Broj: Ppž-4404/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ĆK, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Nikši Radišiću, odvjetniku iz Pule, protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola broj: Pp-2668/2021 od 11. ožujka 2025. na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba okrivljenog ĆK i ukida prvostupanjska presuda, te se predmetu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni ĆK je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna 178,95 €, te je na temelju članka 138. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 11/22), obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 50,00 €.

2. Protiv te presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava i odluke o sankciji i trošku navodeći u bitnom da mu je sud uskratio pravo na neposredno i osobno sudjelovanje u ispitivanju svjedoka, kao i pravo na završni govor. Ističe da nije kriv i da se odluka temelji na nezakonitim dokazima, da policijski službenik svjedoči o onome što je neformalno saznao od građana, te da odluka obiluje proturječjima, što je sve dovelo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nejasne odluke i izostanku valjanih razloga, predlažući da se žalba prihvati i njega oslobodi optužbe, podredno da se presuda ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer je u provedenom postupku povrijeđeno načelo kontradiktornosti, a što je, po ocjeni ovog suda, moglo utjecati na presudu.

5. Naime, uzimajući u obzir sve okolnosti vezane uz vođenje ovog prekršajnog postupka u njihovoj ukupnosti, evidentno je da je okrivljenik iznio svoju obranu na glavnoj raspravi dana 28. siječnja 2025. porekavši počinjenje djela, te je proveden dokazni postupak čitanjem dokumentacije u spisu. Nakon toga je prvostupanjski sud pozvao kao svjedoka policijskog službenika KK koji je pristupio na ročište 11. ožujka 2025. te izvan glavne rasprave dao svoju izjavu, no iz zapisnika o ispitivanju ovog svjedoka nedvojbeno proizlazi da okrivljenik nije bio nazočan njegovom ispitivanju, a iz spisa nije vidljivo da bi okrivljenik uopće bio pozvan na to ročište.

5.1. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okrivljenika, a time i načelo kontradiktornosti, čime je došlo do povrede prava obrane, a što je sve moglo utjecati na pravilnost pobijane presude. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on, barem jednom u postupku, mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, provođenjem dokazne radnje ispitivanja svjedoka optužbe, kojoj radnji okrivljenik nije nazočio, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno bilo je povrijeđeno konfrontacijsko pravo okrivljenika, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.

6. Slijedom navedenog, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovano ukazuje u svojoj žalbi, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

7. Iako je sukladno članku 89. stavku 1. Prekršajnog zakona, sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova, te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku, navedeno načelo ekonomičnosti, ne smije ograničiti ili isključiti obvezu suda da osigura pravično i zakonito vođenje postupka, pri čemu je sud s jednakom pažnjom dužan utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

8. S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, na sve okolnosti događaja ispitati okrivljenika i provesti potrebne dokaze na čije izvođenje će pozvati okrivljenika i njegovog branitelja, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku u odnosu na žalitelja.

9. Imajući sve navedeno u vidu, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 8. svibnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.