Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž R-37/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mišević i Jarić, u Osijeku, protiv tuženika Visoko Potkrovlje d.o.o., OIB: 28887408223, iz Splita, Put Mostina 8, zastupano po punomoćniku Zvonimiru Bućanu, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-2187/2022-54 od 14. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-2187/2022-54 od 14. veljače 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje.
II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku Visoko Potkrovlje d.o.o. iz Splita, Put Mostina 8, OIB: 28887408223, da tužitelju DG iz [adresa], isplati iznos od 30.000,00 eura, zajedno sa zakonskim kamatama tekućim od 30. rujna 2022. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok se za duže zatražene zakonske zatezne kamate tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 5.188,83 eura, zajedno sa zakonskim kamatama koje teku na taj iznos od dana presuđenja do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."
2. Navedenu presudu žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o trošku postupka. Žalbeni navodi sadržajno se svode na tvrdnju tužitelja kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) i glave 18. ZPP jer nije izveo predložene i u postupku određene dokaze na okolnosti kojima je tuženik dokazivao razloge za svoje oslobođenje od odgovornosti za naknadu štete, a zbog čega nije moguće ispitati pobijanu presudu te je time ujedno počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže potvrditi prvostupanjsku presudu uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog smrti njegova oca EG koji je kao zaposlenik tuženika smrtno stradao na radu 15. ožujka 2022. kada je u sklopu poslova svog radnog mjesta, obavljao poslove demontaže i skidanja katne oplate na gradilištu u Makarskoj, na adresi [adresa]., na skeli, na visini od 8,9 metara od zemlje, u prijepodnevnim satima, te je pri tome pao sa skele, a zbog pada i težine ozljeda koje je pretrpio, preminuo istog dana. Tužitelj tvrdi da je za nastalu štetu odgovoran tuženik zbog propusta u organizaciji rada na gradilištu, dok tuženik osporava svoju odgovornost ističući da je do štete došlo zbog krivnje prednika tužitelja ili njegovih propusta u radu, jer su mu bili osigurani svi propisani uvjeti za siguran rad.
6. Prvostupanjski sud svoju odluku u pogledu sporne odgovornosti donosi nakon što je u dokaznom postupku izveo i potom cijenio Zapisnik o očevidu od 16. svibnja 2022., Zapisnik o očevidu od 16. ožujka 2022., Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-04/22-06/5 , Ur broj:
443-02-03- 09-22-6, od dana 11. travnja 2022., Potvrdu o preuzimanju zaštitnih sredstava, Izjavu od 27. srpnja 2021., Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 26. srpnja 2021., Uvjerenje o osposobljenosti od 8. rujna 2021., Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način, Evidencijski karton, Policu osiguranja od odgovornosti, Optužnica br. KO-DO-955/2023 od 27. listopada 2023., fotodokumentacija od RH Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko- dalmatinska, Policijska postaja Makarska od 25. srpnja 2022., zaključujući kako iz navedenih dokaza jasno i nedvojbeno proizlazi isključiva odgovornost poslodavca za nastali štetni događaj sa smrtnom posljedicom stoga je po ocjeni prvostupanjskog suda protivno načelu ekonomičnosti postupka neosnovano odugovlačenje postupka daljnjim izvođenjem dokaza koje je po prijedlogu tuženika i odredio da će se izvesti u postupku.
7. Osnovano tuženik u žalbi ističe kako mu je na navedeni način prvostupanjski sud onemogućio dokazivanje eskulpacijskih razloga od objektivne odgovornosti te su time počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 7., čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP koju je primijenio prvostupanjski sud utvrđujući kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da tuženik nije dokazao osnovanost svojih navoda kojima dokazuje postojanje zakonom propisanih razloga za svoje oslobođenje od objektivne odgovornosti, a da je prije toga odbio dokazne prijedloge tuženika usmjerene upravo na dokazivanje tih odlučnih činjenica, navodeći pri tome da bi provođenje tih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti.
8. Da bi sud u postupku mogao zaključivati o postojanju odlučnih činjenica primjenom pravila o teretu dokazivanja moraju biti ispunjene dvije pretpostavke. Prva, da je izveo predložene dokaze i druga, da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu (tako i VSRH Rev-1276/2007-2).
9. Kako prvostupanjski sud nije izveo po tuženiku predložene dokaze (saslušanje svjedoka štetnog događaja ali i vještačenje po vještaku zaštite o radu) iz ranije navedenih razloga počinio je bitnu povredu odredba parničnog postupka, što osnovano ukazuje tuženik u svojoj žalbi.
10. Slijedom navedenog, utvrđeno je i kako se pobijana presuda ne može ispitati jer u presudi nema razloga o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi o pojedinim odlučnim činjenicama nejasni i proturječni čime je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP prvostupanjska presuda ukinuta u cijelosti i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otkloniti će počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka koje su utvrđene ovom drugostupanjskom odlukom te će nakon što izvede dokaze predložene od strane parničnih stranaka u ovome postupku, cijeneći i ostale žalbene navode tuženika biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.
12. O zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Velikoj Gorici 8. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Vesne Gašparuš-Horvat
