Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-530/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr. sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Ujeviću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženice SU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženice MU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], tuženika NU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tuženika FU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, radi utvrđenja prava vlasništva i razvrgnuća suvlasništva, odlučujući povodom žalbe od 10. ožujka 2025., ispravka te žalbe i žalbe tužitelja od 24. ožujka 2025. izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 21. veljače 2025., poslovni broj: P-156/2023- 36, u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaćaju se žalba tužitelja od 10. ožujka 2025., ispravak žalbe tužitelja od 10. ožujka 2025. i žalba tužitelja od 24. ožujka 2025. i ukida se točka II. izreke presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom od 21. veljače 2025., poslovni broj: P-156/2023-36 te se predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje time da se nova glavna rasprava ima održati pred drugim sucem pojedincem.

II. Nepobijana točka I. izreke presude ostaje neizmijenjena.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se novom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom sud je utvrdio da je tužitelj vlasnik fizički odijeljenog dijela nekretnine istovjetne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Glavina (nekretnine koja prema katastarskoj izmjeri za k. o. [katastarska općina] – Glavina 1:1000 odgovara dijelu čkbr. [katastarska čestica]), u površini 10 m² i to baš onog dijela te čkbr. koji je, na skici vještaka Perice Puljića od 2. svibnja 2023., koja čini sastavni dio ove odluke, označena kao "Prostor br. 1" i narisana između točaka A-B-C-P-A, pa je slijedom toga i ovlašten, uz prethodno ostvarenje pretpostavki koje zahtijeva zemljišnoknjižno pravo, izvršiti upis prava vlasništva te nekretnine na njegovo ime u zemljišnoj knjizi ovog suda, uz istodoban izbris prava tuženika te prava FU pok. R, ŠU pok. S, a što su tuženici, bilo kao upisani ovlaštenici prava, bilo kao slijednici upisanih ovlaštenika, dužni trpjeti (točka I. izreke). Pored toga, sud je u točki II. izreke presude odbio zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je zatražio od suda da razvrgne suvlasničku zajednicu na 107 m² nekretnine istovjetne dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa] (dijelu koji prema izmjeri 1:1000 te k.o. odgovara dijelu katastarske čestice [katastarska čestica]), nekretnini koju je vještak Perica Puljić, na skici od 2. svibnja 2023., koja čini sastavni dio ove odluke, označio kao "Prostor br. 2" i narisao unutar točaka C-D-H-I-J-K-L-M-N-O-P-C i to na način da tužitelju u samostalno vlasništvo pripada dio označene (po zemljišnoknjižnim i katastarskim oznakama) nekretnine koji se prostire i sastoji od ravnog popločanog komunikacijskog prostora za ulazak u katni dio tužiteljeve kuće položene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Glavina, uključujući šest stepenica koje završavaju podestom položenim ispred ulaznih vrata u tužiteljevu kuću kao završetku tog ravnog prostora, kao i prostor koji u širini od 2,00 m, počevši od opisanog podesta vodi prema točki N i dalje se u istoj širini pješačkog prolaza prostire uz tužiteljevu kuću preko točke M do točaka K – L označenih na prethodno opisanoj vještakovoj skici, pa da je slijedom toga tužitelj ovlašten, na osnovi odluke suda, a uz prethodno udovoljenje pretpostavkama koje zahtijeva zemljišnoknjižno pravo izvršiti upis prava vlasništva prethodno opisanog, razvrgnućem i diobom mu pripalog dijela te nekretnine, sve uz istodoban izbris upisanih prava prednika tuženika FU pok. R, ŠU pok. S i samih tuženika, a što su tuženici dužni trpjeti. Konačno, pod točkom III. izreke sud je naložio da svaka stranka snosi svoje troškove učinjene vođenjem parnice.

2. Navedenu prvostupanjsku odluku pravodobnom žalbom, ispravkom žalbe i potpunim tekstom žalbe pobija tužitelj u točki II. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.,– dalje: ZPP) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu odluku odnosno podredno da pobijanu odluku ukine i vrati prvostupanjskom sud u na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalbe tužitelja su osnovane.

5. Ocjenom provedenih dokaza prije svega uvidom u prijavni list br. 1140/64 od 5. studenog 1964. te saslušanjem svjedoka BU pok. M, N "F" Čelana pok. Š i ČU pok. RU, prvostupanjski sud utvrdio je da tužiteljevi prednici nisu niti silom niti na koji drugi zakonom zabranjeni način zasnovali posjed na dijelu nekretnine opisanom u točki I. izreke presude te isto tako da ni pri zasnivanju posjeda ni vršenju posjeda od zasnivanja nisu imali razloga sumnjati je li za posjedovanje promatrane stvari imaju valjane ovlasti. Stoga sud utvrđuje da posjed prednika tužitelja i samog tužitelja na predmetnoj nekretnini, kao istiniti i pošteni posjed postoje kroz šezdesetogodišnje razdoblje te pozivom na čl. 159. st. 3. i čl. čl.160. te čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. -dalje ZVDSP) usvaja zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini opisanoj u točki I. izreke presude.

6. Nadalje, u odnosu na točku II. izreke presude sud je utvrdio da je pravnim poslom sklopljenim 24. travnja 1984. sada pok. ĐU raspolagao suvlasničkim udjelom u nekretnini, u odnosu na koju tužitelj zahtijeva razvrgnuće prava suvlasništva, u korist svoga brata FU (prednika tuženika) zbog čega pravni prednik tužitelja, ĐU, neovisno o upisu u zemljišnim knjigama nije bio stvarni suvlasnik ove nekretnine u trenutku njegove smrti, pa da utoliko ni njegovi nasljednici, koji nesporno temelje prava na predmetnoj nekretnini upravo na pravu tog ovlaštenika, nisu ni mogli postati suvlasnici niti to pravo prenijeti na tužitelja. Uslijed ocjene prvostupanjskog suda da je predmnijeva o stvarnoj utemeljenosti upisa suvlasničkog prava tužitelja na predmetnoj nekretnini neistinita, sud zaključuje da tužitelj na nekretnini opisanoj pod II. izreke nema takvog prava kojeg bi mogao razvrgnuti u odnosu na stvarne nositelje suvlasničkih prava na toj nekretnini i odbija tužbeni zahtjev.

7. U žalbi tužitelj ističe da prvostupanjski sud ispušta iz vida okolnost da je zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice geometrijskom diobom na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema čl. 50. st. 2. ZVDSP postavio prvenstveno kao upisani zemljišnoknjižni suvlasnik predmetne nekretnine za 35/96 udjela, što dokazuje zemljišno knjižnim izvatkom te da među strankama nema spora o tome da tužena SU ima suvlasnički udio od 26/96, a ostali tuženici dijele udio od 35/96, kao pravni sljednici sad pokojnog FU. Tužitelj ukazuje i da pored toga ispravama dokazuje neprekinuti pravni slijed stjecanja te ističe da je izričitom odredbom „Nadopune diobene nagodbe“ od 11. veljače 1963. točkom A.3. određeno da dio čkbr. [katastarska čestica] (zajedničko dvorište) pripada ĐU p. B koji je bio suprug ŽU, prednice ZU i samog tužitelja. Tužitelj nadalje obrazlaže da, u odnosu na pravni posao iz 1984. između pravnih prednika stranaka, braće ĐU i FU, protivno sadržaju same isprave, sud izvodi pogrešan zaključak da je ĐU ovim pravnim poslom za života raspolagao svojim suvlasničkim udjelom na predmetnoj nekretnini u korist svoga brata FU. Naime, tužitelj pojašnjava da se u samom tekstu ovog pravnog posla iz 1984. nigdje ne spominje predmetna nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i da sud pogrešno zaključuje da je ĐU pored izravno navedenih nekretnina ovim pravnim poslom raspolagao i predmetnom čkbr. [katastarska čestica], jer da se raspolaganje ostalim nekretninama implicitno imalo potegnuti i na predmetnu nekretninu. Ukazuje i da je iza smrti ĐU predmetna čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Glavina pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Imotskom poslovni broj O-210/85. od 22. rujna 1989. utvrđena ostavinskom imovinom pok. ĐU te da se učinak ove odluke proteže i na FU p. R, koji je kao stranka sudjelovao u ostavinskom postupku, kao i na njegove univerzalne sukcesore koji su nasljeđivanjima stekli njegovu imovinu. Konačno, tužitelj prigovara i zaključku suda da nije moguć, od tužitelja predloženi, način geometrijske diobe čkbr. [katastarska čestica], jer da nekretnina po svojoj naravi nije podobna za takvu vrst diobe, budući je sud do ovog zaključka došao bez stručnog mišljenja vještaka, iako je tužitelj predložio pribavu očitavanja mjerničkog vještaka radi utvrđenja ove mogućnosti, a koji dokaz je sud odbio provesti.

8. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu, žalbene navode tužitelja, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj je sud utvrdio da tuženik osnovano ukazuje da je presuda suda prvog stupnja donesena uz apsolutnu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a, jer prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, radi čega se ista ne može ispitati.

9. Naime, tužitelj se u podnesenoj žalbi osnovano poziva na počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, koja postoji među ostalim i ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave i same te isprave. Naime, u konkretnim okolnostima kada sadržaj teksta Ispravak diobene pogodbe od 24. travnja 1984. u dijelu u kojem stranke te pogodbe navode da se prilikom diobe braće ĐU, R, S i sestre Č – TU pok. R potkrala greška i da u biti “… je jedan vrtlić identičan sa č.z.3141/3 i dijelom č.z. 3141/4 i konobica u zgradi č. zgr. [katastarska čestica] sa ½ čatrnje u zgradi dopala u vlasnosti i posjed brata ĐU umjesto brata S jer u stvari pripada to njemu- S dok ostale točke diobene pogodbe i nadopune iste ostaju nepromijenjene”, sud ovaj dio nagodbe tumači na način da je ĐU pored izravno navedenih nekretnina ovim pravnim poslom raspolagao i predmetnom čkbr. [katastarska čestica], jer da se raspolaganje ostalim nekretninama „implicitno imalo potegnuti i na predmetnu čkbr. [katastarska čestica].“, sud je i prema ocjeni ovoga suda počinio bitnu povredu postupka jer doista postoji proturječnost između same isprave i onoga što je u razlozima presude naveo prvostupanjski sud.

10. U konkretnoj situaciji kada u ispravi nije uopće spomenuta predmetna nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije bilo nikakvog osnova za zaključak da je Ispravkom diobe nekretnina ĐU raspolagao ovom nekretninom na način da je suvlasništvo na njoj prenio na brata S. To tim više jer je Đ bio sudionik ostavinske rasprave iza pok. ĐU i nije reagirao kada je ostavinskom imovinom pok. ĐU, među ostalim utvrđena i nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Nadalje, u odnosu na predloženi, a neprovedeni dokaz pribave mišljenja mjerničkog vještaka radi utvrđenja mogućnosti provođenja predložene geometrijske diobe nekretnine sud doista, nije imao osnova ne provesti ovaj dokaz jer bi se njime dobilo i stručno mišljenje o mogućnosti predložene diobe suvlasništva. Ovdje valja istaknuti kako je trenutno postavljeni tužbeni zahtjev nerazumljiv i neprovediv. Tako nije jasno da li tužitelj traži ujedno utvrđenje prava samovlasništva na, u tužbenom zahtjevu opisanom, dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te i dalje ostaje suvlasnik u preostalom dijelu te nekretnine (jer ne predlaže brisanje suvlasništva u preostalom dijelu) ili ne. Diobenom pogodbom iz 1922., Nadopunom diobene pogodbe od 11. veljače 1963. i Ispravkom diobene pogodbe od 24. travnja 1984. pojedini nositelji prava na predmetnoj nekretnini su diobu proveli u stvarnosti. Tako uz kuću tužitelja prema utvrđenju prvostupanjskog suda već postoji ravni popločani komunikacijski prostor za ulazak u katni dio tužiteljeve kuće, položene na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Glavina, uključujući šest stepenica koje završavaju podestom položenim ispred ulaznih vrata u tužiteljevu kuću, kao završetku tog ravnog prostora. Za ovaj dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije utvrđeno kada je napravljen i tko ga i na koji način koristi. Sud je naime tijekom postupka utvrdio da niti sada pok. ĐU pok. B, niti njegovi slijednici u osobama njegove supruge ŽU i ZU „nisu ma kada pristupili na tlo predmetne nekretnine“, pa je nejasno ostalo da li tužitelj koristi uopće ulaz u svoju kuću kao i opisani popločani pristup i stepenice na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da li su ga koristili njegovi prednici.

12. Slijedom iznijetog, a neovisno o daljnjim žalbenim razlozima, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a prihvaćena je žalba tužitelja, ukinuta pobijana presuda u toč. II. izreke te je u tom dijelu predmet valjalo vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem obzirom na opseg i narav počinjene bitne povrede primjenom čl. 371. ZPP-a.

13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će s parničnim strankama ponovno raspraviti predmet spora, a u svrhu utvrđenja odlučnih činjenica provesti će i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ocijeniti predložene i provedene dokaze imajući u vidu sadržaj žalbe. Sud će najprije ponovno provesti predloženi dokaz očevidom na licu mjesta kako bi se prikupili potrebni podaci za određenje tužbenog zahtjeva (u kojoj površini i položaju tužitelj zahtijeva utvrđenje samovlasništva i na koji način predlaže razvrgnuti ukupnost suvlasništva na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Pored toga, sud će dodatno utvrditi je li temeljem ranijih diobenih sporazuma u naravi proveden dogovoreni način uživanja nekretnine i kako ju suvlasnici uživaju te da li tužitelj koristi (i da li su njegovi prednici koristili) opisani popločani ulaz sa stepenicama u svoju kuću i je li ovaj prilaz i ulaz u kuću u naravi sastavni dio obiteljske kuće tužitelja s kojom je fizički povezan. Sud je dužan imati na umu i okolnost da je točkom I. pobijane odluke tužitelj utvrđen vlasnikom fizički odvojenog dijela čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Glavina u površini od 10 m2 što je nužno uzeti u obzir pri razvrgnuću na način da je razvrgnućem potrebno obuhvatiti i ovaj dio. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir da razvrgnućem suvlasništva na način da tužitelju pripadne realni dio nekretnine u samovlasništvo on ne može ostati suvlasnik u preostalom dijelu razvrgnute nekretnine.

14. Na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, primjenom mjerodavnog materijalnog prava, sud će naposljetku donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu, koju je potrebno obrazložiti jasnim, dostatnim, neproturječnim i na stanju spisa utemeljenim razlozima, te potkrijepiti mjerodavnim materijalnim pravom.

15. Novom odlukom sud će odlučiti i o troškovima cijelog postupka (čl. 166. st. 4. ZPP).

16. Nepobijana točka I. izreke presude ostaje neizmijenjena.

U Varaždinu 8. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun