REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-151/2025-66

(ranije: P-537/2019)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Sučeviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Sučević i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Vujaniću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Čerin, Mar i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 08. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva z. k. č. br. [katastarska čestica], kuća [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Tuženi ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednik CŽ iz [adresa], sada iz [adresa], dužan je priznati navedeno u točki I. presude i trpjeti uknjižbu prava vlaništva sve u korist tužitelja, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.668,68 Eur sa zateznim kamatama tekućim od 08. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-947/2022-3 ukinuta je presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-537/2019-41 od 11. svibnja 2022., te rješenje istog suda u točki II. izreke u odnosu na tuženika ZŽ i predmet je u tom dijelu vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

1.1. Kako tuženici u ovoj parnici nemaju položaj nužnih i jedinstvenih suparničara u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a, ranija prvostupanjska presuda u točki I. i II. izreke zbog izostanka žalbi 2. tuženice UŽ, 3. tuženika JŽ i 4. tuženika VŽ u odnosu na njih je postala pravomoćna, a isto tako i prvostupanjsko rješenje u točkama I. i III. izreke zbog izostanka žalbe tužitelja.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da su tuženici, odnosno njihovi pravni prednici upisani kao vlasnici, odnosno nositelji prava korištenja nekretnina koje su predmet ovoga postupka i to pravni prednik I-tuženika pok. CŽ u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica]- oranica [adresa] u [adresa] površine 713 čhv i z. k. č. br. [katastarska čestica] – livada [adresa] u [adresa] površine 164 čhv u 577/877 dijela i pravni prednici II., III. i IV tuženika pok ĆŽ u 150/877 dijela te pok. SŽ u 150/877 dijela. Tužitelj je kao izvanknjižni vlasnik u cilju usklađenja stvarnog stanja kako je evidentirano u katastru sa stanjem u zemljišnim knjigama, dao izraditi prijavni list za zemljišnu knjigu oznake RN – 109/17 s pripadajućom kopijom plana, ishodio je pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet, odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za proistorno uređenje, Klasa: Up/I-350-05/2013- 007/7877, Urbroj: 251-13-21-1/009-16-12 od 04. ožujka 2016. te je prijavni list potvrđen pravomoćnim rješenjem Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa: UP/I-932- 07/17-02/4233, Urbroj: 251-15-02-1-17-2 od 15. studenog 2017 i proveden u zemljišnim knjigama pod posl. br. Z-69543/17. Slijedom navedenog od čestica formirane su nove čestice i to z. k. č. br. [katastarska čestica] – oranica [adresa] površine 2212 m2; z. k. č. br. [katastarska čestica] – livada [adresa] površine 527 m2 te zkčbr. [katastarska čestica] – kuća [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo nad novoformiranom česticom zkčbr [katastarska čestica] – kuća [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 20. ožujka 1990. Navodi kako je od posjednika ŽŽ i PŽ kupio predmetnu česticu i to z. k. č. br. [katastarska čestica] koja po katastarskom stanju odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetni ugovor da je manjkav jer ne sadrži opis nekretnine ni ovjeru potpisa prodavatelja no od sklapanja navedenog ugovora tužitelj se nalazi u samostalnom nesmetanom i poštenom posjedu sporne nekretnine. Nakon smrti DŽ, tužitelj je 03. ožujka 2014. sklopio s nasljednikom NŽ kupoprodajni ugovor kojim su otklonjeni nedostaci iz ranijeg kupoprodajnog ugovora od 20. ožujka 1990. te je navedeno da predmet kupoprodaje predstavlja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno z. k. č. br. [katastarska čestica] formirana Prijavnim listom. Navodi kako ta čestica u naravi nastaje od suvlasničkog dijela CŽ dok se suvlasnički dijelovi ĆŽ i SŽ ne odnose na novoformiranu česticu. Po stanju u katastarskom operatu z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara k. č. br. [katastarska čestica] – kuća [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 evidentiranog u posjedovnom listu br. 1341 k. o. [katastarska općina] kao posjed ŽŽ i DŽ. TŽ kao pravni prednik ŽŽ i DŽ je bio evidentiran kao posjednik predmetne čestice od nove izmjere koja je stupila na snagu 1966. Kako postojeće isprave nisu podobne za uknjižbu prava vlasništva tužitelje u zemljišnim knjigama premda dokazuju da se tužitelj nalazi kako samostalno tako i putem svojih prednika TŽ, PŽ i ŽŽ najmanje od 1966. u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu koji mu tuženici nisu osporili predlaže da sud utvrdi da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina, da se odredi tuženicima da priznaju tužiteljevo pravo vlasništva i trpe uknjižbu prava vlasništva za korist tužitelja.

3. Tuženik ZŽ je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako je tužba nejasna i nepotpuna te kako tužitelj nije samostalan, kvalificirani, a niti pošteni posjednik nekretnina te pravo vlasništva istih stoga nije mogao steći dosjelošću. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova postupka.

4. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u zk izvadak za predmetne nekretnine (list 5 i 45 spisa), prijavni list RN-109/17 s kopijom katastarskog plana (list 6 – 8 spisa), Rješenje o izvedenom stanju od 04. ožujka 2016. (list 10 i 11 spisa), posjedovni list br 1341 k. o. [katastarska općina] (list 12 i 19 spisa), Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990. (list 13 i 14 spisa), Potvrdu ( list 15 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 17. siječnja 2006. (list 16 i 17 spisa), Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004. (list 17 i 18 spisa), Rješenje od 15. studenog 2017. ,povijest promjena od 05. siječnja 2018. (list 20 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 21. studenog 1985. (list 21 i 22 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 20. veljače 2013. (list 23 i 24 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 28. lipnja 2010. (list 25 spisa), sudska nagodba od 19. ožujka 2009. (list 26 i 27 spisa), Izvod iz matice rođenih za UŽ (list 28 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 07. svibnja 2008. (list 29 spisa), saslušan je svjedok GŽ te su saslušani tužitelj i I-tuženik kao stranke u postupku, izvršen je uvid u presliku zemljišne knjige za predmetnu zkčbr. [katastarska čestica] upisanu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 149-151 spisa), Lokacijsku informaciju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje Klasa: 350-05/24-10/003559, Urbroj: 251-10-21- 1/042-24-0004 od 13. studenog 2024. (list 153 spisa)

5. Sud je, temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva stečenog dosjelošću na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], kuća [adresa], površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. U postupku su utvrđene odlučne činjenice:

- iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu (list 5 spisa) k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] Gor. čhv 713, k. č. br. [katastarska čestica] livada Brezinšćak u Bukovcu Gor 164 čhv, ukupno 877 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je ista upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja tuženika, odnosno njihovih prednika i to na temelju čl. 38 i čl. 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjiženo je pravo korištenja na zemljištu opisanom u listu A I dok nadležni organ ne donese rješenje o predaji zemljišta u posjed općini ili drugoj osobi u korist FŽ u 577/877 dijela, primljeno pod brojem upisa Z-1760/67 1.03.1967.; na temelju dvaju kupoprodajnih ugovora od 23.01.1967. uknjižen je prijenos prava korištenja dijela zemljišta sukorisnika R Z i Č u AI u korist EŽ i SŽ svakog u 150/877 dijela.

- iz preslike zemljišne knjige za predmetnu zkčbr. [katastarska čestica] upisanu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je vidljivo da je ista postala Društveno vlasništvo temeljem Rješenja NOO Maksimir od 03. listopada 1959. godine broj 05-N-Z-3/59 te je na istu uknjiženo pravo korištenja u smislu odredaba članka 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.

- iz Lokacijske informacije Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje Klasa: 350-05/24-10/003559, Urbroj: 251-10-21-1/042-24-0004 od 13. studenog 2024. godine iz koje je vidljivo da se predmetna čestica nalazi unutar građevinskog područja Grada Zagreba.

- iz prijavnog lista Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove za zemljišnu knjigu od 27.10.2017. za k. o. [katastarska općina] proizlazi kako je isti izrađen na zahtjev MŽ iz [adresa] za evidentiranje stvarnog položaja već evidentirane parcele te upis objekta temeljem rješenja o izvedenom stanju za parcelu 1809 oranica Brezinščak u Bukovcu gornjem 713 m2 te 1822 livada Brezinščak u Bukovcu gornjem 164 m2, ukupno 877 m2; sve društveno vlasništvo uz pravo korištenja CŽ, SŽ ĆŽ i SŽ. Novonastalo z.k.č.. 1809 sastoji se od dio 1809 u površini od 352 m2 i dio 1822 u površini od 63 m2, ukupno 415 m2. Također, iz Prijavnog lista vidljivo je da je tužitelj radi usklađenja zemljišno-knjižnog stanja sa stanjem u katastru zahtijevao sastavljanje prijavnoga lista iz kojega je kao novo stanje vidljiv posjed tužitelja na broju parcele 1809/10 u površini 84 m2 (kuća) i 331 m2 (dvorište) te da je nova z. k. č. [katastarska čestica] nastala od dijela 1809 – 352 m2 i dijela 1822 - 63m2, sveukupne površine 415 m2.

- uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu, posl. br. O-4601/85 od 21. studenog 1985. utvrđeno je kako je nasljednicom iza pok. CŽ proglašena KŽ iz [adresa] koju je temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu donesenom po javnom bilježniku Zorki Čavajda kao povjereniku suda, posl. br. O-585/13, UPP-OS-13/2013-2 od 20. veljače 2013. naslijedio I-tuženik.

- uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu posl.br. O-108/09 od 28. lipnja 2010. te u Sudsku nagodbu Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu posl. br. P-163/09 od 19. ožujka 2009. utvrđeno je kako su nasljednicima iza pok. ĆŽ proglašeni II, III i IV. tuženici.

- uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, po javnom bilježniku Mladenu Gliboti kao povjereniku suda u ostavinskom postupku posl. br. O- 2565/2008, UPP-OS-59/2008 od 07. svibnja 2008. utvrđeno je kako su nasljednicima iza pok SŽ proglašeni III. tuženik i IV tuženica.

- uvidom u Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990. utvrđeno je da su DŽ i LŽ tužitelju prodali nekretninu pri čemu je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 6.500,00 HRD od čega je tužitelj isplatio iznos od 40.000,00 HRD dok se preostali iznos kupoprodajne cijene od 25.000,00 HRD obvezao isplatiti na dan predaje posjeda nekretnine. Uvidom u Potvrdu utvrđeno je kako je prodavatelj LŽ u prisutnosti dva svjedoka izjavio kako je kao vlasnik voćnjaka na Gornjem Bukovcu od tužitelja kao kupca primio iznos od 2.000,00 DEM.

- uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu po javnom bilježniku Branku Jakiću posl. br. O-7415/05, UPP/OS-176/05-2 od 17. siječnja 2006. utvrđeno je kako je nasljednikom iza pok. IŽ proglašen LŽ.

- uvidom u Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004. utvrđeno je da je isti zaključen između LŽ kao prodavatelja i tužitelja kao kupca te da tužitelj kupuje 115385/87000 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od zkčbr [katastarska čestica] – oranica [adresa] u [adresa] površine 713 čhv i zkčbr [katastarska čestica] – livada [adresa] u [adresa] površine 164 čhv te da opisani suvlasnički dio zkčbr [katastarska čestica] u naravi predstavlja cijelu kčbr [katastarska čestica] – voćnjak površine 415 m2 upisanu u posjedovni list br 1341 k. o. [katastarska općina] kao suposjed ŽŽ i DŽ. Navedeno je da je prodavatelj izvanknjižni vlasnik nekretnina koje su predmet kupoprodaje te da je kao vlasnik tih nekretnina u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen CŽ iz [adresa], sada [adresa] u 577/877 dijela. Utvrđeno je kako je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 3.000,00 Eur u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, a koji iznos je kupac isplatio prodavatelju sukladno kupoprodajnom ugovoru od 20. ožujka 1990. Potpisi stranaka na predmetnom ugovoru su ovjereni od strane javnog bilježnika Radojke Galić pod posl. br. OV-1446/14.

- uvidom u Posjedovni list broj 1341 utvrđeno je da su kao posjednici kčbr [katastarska čestica] [adresa], kuća, [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2 upisani PŽ i LŽ. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama utvrđeno je kako je u postupku katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] koja je u upotrebi od 1966. kao korisnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentiran LŽ (C) [adresa] u cijelosti dok su Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 05. siječnja 2018. broj: UP/I-03,3787/1-80 iz 1980. uz prilog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu br: O-4607/79 kao korisnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirani DŽ u ½ dijela i LŽ u ½ dijela.

- uvidom u Rješenje o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet, odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za proistorno uređenje, Klasa: Up/I-350-05/2013-007/7877, Urbroj: 251-13-21-1/009-16-12 od 04. ožujka 2016. utvrđeno je kako se ozakonjuje nezakonito izgrađena stambena zgrada bez akta kojim se odobrava građenje na kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], a temeljem zahtjeva tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 18. lipnja 2013.

- uvidom u pravomoćno i konačno Rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Klasa: UP/I 932-07/17-02/4233, Urbroj: 251-15-02-1-17-2 od 17. studenog 2017. utvrđeno je kako se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju podaci temeljem Prijavnog lista na način da se dosadašnje stanje na zemljištu u posjedovnom listu br 1341, k. o. [katastarska općina] za kčbr [katastarska čestica], Brezinščak, voćnjak, površine 415 m2 mijenja te novo stanje za kčbr. [katastarska čestica] glasi [adresa], kuća, [adresa] površine 84 m2 i dvorište površine 331 m2, ukupne površine 415 m2, a temeljem zahtjeva tužitelja za promjenom na zemljištu u skladu s odredbama čl. 63. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je zemljište koje u naravi predstavlja vinograd i koje je predmet ovoga postupka kupio 1990. od kolege s kojim je radio, LŽ čiji su djed i obitelj LŽ posjedovali vinograd i radili na njemu možda i kroz razdoblje od sto godina, na istom je izgradio i kuću do koje nema prilaznog puta, da od tada do današnjeg dana koriste navedenu nekretninu i nitko im nikada nije osporavao takvo korištenje. Sud je iskaz tužitelja prihvatio, budući da su logični i životni te u skladu sa svim ostalim izvedenim dokazima.

9. Svjedok LŽ je iskazao kako su on i njegova majka nakon smrti oca naslijedili nekretninu koju su prodali tužitelju par godina nakon toga 1988. te da se tužitelj od tada nalazi u posjedu nekretnine koja je predmet ovog postupka. Naveo je kako nakon prodaje nekretnine tužitelju istu nije koristio, a da se prije toga koristila kao vinograd. Sud je iskaz svjedoka prihvatio, budući da su logični i životni te u skladu sa svim ostalim izvedenim dokazima.

10. Iz iskaza tuženika ZŽ proizlazi kako je s djedom FŽ i bakom živio na adresi [adresa], djed je prodao kuću ispred koje se nalazio vinograd te je nakon smrti djeda i majke naslijedio svu zemlju i kuću na tom predjelu na [adresa]. Naveo je kako su U ili kupci kojima je prodana nekretnina oduzeli komadić njegova zemljišta no da je tužitelj obrađivao dio zemlje za koji tvrdi da mu je oduzet zasigurno deset godina te da isto toliko to zemljište I-tuženik nema u svom posjedu.

11. Odredbom čl. 38. st. 1. i 2. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ br. 52/1958, 3/1959, 24/1959, 24/1961, 1/1963, Narodne novine br. 53/1991; dalje: Zakon o nacionalizaciji) propisano je kako građevinsko neizgrađeno zemljište koje je nacionalizirano ostaje u posjedu prijašnjeg vlasnika sve dok ga on na osnovu rješenja općinskog narodnog odbora ne preda u posjed općini ili drugoj osobi, radi izgradnje zgrade ili drugog objekta ili radi izvođenja drugih radova. Predaja zemljišta u posjed općini ili drugom korisniku ne može se izvršiti prije nego što je korisniku to potrebno radi izvođenja građevinskih ili drugih radova kojima se zemljište privodi namijenjenoj svrsi.

12. Odredbom čl. 39. Zakona o nacionalizaciji propisano je kako prijašnji vlasnik nacionaliziranog građevinskog neizgrađenog zemljišta ima pravo to zemljište zajedno sa trajnim zasadima na njemu, sve dok je u njegovom posjedu, besplatno koristiti ili za to vrijeme drugome dati na korištenje uz naknadu ili bez naknade, suglasno postojećim propisima o zakupu poljoprivrednog zemljišta.

13. Dakle s obzirom na činjenicu da je sporna nekretnina upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja tuženika, odnosno njihovih prednika i to na temelju čl. 38 i čl. 39. Zakona o nacionalizaciji jasnim proizlazi kako je ista imala status neizgrađenog građevinskog zemljišta dok iz Lokacijske informacije Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje Klasa: 350-05/24-10/003559, Urbroj: 251-10-21-1/042-24-0004 od 13. studenog 2024. proizlazi da se predmetna čestica nalazi unutar građevinskog područja Grada Zagreba.

14. Građevinsko zemljište koje je nacionalizirano na temelju Zakona o nacionalizaciji postalo je društveno vlasništvo danom stupanja na snagu tog zakona 1958., dok je rješenje nadležnog tijela kojim se utvrđuje koje je građevinsko zemljište nacionalizirano deklaratornog karaktera. Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02) zakonodavac je uredio opseg i pretpostavke vraćanja oduzete imovine (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci - rješenju br. U-III/23707/2009 od 30. lipnja 2011. godine (Narodne novine br. 92/11), o čemu se odlučuje u pravnom postupku pred nadležnim tijelom. Stupanjem na snagu važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZVDSP) dana 01. srpnja 1997. godine Društveno vlasništvo na nekretninama u Republici Hrvatskoj prestalo, a VSRH u svojoj odluci broj Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018. godine je zauzeo pravno shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.“

15. Tužitelj se sadržajno pozivao na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva spornog zemljišta.

16. Na temelju odredbe članka 388. stavka 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako tim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.), stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.), a rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (stavak 3.)

17. S obzirom na činjenične navode tužitelja iz tužbe da je dosjedanje prednika tužitelja započelo najkasnije 1966., kada je TŽ kao pravni prednik ŽŽ i DŽ bio evidentiran kao posjednik predmetne čestice od nove izmjere koja je stupila na snagu 1966., ističe se kako su se do 1. rujna 1980. primjenjivala pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91.) OGZ je za dosjelost zahtijevao pošteni posjed i rok posjedovanja od 30 godina (prema paragrafu 1468.). Prema članku 28. stavku 2. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list“ SFRJ broj 6/80., 36/90., dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar (redovnom) dosjelošću protekom deset godina, a (samo) savjesni posjednik (izvanrednom dosjelošću) protekom dvadeset godina. Dana 1. siječnja 1997. stupio je na snagu ZVDSP. Člankom 159. stavkom 1. toga Zakona kao temeljne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću predviđene su - samostalan posjed određene kakvoće i vrijeme dosjelosti određeno zakonom. U slučaju redovite dosjelosti, dakle one koja se temelji na kvalificiranom (zakonitom, istinitom i poštenom) posjedu, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je rok od deset godina (članak 159. stavak 2. ZVDSP), dok kod izvanredne dosjelosti, koja se temelji samo na poštenom posjedu, taj rok iznosi dvadeset godina (članak 159. stavak 3. ZVDSP). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (čl. 159. st. 4. ZVDSP-a).

18. Izvanredna dosjelost je inačica dosjelosti, za koju vrijedi u načelu ono što i za svaku redovitu dosjelost, ali specifičnost je u tome da se na taj način pravo vlasništva može steći u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve kvalitete potrebne za (redovnu) dosjelost, ako mu je posjed barem pošten, a traje znatno više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost (članak 159. stavak 4. Zakona)

19. Na temelju odredbe članka 160. stavka 1. i 2. ZVDSP vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, s time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Ova pitanja su, u bitnome, na isti način bila uređena člankom 30. stavkom 1. i 2. ZOVO. Odredbom članka 18. stavka 5. ZVDSP propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (stavak 3.).

20. Dakle, imajući u vidu navedene odredbe, te utvrđenu činjenicu da su pravni prednici tužitelja stupili u posjed sporne nekretnine najkasnije 1966. (u kom trenutku su se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću presuđivale sukladno pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/1991.), te da je završetak tijeka roka za dosjelost istekao za vrijeme važenja ZVDSP-a, tada stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti valja prosuđivati po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme isteka roka za stjecanje vlasništva dosjelošću, dakle kada je pravo vlasništva stečeno.

21. Prilikom odlučivanja o zahtjevu tužiteljice kojim traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini koja je bila društveno vlasništvo je potrebno, utvrditi opće pretpostavke vezane uz kvalitetu i duljinu posjeda, te prihvatiti shvaćanja da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti uračunati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, i shvaćanje da je tužiteljica kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postala vlasnik posjedovane nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. st. 4. ne može snositi osoba koja je stekla neko stvarno pravo.

22. Naime, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

23. Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. - "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.).

24. Odredbom članak 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.

25. Ovo iz razloga jer je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

26. Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovanje nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi. U presudama Europskog suda Radomija i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta.

27. Kako tuženik nije stekao pravo vlasništva temeljem odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP u vrijeme dosjelosti računa i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine.

28. U smislu odredbe čl. 10. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 91/96: ZZK) promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišno-knjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promijeni o katastru zemljišta.

29. Prema iskazima saslušanih svjedoka ŽŽ te iskazu tužitelja kojima je sud u navedenom dijelu u cijelosti poklonio vjeru predmetna nekretnina je oduvijek posjedovana od strane prednika tužitelja te tužitelja osobno od 1966. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama utvrđeno je kako je u postupku katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] koja je u upotrebi od 1966. kao korisnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentiran DŽ (Šimun) Rudolf u cijelosti dok su Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 05. siječnja 2018. broj: UP/I-03,3787/1-80 iz 1980. uz prilog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu br: O-4607/79 kao korisnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirani DŽ u ½ dijela i LŽ u ½ dijela. Prijavnim listom br. RN-2019/17 od 15. studenog 2017. formirana je zemljišnoknjižna čestica br 1809/10, k. o. [katastarska općina] koja po stanju katastarskom operatu odgovara kčbr [katastarska čestica], evidentirano u posjedovnom listu 1341 k. o. [katastarska općina] kao posjed ŽŽ i DŽ, koja je ujedno bila predmet kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužitelja i ŽŽ i [adresa]. Isti su prema iskazu tužitelja te LŽ u cijelosti samostalno, neometano posjedovali sporne nekretnine kroz cijelo razdoblje bez prekida. Ocjenom iskaza stranaka i svjedoka te uvidom u isprave koje prileže spisu utvrđeno je da su nekretnine koje je tužitelj kupio od PŽ i LŽ u posjedu tužitelja od kupnje 1990. do danas. Utvrđeno je i da je taj posjed tužitelja zakonit, budući da tužitelj ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (Kupoprodajni ugovor od 20. ožujka 1990 i Kupoprodajni ugovor od 03. ožujka 2004.) da je njegov posjed istinit, budući da nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja te pošten, sve primjenom odredbe čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima a budući da tuženici tužitelju nisu osporili posjed te je I-tuženik u svome iskazu izričito naveo kako se tužitelj nalazi u posjedu nekretnina koje su predmet ovog spora, a niti je tužitelja tko u posjedu predmetnih nekretnina smetao za svo razdoblje posjedovanja te se isti osobno i putem prednika nalazio u posjedu sporne nekretnine do trenutka podnošenja tužbe 2018. više od 50 g.

30. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao u izreci ove presude.

31. S obzirom da je tužitelj uspio u sporu, to mu na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 158. ZPP pripada pravo na naknadu troškova ovoga postupka u dijelu u kojemu su oni bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 136/23 dalje: Tarifa), pa mu je tako priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podneska od 29. kolovoza 2018. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 19. studenog 2019., 08. studenog 2021. te 01. travnja 2022., 25.03.2025. u visini od po 100 bodova za svako (Tbr. 9. točka 1. Tarife), trošak sastava podneska od 17. svibnja 2021. u visini od 25 bodova (Tbr. 8/3 Tarife), dakle ukupno 625 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, iznos od 1.562,50 Eur. Tome iznosu pridodane su sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 Eur i presudu u visini od 53,09 Eur, tako da sveukupno trošak tužitelja, kojega mu je I-tuženik dužan naknaditi, iznosi 1.668,68 Eur.

32. Na tako određen trošak tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 57/16 i 73/17), po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

U Sesvetama 08. svibnja 2025.

Sudac:

Iva Raos

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. pun tužitelja

2. pun I- tuženika