Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-62/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj Z-12653/2022 od 25. listopada 2023. dana 8. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu, poslovni broj Z-12653/2022 od 25. listopada 2023.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno, poslovni broj Z-21001/2023. od 4. 12. 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je :

I. Odbija se prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Šibeniku, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Tisnom poslovni broj Z-6435/2022 od 29. travnja 2022.

II. U zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i udovolji prijedlogu za uknjižbu predlagateljice kao osnovanom te da se provede predložena uknjižba.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva kč. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju Ugovora o darovanju od 24. lipnja 2014. sklopljenog između predlagateljice kao obdarenice i OH kao darovateljice.

6. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Posebni zemljišnoknjižni odjel Tisno, poslovni broj Z-6435/2022 od 29. travnja 2022. odbijen je prijedlog predlagateljice te određen upis zabilježbe odbijenog prijedloga za zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Protiv tog rješenja predlagateljica je podnijela prigovor kojeg je Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu rješenjem poslovni broj Z-12653/2022 od 25. listopada 2023. odbio kao neosnovan i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno, poslovni broj Z-6435/2022 od 29. travnja 2022.

8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da u Ugovoru o darovanju nije ugovorena predaja nekretnine u korist obdarenice, čime da se radi o Ugovoru o darovanju bez pravne predaje, pa za valjanost oblika jer se radi o formalnom ugovoru nije dovoljno da je istinitost potpisa ovjerena kod javnog bilježnika (kao na podnesenom Ugovoru o darovanju), već da je nužno bilo sklopiti ugovor u formi javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave što da ovdje nije ostvareno. Stoga da je zbog nedostatka ugovorene odredbe o predaji posjeda u predmetnom slučaju mjerodavna odredba članka 53. stavak 1. točka 2. Zakona o javnom bilježništvu u svezi s člankom 482. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima. Predložene isprave da ne odgovaraju općoj pretpostavci iz odredbe članka 48. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 i 128/22, dalje: ZZK), pa da je prijedlog predlagateljice pravilno odbijen.

9. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja osnovano je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje.

10. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. točka 4., 8., 9., 10., 13. i 14. ZPP, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti, a sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP, kao ni povrede na koje upire žaliteljica tako da se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja u tom dijelu može ispitati.

11. Odredbom članka 482. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23., dalje, ZOO) propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku. Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

12. Nadalje odredbom članka 53. stavak 1. točka 2. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22., dalje ZJB) propisano je da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca (obdarenika).

13. Dakle, za pravnu valjanost ugovora o darovanju nekretnine dovoljno je da je on sastavljen u pisanom obliku i da su ga potpisale obje strane, i darovatelj i obdarenik (članak 292. ZOO). Ovjera potpisa pred javnim bilježnikom ili sudom pravno je odlučna za zemljišnoknjižnu provedbu ugovora (članak 34. stavak 2. ZZK).

14. Prema odredbi članka 57. ZZK, zemljišnoknjižni sud će dopustiti uknjižbu samo na temelju javnih isprava (članak 60. ZZK) ili privatnih isprava (članak 59. ZZK) na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom. Tom propisu je udovoljeno ako je ovjerovljen potpis one osobe kojoj se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, u ovom slučaju potpis darovateljice (protustranke).

15. Međutim, prema odredbi članka 482. stavka 2. ZOO i članka 53. stavak 1. točka 2. ZJB ugovor o darovanju bez prave predaje stvari, bilo pokretnine bilo nekretnine, mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili od javnog bilježnika ovjerene (solemnizirane) privatne isprave. Riječ je o strogom (kogentnom) propisu.

16. Kod ugovora o darovanju bez prave predaje obdarenik ne stupa u posjed darovane stvari, jer je predaja stvari ostavljena za neko buduće vrijeme. Zbog toga se i zahtijeva strogi oblik tog ugovora na način da pri njegovom sklapanju obvezno sudjeluje javni bilježnik. Isti oblik ugovora o darovanju vrijedi i za darovanje za slučaj smrti (članak 491. ZOO). Nepoštovanje navedenog oblika ugovora, zbog toga što je ugovor suprotan prisilnom propisu, dovodi do ništetnosti (članak 322. ZOO).

17. Stoga da valja zaključiti kako iz cilja propisa kojima je predviđena stroža forma ugovora ne proizlazi nešto drugo, a i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci od 26. listopada 2011. (broj: Rev- 676/8) navodi kako je za valjanost ugovor o darovanju bez prave predaje stvari u neposredan posjed daroprimca (sada obdarenika), potrebno da bude sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.

18. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, te oblik i sadržaj predmetnog ugovora o darovanju nekretnina, iz čijeg sadržaja ne proizlazi da bi se u predmetnom slučaju radilo o pravoj predaji nekretnina u neposredan posjed obdarenice (predlagateljice upisa), jer se to u ugovoru ne navodi, a budući ovaj ugovor nije sastavljen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako u konkretnom slučaju nije ispunjena opća pretpostavka iz odredbe članka 48. stavak 1. ZZK

19. Stoga je zemljišnoknjižni sud pravilno zaključio kako postoji pravna zapreka predloženom upisu u smislu odredbe članka 117. stavak 1. ZZK, te je postupajući u smislu odredbi članka 118. stavak 1. i 4. ZZK pravilno odbio kao neosnovan prijedlog za upis prava vlasništva predmetne nekretnine na ime predlagateljice upisa.

20. Naime, zemljišnoknjižni postupak je strogo formalni postupak. Stoga, ako ugovor o darovanju nije sastavljen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, onda iz isprave na temelju koje se zahtjeva upis treba biti vidljiva prava predaja posjeda, što je međutim u konkretnom slučaju izostalo.

21. Kako nisu osnovani razlozi zbog kojih predlagateljica upisa pobija rješenje kao ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje i naložiti brisanje zabilježbe predmetne žalbe.

U Splitu, 8. svibnja 2025.

Sudac:

Ana Grbavac