EUR počev od 15. kolovoza 2013. pa do isplate,

- za listopad 2013. na iznos od 3,56 EUR počev od 15. studenog 2013. pa do isplate,

- za svibanj 2014. na iznos od 25,94 EUR počev od 15. lipnja 2014. do isplate,

- za lipanj 2014. na iznos od 200,22 EUR počev od 15 srpnja 2014. do isplate,

- za srpanj 2014. na iznos od 53,31 EUR počev od 15. kolovoza 2014. pa do isplate,

- za kolovoz 2014. na iznos od 19,46 EUR počev od 15. rujna 2014. do isplate,

- za listopad 2014. na iznos od 17,77 EUR počev od 15. studenog 2014. pa do isplate,

- za prosinac 2014. na iznos od 17,77 EUR počev od 15. siječnja 2015. pa do isplate,

- za siječanj 2015. na iznos 25,70 EUR počev od 15. veljače 2015. pa do isplate,

- za srpanj 2015. na iznos od 79,89 EUR počev od 15. kolovoza 2015. pa do isplate,

- za rujan 2015. na iznos od 12,85 EUR počev od 15. listopada 2015. do isplate,

- za prosinac 2015. na iznos od 18,44 EUR počev od 15. siječnja 2016. pa do isplate,

- za siječanj 2016. na iznos 34,88 EUR počev od 15. veljače 2016. pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće za godišnji odmor, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 – za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu od 3.876,57 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 8. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće za godišnji odmor.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je zaposlenik kod tuženice, MORH, Hrvatska kopnena vojska, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe. Navodi da je zbog neplaćanja razlike plaće i dodataka na plaću temeljem prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, rada na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), te obavljanja stražarskih dužnosti i dužnosti požarstva, kao i naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca te isplate jubilarne nagrade, u svojim materijalnim pravima s osnove vojne službe u OS RH uskraćen za mjesečni iznos od 300,00 kuna bruto odnosno u posljednjih 57 mjeseci u vremenskom razdoblju od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016. za ukupan iznos od 17.100,00 kuna bruto. U vremenskom razdoblju od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016. tužitelj je kontinuirano obavljao službene poslove i zadaće prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom i u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), obavljao je stražarsku dužnost i požarstva te koristio godišnji odmor na temelju čega je ostvario pravo na isplatu uvećanog iznosa plaće, dodataka na plaću, jubilarnu nagradu kao i naknade plaće za godišnji odmor koje mu tuženica nije isplaćivala. Tužitelj zadržava pravo da nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja detaljnije uredi pojedine mjesečne iznose koji se trebaju isplatiti i datume njihovih dospijeća, zajedno s tijekom zakonske zatezne kamate na iste. Sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se bezuspješno obraćao tuženiku radi mirnog rješenja spora. Slijedom navedenog tužitelj predlaže sudu donošenje presude kojom će sud naložiti tuženici da tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rada noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, rada na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), stražarenje i požarnu dužnost, neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, jubilarnu nagradu te naknade plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, isplati iznos od 17.100,00 kuna bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa od 15. u mjesecu za prethodni mjesec, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude suda prvog stupnja do isplate.

2. Tužitelj je tužbeni zahtjev specificirao podneskom od 10. 1. 2019. tako da glasi: " I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), dežurstvo, stražarenje i požarnu dužnost te razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od dana 01.09.2011.g. do 01.06.2016.g., iznos od 16.064,64 kn bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- za rujan 2011.g. na iznos od 2.775,75 kn počev od 15. listopada 2011.g. do isplate

- za listopad 2011.g. na iznos od 2.326,35 kn počev od 15. studenog 2011.g. do isplate

- za studeni 2011.g. na iznos od 2.775,75 kn počev od 15. prosinca 2011.g. do isplate

- za prosinac 2011.g. na iznos od 2.775,75 kn počev od 15. siječnja 2012.g. do isplate

- za siječanj 2012.g. na iznos od 1.110,30 kn počev od 15. veljače 2012.g. do isplate

- za veljaču 2012.g. na iznos od 538,63 kn počev od 15. ožujka 2012.g. do isplate

- za travanj 2012.g. na iznos od 61,33 kn počev od 15. svibnja 2012.g. do isplate

- za srpanj 2012.g. na iznos od 255,88 kn počev od 15. kolovoza 2012.g. do isplate

- za kolovoz 2012.g. na iznos od 21,35 kn počev od 15. rujna 2012.g. do isplate

- za siječanj 2013.g. na iznos od 32,24 kn počev od 15. veljače 2013.g. do isplate

- za svibanj 2013.g. na iznos od 2.163,75 kn počev od 15. lipnja 2013.g. do isplate

- za srpanj 2013.g. na iznos od 1.005,29 kn počev od 15. kolovoza 2013.g. do isplate

- za listopad 2013.g. na iznos od 26,85 kn počev od 15. studenog 2013.g. do isplate

- za svibanj 2014.g. na iznos od 195,42 kn počev od 15. lipnja 2014.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od go dine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 3%-tna poena, a sve u roku 8 dana."

3. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 17. 3. 2025. tako da glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 - za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom te na ime godišnjeg odmora za razdoblje od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2016. iznos od 2.612,44 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama koje teku kako slijedi:

- za rujan 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. listopada 2011. do isplate,

- za listopad 2011. na iznos od 308,76 EUR počev od 15. studenog 2011. pa do isplate,

- za studeni 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. prosinca 2011. pa do isplate,

- za prosinac 2011. na iznos od 368,41 EUR počev od 15. siječnja 2012. pa do isplate,

- za siječanj 2012. na iznos 147,36 EUR počev od 15. veljače 2012. pa do isplate, 3

- za veljaču 2012. na iznos od 71,49 EUR počev od 15. ožujka 2012. pa do isplate,

- za travanj 2012. na iznos od 8,14 EUR počev od 15. svibnja 2012. pa do isplate,

- za srpanj 2012. na iznos od 33,96 EUR počev od 15. kolovoza 2012. pa do isplate,

-za kolovoz 2012. na iznos od 2,83 EUR počev od 15. rujna 2012. pa do isplate,

- za siječanj 2013. na iznos 4,28 EUR počev od 15. veljače 2013. pa do isplate,

- za svibanj 2013. na iznos od 287,18 EUR počev od 15. lipnja 2013. do isplate,

- za srpanj 2013. na iznos od 133,42 EUR počev od 15. kolovoza 2013. pa do isplate,

- za listopad 2013. na iznos od 3,56 EUR počev od 15. studenog 2013. pa do isplate,

- za svibanj 2014. na iznos od 25,94 EUR počev od 15. lipnja 2014. do isplate,

- za lipanj 2014. na iznos od 200,22 EUR počev od 15 srpnja 2014. do isplate,

- za srpanj 2014. na iznos od 53,31 EUR počev od 15. kolovoza 2014. pa do isplate,

- za kolovoz 2014. na iznos od 19,46 EUR počev od 15. rujna 2014. do isplate,

- za listopad 2014. na iznos od 17,77 EUR počev od 15. studenog 2014. pa do isplate,

- za prosinac 2014. na iznos od 17,77 EUR počev od 15. siječnja 2015. pa do isplate,

- za siječanj 2015. na iznos 25,70 EUR počev od 15. veljače 2015. pa do isplate,

- za srpanj 2015. na iznos od 79,89 EUR počev od 15. kolovoza 2015. pa do isplate,

- za rujan 2015. na iznos od 12,85 EUR počev od 15. listopada 2015. do isplate,

- za prosinac 2015. na iznos od 18,44 EUR počev od 15. siječnja 2016. pa do isplate,

- za siječanj 2016. na iznos 34,88 EUR počev od 15. veljače 2016. pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 – za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB: 66486182714, da tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi troškove parničnog postupka koliko isti budu iznosili sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana."

4. U odgovoru na tužbu tuženica prvenstveno predlaže da sud vrati tužitelju tužbu na ispravak jer smatra da iz sadržaja tužbe nije vidljivo koje razdoblje tužitelj utužuje i koje osnove utužuje. Nadalje, tuženica u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te ističe da je tuženica tužitelju isplatila sve dodatke koje mu je bila obvezna isplatiti prema Pravilniku o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj 118/09.). Tuženica ističe da se na djelatne vojne osobe primjenjuju posebni propisi sukladno Zakonu o službi u oružanim snagama RH („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04.,76/07.,, 88/09., 124/09.) te Zakonu o službi u oružanim snagama RH („Narodne novine“ broj 73/13, 75/15.). Tuženica se poziva na sudsku praksu VSRH koji je zauzeo stajalište da propisi doneseni na temelju Zakona o službi u OS RH imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i u odnosu na opće propise o radu i KU sklopljene u skladu s općim propisima o radu. Vrhovni sud je zauzeo stajalište da nakon donošenja Odluke iz 2009. i Pravilnika iz 2009. djelatne vojne osobe imaju pravo na dodatak na plaću s osnove prekovremenog rada prema tim propisima, a ne na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u skladu s općim propisima o radu i propisima o državnim službenicima i namještenicima.

5. U razdoblju od 1. 10. 2009. do 1. 6. 2014. u primjeni je bila Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09. i 118/12.) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09.) koji su stupili na snagu 1. 10. 2009., a koji su doneseni na temelju Zakona o službi u oružanim snagama te predstavljaju posebne propise kojima je, između ostalog, uređena materija materijalnih prava iz radnog odnosa djelatnih vojnih osoba. Tom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u OSRH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim nerednim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba, dok je ranije navedenim Pravilnikom regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu koju je tužitelj ostvario i koja su isplaćena u navedenom razdoblju. Slijedom navedenog tuženica predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev i naloži tužitelju da tuženici naknadi parnični trošak uz pripadajuće zatezne kamate.

6. U podnesku od 18. 1. 2017. tuženica ponavlja navode iz odgovora na tužbu te dodaje, da je drugo razdoblje, razdoblje nakon 26. 6. 2013. kad je stupio na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13. i 75/15.). Člankom 155. je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad , rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego one ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14., 41/14., 53/14., 114/14., 72/15.). Odlukom o rasporedu radnog vremena (NN 66/14., 23/15. i 85/15.) je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014. Navedeni akti imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima za djelatne vojne osobe kao posebnu kategoriju zaposlenika, to tužiteljima ne pripadaju traženi dodaci na plaću za prekovremeni rad i dr. Poziva se na točku IV. Odluke iz 2014.

7. Što se tiče potraživanja tužitelja s osnove naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, tuženik se poziva na Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika – NN br. 140/02. i 68/11. posebno na odredbu članka 4. Pravilnika. Dopunom te odredbe koja je stupila na snagu 25. 6. 2011. propisano je da DVO čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom i zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. 1. 5. 2014. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – NN br. 54/14. kojim je propisano da DVO za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Nakon 8. 5. 2014. odnosno nakon što je na snagu stupio Pravilnik 2014, naknada plaće za godišnji odmor obračunava se i isplaćuje sukladno članku 4. Pravilnika. U odnosu na potraživanje božićnice ističe se da se ista ne isplaćuje djelatnicima Ministarstva obrane i djelatnim vojnim osobama OS RH od 2012. pa nadalje sukladno Dodacima I. i II. Kolektivnog ugovora („Narodne novine“ broj 2/12, , 104/13. i 150/13.). Tuženik se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu te predlaže tužbu odbaciti podredno odbiti u cijelosti.

8. Podneskom od 31. 1. 2018. tuženik je djelomično priznao osnovanost tužbenog zahtjeva za razliku plaće za razdoblje od 1. 9. 2011. do 31. 5. 2014., te za naknadu plaće za godišnji odmor za razdoblje od 1. 9. 2011. do 7. 5. 2014.

9. U dokaznom postupku sud je pročitao rješenja, zahtjev za mirno rješenje spora, odluke, knjigovodstvenu karticu, evidencije radnog vremena, kartice djelatnika, izveden je dokaz vještačenjem po D&S d.o.o. Karlovac.

10. Predmet ove tužbe je potraživanje tužitelja na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, u smjenama, rad na terenu (pripreme za misije, vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoći u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu), stražarenje i požarnu dužnost, te naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016., odnosno prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu na ime razlike plaće za rujan, listopad, studeni i prosinac 2011., siječanj 2012. i svibanj 2013., te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za veljaču, travanj, srpanj i kolovoz 2012., siječanj, svibanj, srpanj i listopad 2013., svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, listopad i prosinac 2014., siječanj, srpanj, rujan i prosinac 2015., te siječanj 2016.

11. Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02. i 76/07.) i članka 96. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07. i 88/09.) donesena je Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09.). Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba. Točkom XII. Odluke je propisano prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra se rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom; prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan; sati prekovremenog rada za koje pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate. Točka XIII. Odluke sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću odnosno za prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

12. Kasnije je donijeta Odluka o izmjeni Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/012.), koja se primjenjuje od 1. 11. 2012.

13. U konkretnom predmetu valja spomenuti i Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće, i to Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 50/08.), koji se primjenjuje od 1. 5. 2008., Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 142/08.), koji se primjenjuje od 10. 12. 2008., Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 118/09.), koji se primjenjuje od 1. 10. 2009. te Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 99/12.), koji se primjenjuje od 1. 9. 2012.

14. Člankom 136. novog Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13., 75/15. i 50/16.) koji j stupio na snagu 26. 6. 2013., je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Člankom 155. navedenog Zakona je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona odnosno Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 33/14., 41/14., 53/14., 114/14. i 72/15.). U Narodnim novinama broj 66/14. objavljena je Odluka o rasporedu radnog vremena neophodna za stupanje na snagu novog Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba iz 2014. – Narodne novine broj 33/14. od 14. 3. 2014. Ovom se Odlukom propisuje raspored radnog vremena djelatnih vojnih osoba, oblici organiziranja rada i način evidentiranja radnog vremena. Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se i na radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske.Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka. Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati. Iznimno zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga i ako to ne uzrokuje dodatne troškove, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. Prema točci IV. Odluke o rasporedu radnog vremena iz 2014. djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014. koji se primjenjuju kao lex specialis. Točka XIII. Odluke sadrži odredbe o radnom vremenu prema posebnom rasporedu: radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaća zbog potreba službe; radnim vremenom prema posebnom rasporedu podrazumijeva se i radno vrijeme za vrijeme pohađanja funkcionalnih tečajeva, školovanja i izobrazbe; radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća i rad prigodom pružanja pomoći institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, traganja i spašavanja, prijevoza unesrećenih ili oboljelih, kao i odavanja vojnih počasti ili provedbe protokolarnih zadaća izvan redovnoga radnog vremena; pod obveznim smještajem iz stavka 1. ove točke ne smatra se smještaj u vojnim lokacijama i građevinama radi stambenog zbrinjavanja djelatnih vojnih osoba; rad iz stavka 1. ove točke uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima. Točkom XIV. Odluke je propisano: za vrijeme rada prema posebnom rasporedu iz točke XIII. ove Odluke, osim za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, vojnih vježbi i za vrijeme pohađanja funkcionalnih tečajeva, školovanja i izobrazbe, djelatna vojna osoba može raditi najviše 12 sati dnevno, a preostalih 12 sati je u stanju aktivne pripravnosti za rad; pod stanjem aktivne pripravnosti za rad iz stavka 1. ove točke smatra se razdoblje u kojem osoba ne može bez dopuštenja nadređenoga napustiti mjesto rada ili drugo mjesto koje je nadređeni odredio; iznimno od stavka 1. ove točke, djelatna vojna osoba može raditi i dulje od 12 sati u slučaju nastanka izvanrednog događaja ili ako je to potrebno za dovršenje započete zadaće koja ne trpi odgodu; za vrijeme rada iz stavka 1. ove točke, odnosno za vrijeme aktivne pripravnosti iz stavka 2. ove točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

15. Odluka i Pravilnik stupili na snagu 1. 6. 2014. Slijedom citiranih propisa tužitelj ima pravo na razliku plaće s osnove prekovremenog rada na terenu, rada noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama zaključno do 31. 5. 2014.

16. Nadalje, prema odredbi članka 60. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13. – dalje: ZR) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja i novcu o naravi koja predstavljaju naknadu za rad). S te osnove pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora treba prosuđivati i primjenom članka 14. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 dalje: ZOSOS) koji je stupio na snagu 6. ožujka 2002., kojom je predviđena supsidijarna primjena propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena, primjena općih propisa o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. Odredbom članka 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 93/08. – dalje: KU), propisano je da (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. (2) Državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. Kolektivne ugovore sklopili su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika uz obvezu primjene prava i obveza iz rada zaposlenih u tijelima državne vlasti. Člankom 257. ZR-a propisano je da kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. Člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu propisano je da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim

ugovorom

ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako tim zakonom nije drukčije određeno.

17. Odredbom članka 4. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 140/02. – dalje: Pravilnik) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku isplaćuje se naknada plaće u istom iznosu kao da radi, dok odredbom članka 2. Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 68/11.), propisano je :“Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.“

18. Prema Tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora od 5. svibnja 2009. za vrijeme korištenja godišnjeg odmora državnom službeniku ili namješteniku treba isplatiti naknadu obračunatu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca i to na temelju izračunate prosječne satnice koja se dobije kad se prosječna plaća u prethodna tri mjeseca podijeli fondom sati mjeseca u kojem se koristi godišnji odmor, te prema Tumačenju od 27. svibnja 2010. u prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ne ulazi plaća isplaćena u mjesecu u kojem je radnik bio na bolovanju, već se taj mjesec izostavlja i uzima prethodni mjesec u kojem radnik nije bio na bolovanju.

19. Dana 8. 5. 2014. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14.) kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, pri čemu redovno radno vrijeme predstavlja tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati raspoređeno na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati.

20. Najzad, osnovano tužitelj ističe, da prema pravnom stavu Vrhovnog suda RH u odluci Rev-151/2024 od 27. kolovoza 2024. svaka djelatna vojna osoba kao redovnu plaću prima i mjesečni iznos koji se sastoji od osnovne plaće i dodatka za vojnu službu, pa je dodatak za vojnu službu neodvojiv od redovne plaće koja se isplaćuje za redovno radno vrijeme, prilikom obračuna naknade za godišnji odmor treba uračunati i iznose tog dodatka, sukladno čl. 142. ZSOSRH i čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba. Isto tako, ovaj dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe već na temelju samog rasporeda na određenu dužnost u propisanim iznosima (isti stav u odluci Vrhovnog suda Rev- 347/2023 od 24. travnja 2024.). Tužitelju dakle, kao djelatnoj vojnoj osobi, prema zaključku Vrhovnog suda RH, u razdoblju nakon 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja pripada pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da je radio u redovnom radnom vremenu uračunavajući osnovnu plaću i dodatak na plaću za vojnu službu.

21. Dakle, predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike bruto plaće te isplatu razlike naknade bruto plaće za godišnji odmor kao djelatne vojne osobe Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Hrvatske kopnene vojske sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu.

22. Na temelju izvedenih dokaza nesporno proizlazi da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora o kojem nadležno državno odvjetništvo nije odlučio, da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao djelatna vojna osoba Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, da je tužitelj u spornom razdoblju kao djelatna vojna osoba obavljao službene poslove i zadaće na terenu na način da je bio radno angažiran prekovremeno, noću, subotom i nedjeljom, te da je vještak knjigovodstvene struke izradio nalaz i mišljenje u dvije varijante te da prema prvoj varijanti (u kojoj se prekovremeni rad ne umanjuje za korištene slobodne dane) dug tuženice prema tužitelju za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor u utuženom razdoblju od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016. iznosi ukupno 4.798,63 kn, a da prema drugoj varijanti (u kojoj se prekovremeni rad umanjuje za korištene slobodne dane) s iste osnove dug tuženice prema tužitelju iznosi 2.457,16 kn bruto. U ovoj varijanti vještak utvrđuje sa su svi prekovremeni sati pokriveni ukupno ostvarenim satima u slobodnim danima.

23. Vještak sate rada obračunava prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“ broj 118/09.) te Zakonu o radu („Narodne novine“ broj 49/09. i 93/14.). Obračun neplaćenih sati rada vještak radi koristeći izvod iz dnevne evidencije radnog vremena tužitelja koji je iskazan po satima rada, tj. iz koje je vidljivo u koje je dane tužitelj radio, koliko sati je radio, koliko je proveo u radu noću, subotom i nedjeljom te koliko je sati radio prekovremeno. Vještak je sate rada iz dostavljene evidencije obračunao na slijedeći način: redovan rad, državni blagdan, godišnji odmor, plaćeni dopusti bolovanje uračunati su u vremenu od 8 sati; u prekovremeni rad je uračunato sve što je tužitelj odradio preko 8 redovnih sati ako je tužitelj radio u tjednu, odnosno svi sati koje je tužitelj odradio, ako je radio za vikend. U noćni rad su uračunati svi sati koje je tužitelj odradio u vremenu od 22 do 6 sati. S obzirom da tuženik za utuženo razdoblje nije precizno označio po kojoj osnovi su korišteni slobodni dani, a iz podataka dostavljenih na spis je vidljivo da se isti koriste i po osnovi odmora od stražarskog osiguranja, ali i ostalih razloga koji nisu eksplicite određeni (navedeni), vještak za razdoblje do lipnja 2014. prema Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj118/09.), radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama VII. i VIII. Odluke, tako da sa dežurstvo u unutarnjoj službi obračunava jedan slobodan dan za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće, u slučaju višednevnog obavljanja stražarke službe obračunava višednevni odmor u omjeru 3:1. Ovi slobodni dani se potom ne koriste za umanjenje prekovremenih sati jer su ostvareni isključivo za dežurstvo i stražu, a po ovim vidovima se ne ostvaruje dodatak za prekovremeni rad. Ti su dani u tablici navedeni u stupcima – Straža (slobodni dani za stražu 3:1) i Dežurstvo (slobodni dani za dežurstvo 1:1). U navedenom razdoblju tužitelj je, osim na stražarskom osiguranju, dežurstvu i terenu, radio u redovnom radnom vremenu, ali dužem od 8 sati dnevno pri čemu je ostvario prekovremeni rad. Vještak i te sate prekovremenog rada, prema nalogu suda, uvrštava u obračun.

24. Za razdoblje od 1. 6. 2014. prema Odluci o rasporedu radnog vremena („Narodne novine“ broj 66/14.), vještak ne obračunava tužitelju prekovremeni rad već radi preraspodjelu radnog vremena prema točkama XV. -XX. Odluke: za pet radnih dana boravka u vojnoj lokaciji i građevini ili drugom mjestu rada zbog rada prema posebnom rasporedu, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, a za svaki neradni dan jedan slobodan dan; za sudjelovanje u vojnoj vježbi u terenskim uvjetima DVO ostvaruje pravo na jedan slobodan dan za svaka 24 sata sudjelovanja u provedbi vojne vježbe; za dežurstvo koje se odvija u neprekidnom trajanju od 24 sata, oslobađa se svih obveza u pravilu slijedeći radni dan; za svakih pet radnih dana straže, ostvaruje pravo na jedan slobodan dan, za sa svaki neradni dan straže, jedan slobodan dan.

25. Vještak obračun razlike neisplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u razdoblju od 1. 9. 2011. do 7. 5. 2014. računa u visini prosječne mjesečne plaće koja je tužitelju prema prethodnim obračunima (također u dvije varijante), trebala biti isplaćena u prethodna tri mjeseca, koristeći podatke o korištenju godišnjeg odmora iz obračunskih lista tužitelja, a prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 140/02., 68/11.) – članak 4. st. 2. i 3. Pri tom satnicu mjeseca u kojem je tužitelj bio na godišnjem odmoru i za koji se razlika računa, vještak utvrđuje tako da se prosječna mjesečna plaća koja je tužitelju isplaćena u prethodna tri mjeseca (ili je trebala biti isplaćena ako je u tim mjesecima utvrđena razlika za godišnji odmor) podijeli s fondom sati tog mjeseca. Obračun razlike neisplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u razdoblju od 8. 5. 2014. do 19. 8. 2015. vještak računa koristeći satnicu koja je utvrđena na način da se plaća ostvarena u mjesecu u kojem je tužitelj bio na godišnjem odmoru, a koja obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja s osnove plaće bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno isplaćuje, u novcu ili naravi, dijeli sa fondom sati tog istog mjeseca. Ukoliko je tužitelj u mjesecu u kojem je bio na godišnjem odmoru bio i na bolovanju, vještak sate rada provedene na bolovanju, a koji se uzimaju kao osnovica za izračun godišnjeg odmora, preračunava u redovan rad (po satnici redovnog rada), uvećano za dodatke koje bi primio da je radio redovno. Prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14.) koji je stupio na snagu 8. 5. 2014. tužitelju za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknade plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Ukoliko bi se ta odredba tumačila na način da se u navedenom razdoblju naknada plaće za godišnji odmor obračunava kao i za redovan rad, bez ikakvih dodataka (dodatak za vojnu službu), tada za razdoblje nakon 8. 5. 2014. nema neisplaćenih razlika naknade plaće za godišnji odmor.

26. Nalazu i mišljenju prigovorio je tužitelj podneskom od 6. 6. 2018. te na ročištu 13. 9. 2018., i to u dijelu obračuna broja sati rada na terenu za mjesec svibanj 2013. i svibanj 2014., jer vještak nije točno obračunao prekovremeni rad na terenu gdje tuženik u dnevnoj evidenciji nije naveo točan broj sati rada na terenu tj. nema oznake da je tužitelj radio samo 8 sati dnevno već je rad označen samo oznakom "TR", te se predlaže vještaku očitovati da li su sati terenskog rada neradnim danima (vikendima) u razdoblju od rujna 2011. do 1. 6. 2014. pravilno obračunati, a ukoliko nisu, da vještak izvrši dopunu nalaza i mišljenja na način da utvrdi točan broj dana odnosno sati provedenih na terenskom radu u navedenom razdoblju, te da se vještak očituje da li tužitelju za rad proveden u stražarskoj službi i dežurstvu neradnim danima pripada plaća za 8 sati rada kao u ostalim radnim danima, i ako da, da vještak izvrši dopunu nalaza i mišljenja na način da napravi obračun rada za rad proveden na stražarskoj službi i dežurstvu u neradnim danima. Tuženica nema prigovora na matematički izračun nalaza i mišljenja te priznaje u cijelosti drugu varijantu nalaza i mišljenja vještaka u kojoj je prekovremeni rad tužitelja na terenu umanjen za iskorištene slobodne dane. Vještak se na ročištu 13. 9. 2018. očitovao na prigovore tužitelja te je naveo da je točno da dani označeni kao "TR" bez navođenja broja sati provedenih na radu, koji se u najvećem dijelu odnose na dane vikenda, nisu obračunavani kao prekovremeni sati rada, naime, prekovremeni rad obračunat je samo u onim danima u kojima je izrijekom u evidenciji i navedeno trajanje takvog rada. U odnosu na prijedlog tužitelja da bi se napravila dopuna nalaza u odnosu na rad označen oznakama "TR" dopunu je moguće izraditi prema nalogu suda. U odnosu na rad tužitelja proveden na stražarskoj službi i dežurstvima, takav rad je obračunat kao redovan, jer od 1. 10. 2009. sukladno važećim propisima, tužitelju za prekovremeni rad proveden na straži i dežurstvu ne bi pripadao dodatak za prekovremeni rad, već za taj rad dobiva drugu vrstu paušalnog dodatka kako je određeno propisom i ta je naknada isplaćivana.

27. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja te naložio dopunu vještačenja na način da se uzme u obzir sav rad na terenu uključivo i onaj koji ima oznaku "TR", ali bez oznake broja sati, tako da se uzme u obzir 8 sati prekovremenog rada, te da vještak provjeri da li je u nalazu uzet sav oblik rada na terenu (vojne vježbe, građevinski radovi, pomoći u humanitarnim akcijama, počasne straže na pogrebima) te da u tom smislu, ako nije, dopuni nalaz. Prema izračunu vještaka prema prvoj varijanti (u kojoj se prekovremeni rad ne umanjuje za korištene slobodne dane) dug tuženice prema tužitelju za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor u utuženom razdoblju od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016. iznosi ukupno 45.844,23 kn, a prema drugoj varijanti (u kojoj se prekovremeni rad umanjuje za korištene slobodne dane) s iste osnove dug tuženice prema tužitelju iznosi 19.683,41 kn bruto.

28. Tuženica smatra da dopuna vještačenja nema uporišta u provedenim dokazima i suprotna je podacima iz dnevnih evidencija rada tužitelja. Okolnost da je u evidencijama naznačen teren, a nisu navedeni sati rada znači da je tužitelj tog dana bio na terenu, ali nije radio (vikendom). Za takve dane je tužitelju isplaćivan terenski dodatak zbog same činjenice da se nalazio na terenu, ali mu nije evidentirano radno vrijeme jer nije niti radio. Na ročištu 12. 3. 2020. punomoćnica tuženice je navela da se radi o prigovorima pravne prirode, stoga nema potrebe pozivati vještaka radi usmenog iznošenja dopune nalaza, odnosno očitovanja na prigovore tuženice. Vještak je postupio po nalogu suda, detaljno je obrazložio sve varijante izračuna, nalaz je jasan i određen, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti.

29. Iz podneska tužitelja od 10. 1. 2020. razvidno je da je tužitelj tužbeni zahtjev specificirao prema izračunu druge varijante dopune nalaza i mišljenja i to samo za razdoblje do lipnja 2014. odnosno točnije do 7. 5. 2014. u ukupnom iznosu od 16.064,64 kn bruto. U kasnijem podnesku od 17. 3. 2025. tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao također prema izračunu druge varijante dopune nalaza i mišljenja i to u odnosu na cijelo utuženo razdoblje koje je obuhvaćeno zahtjevom za mirno rješenje spora, tužbom i rješenjem o financijsko knjigovodstvenom vještačenju – za razdoblje od 1. 9. 2011. do 1. 6. 2016. Stoga se specifikacija tužbenog zahtjeva podneskom tužitelja od 17. 3. 2025. ne može smatrati preinakom tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, jer je tužitelj nakon vještačenja imao mogućnost specificirati tužbeni zahtjev temeljem izračuna sudskog vještaka, što je konkretno i učinio.

30. Nesporno je da tužitelj u dnevnim evidencijama rada za mjesec svibanj 2013. i svibanj 2014. ima evidentiran rad pod oznakom "TR", ali bez oznake broja sati. Sudski vještak je n str. 5. osnovnog nalaza i mišljenja od 24. 3. 2018. detaljno opisao na koji način je tuženica evidentirala rad tužitelja za svibanj 2013. i svibanj 2014. Primjerice, tužitelj dolazi na teren 6. 5. 2011. u 8,00 sati, a odlazi 10. 5. 2011. u 16,00 sati, u kojem razdoblju je tuženica tužitelju evidentirala samo aktivno dežurstvo od po 8 sati dnevno, iako je tužitelj na terenu boravio neprekidno 5 dana. Iz navedenih razloga sud je prihvatio prijedlog tužitelja za dopunu vještačenja polazeći od pretpostavke da je sporne dane tužitelj ostvario 8 sati prekovremenog rada. Tužitelj je uzeo u obzir varijantu u kojoj je prekovremeni rad umanjen za iskorištene slobodne dane.

31. Iz nalaza sudskog vještaka je vidljivo da je u priloženim evidencijama označeno koliko je dana tužitelj proveo u radu na straži. Dakle, iz evidencija je razvidno da je tužitelj radio na stražarskom osiguranju, dežurstvu i terenu, radio je u redovnom radnom vremenu, ali dužem od 8 sati dnevno pri čemu je ostvario prekovremeni rad, koji su uvršteni u obračun. Iz nalaza sudskog vještaka je razvidno da je vještak uzeo u obzir isplaćivane dodatke za dežurstvo i stražarsku službu. Nalaz sudskog vještaka temelji se na podatcima u evidencijama koje je tuženica dostavila u spis predmeta, i koje evidencije je sud pročitao u svrhu dokazivanja. I za mjesec svibanj 2013. i svibanj 2014. sud je vodio računa o evidencijama, ali i manjkavosti evidencija u kojima nije naveden broj sati rada tužitelja na terenu. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se poziva Županijski sud u Rijeci poslovni broj: Gž R-714/2020-3 od 4. 12. 2024. (t. 19. obrazloženja ) Vrhovni sud je zauzeo stav u odnosu na slijedeće pitanje: Prekovremeni rad je rad koji se obavlja iznad redovnog radnog vremena i za koji radnik ima pravo na dodatnu naknadu ili slobodne dane. U ovom slučaju, sporno je bilo da li se vrijeme provedeno na brodu tijekom višednevnog boravka može smatrati prekovremenim radom. Vrhovni sud je zaključio da se takvo vrijeme ne može smatrati prekovremenim radom. Dakle, ne bi se radilo o identičnoj pravnoj stvari. Stoga nije bilo potrebe provoditi dodatno vještačenje na okolnost dnevnog odmora, a da je tužitelj radio noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, odnosno koju vrstu službe je obavljao u utuženom razdoblju vidljivo je u priloženim evidencijama na temelju kojih je i sudski vještak vještačio.

32. Slijedom citiranih propisa osnovan je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu s osnove prekovremenog rada, rada noću, subotom i nedjeljom, te na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za navedene mjesece utuženog razdoblja, stoga je tužbeni zahtjev u visini od 2.612,44 eura (19,683,41 kn) prihvaćen kao osnovan u cijelosti.

33. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike plaće odnosno naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

34. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP-a, naime tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, odnosno naknade plaće, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

35. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023. – u nastavku teksta: Tarifa), u visini od 100 bodova. Tužitelju pripada trošak kako slijedi: za sastavljanje prijedloga za mirno rješenje spora iznos od 200,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 20. 12. 2016. – očitovanje na odgovor na tužbu iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 7. 3. 2018. – očitovanje na podnesak tuženice od 31. 1. 2018. iznos od 50,00 eura (Tbr.8.t.4.), sastavljanje podneska od 6. 6. 2018. – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 10. 1. 2020. – očitovanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka i specifikacija tužbenog zahtjeva iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje odgovora na žalbu protiv presude od 2. 6. 2020. iznos od 200,00 eura (Tbr.10.t.6.), sastavljanje podneska od 17. 3. 2025. – specifikacija tužbenog zahtjeva nakon ukidne odluke iznos od 200,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 20. 12. 2016. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 13. 6. 2018. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 13. 9. 2018. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 12. 3. 2020. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.),pristup na ročište za objavu presude 22. 4. 2020. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), zastupanje na ročištu 19. 3. 2025. iznos od 200,00 eura (Tbr.9.t.1.), pristup na ročište za objavu presude 8. 5. 2025. iznos od 100,00 eura (Tbr.9.t.3.), što zbrojeno iznosi 2.650,00 eura i uvećano za PDV iznosi 3.312,50 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja koji iznosi 564,07 eura, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 3.876,57 eura. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 8. svibnja 2025.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u 3 ista primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1.Odvjetničko društvo Rački i kolege, Zagreb, Vlaška 40A/4, Pisarnica u Slavonskom Brodu, Stjepana pl. Horvata 36, Slavonski Brod

2.ODO u Karlovcu, Građansko – upravni odjel