Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1028/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Krešimiru Sušiloviću, odvjetniku iz Zagreba, Folnegovićeva 18, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupan po punomoćniku Krešimiru Franji Šenjugu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić&Partneri d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1125/2019-29 od 17. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 8. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba tuženika kao osnovana te prvostupanjska odluka u dijelu koji se odnosi na naknadu neimovinske štete preinačuje na način da ista sada glasi:

"I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju s naslova naknade neimovinske štete iznos od 21.965,62 Eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 27. rujna 2018. pa do isplate, s tim da zakonske zatezne kamate od dospijeća od 31. prosinca 2022. teku po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok je za više traženo tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

II. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tužitelju.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

I Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, isplatiti tužitelju VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 40.953,84 EUR-a/308.566,70 kuna (slovima:četrdesettisućadevetstopedesettrieuraiosamdesetčetiricenta/tristoosmatisuć apetstošezdesetšestkunaisedamdesetlipa) na ime neimovinske i imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama:

- na iznos od 312,03 EUR-a/2.350,96 kuna od 26.08.2018. do isplate,

- na iznos od 347,45 EUR-a/2.617,87 kuna od 26.08.2018. do isplate,

- na iznos od 636,79 EUR-a/4.797,90 kuna od 30.08.2018. do isplate,

- na iznos od 238,90 EUR-a/ 1.800,00 kuna od 27.09.2018. do isplate,

- na iznos od 39.418,67 EUR-a/ 297.000,00 kuna od 27.09.2018. do isplate, s tim da zakonske zatezne kamate od dospijeća od 31. prosinca 2022. teku po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu 4.379,86 EUR-a/ 33.000,00 kuna zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, za pogrebne troškove u iznosu 34,67 EUR-a/261,22, kune i za iznos 38,61 EUR-a/290,88 kuna, za troškove karmina u iznosu 70,75 EUR-a/533,10 kuna, te troškove crnine u iznosu 26,54 EUR-a / 200,00 kuna.

III Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranja d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, nadoknaditi troškove postupka tužitelju VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu 14.533,11 EUR-a/ 109.499,74 kuna (slovima:četrnaestisućapetstotridesetrieuraijedanaestcenti/stodevetisućačetristodeve desetdevetkunaisedamdesetčetirilipe) sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude, 17. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Podnesen je odgovor na žalbu i pobijaju se žalbeni navodi sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Drugostupanjska odluka u ovom predmetu donijeta je (list 300-305 spisa) kao i dopunska odluka (list 487-488 spisa).

5. Odlukom VSRH donijeto je rješenje kojim se dopušta revizija (list 659-661 spisa) pa je odlukom VSRH ukinuta drugostupanjska odluka (list 763-766 spisa).

6. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

7. Predmet ovog postupka je naknada, u ovom stadiju postupka neimovinske štete kao posljedice štetnog događaja koji se dogodio 23. kolovoza 2018. a u kojem je smrtno stradala kćerka tužitelja.

8. Po provedenom dokaznom postupku sud prvog stupnja je utvrdio:

- da je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da je DŽ vozač vozila u kojem je stradala kćerka tužitelja, kriv što je dana 23. kolovoza 2018. u Zagrebu u Ulici Ilica protivno odredbi članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, upravljao osobnim vozilom brzinom od 195 km/h u dijelu gdje je ograničenje brzine 50 km/h i na taj način svojom vožnjom ugrozio sudionike u prometu,

- da je na ročištu od 16. studenog 2022. vještak iskazao (list 160-161 spisa) da je pok. JŽ stara 23 godine smrtno stradala u prometnoj nezgodi kao putnica na mjestu suvozača i da je prometnim vještačenjem utvrđeno ozljeđivanje pokojnice u dvije faze i to u prvoj fazi da je prednica tužitelja se nalazila u kabini vozila i centrifugalnom silom potisnuta je uz prednja desna vrata kada je na taj dio vozila naletjelo vozilo sudionika Opel Astre koje je svojim prednjim dijelom prodrlo u putnički prostor kabine odnosno u područje koje zauzimaju noge osobe na mjestu suvozača i u toj fazi je ista zadobila prijelom desne natkoljenične kosti, a u drugoj fazi prednica tužitelja se nalazi izvan vozila uslijed izlijetanja i na nju je prednjim dijelom naletjelo vozilo sudionika Renault Clio u kojoj fazi su zadobivene ozljede nespojive sa životom, svedene pod dijagnozu nagnječenja glave i trupa, te otkinuća ruku uslijed kojih je trenutačno nastupila smrt,

- nadalje je vještak u svom vještvu utvrdio da ista nije bila vezana sigurnosnim pojasom nego je u vozilu bila "lažna spojnica", a na ročištu od 16. studenog 2022. izjasnio se da prednica tužitelja u stvarnoj situaciji u kojoj nije bila vezana pojasom, nije imala nikakve izglede za preživljavanje, dok bi u hipotetskoj situaciji da je bila vezana pojasom imala izglede za preživljavanje.

9. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje da postoji uzročno posljedična veza između nevezivanja sigurnim pojasom i smrti prednice tužitelja, jer je prednica tužitelja u drugoj fazi kada se nalazila izvan vozila zadobila ozljede koje su nespojive sa životom.

10. S obzirom na činjenicu da je osiguranik tuženika upravljao vozilom daleko preko dopuštene brzine od 50 km/h (brzina je bila 195 km/h, u Zagrebu, u Ulici Ilica) a pokojnica je bila putnica, suvozač u vozilu, i nije bila vezana sigurnosnim pojasom, sud prvog stupnja utvrđuje suodgovornost od 10% na strani prednice tužitelja i 90% na strani tuženika.

11. Člankom 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) određeno je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na razmjernu sniženu naknadu.

12. Žalbeni navodi tuženika glede (ne)odgovornosti tuženika odnosno povećanom stupnju suodgovornosti na strani pokojnice, s obzirom na ustaljenu sudsku praksu dovode u sumnju odluku suda drugog stupnja.

13. Naime člankom 34. Zakona o sigurnosti prometa na cesta ("Narodne novine" broj 57/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15 i 108/17 – koji se ima primijeniti u štetnom događaju) sudionici u prometu dužni su postupiti u skladu sa znakovima i naredbama ovlaštenih osoba, propisima o prometnim pravilima te prometnim znakovima postavljenim na cesti.

14. Nadalje člankom 51. citiranog Zakona određeno je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, te gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupati prema prometnom pravilu ili znaku.

15. Dok je člankom 63. citiranog Zakona određeno da vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosti pojas, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.

16. Prema stanju u spisu nepobitno proizlazi da u uvjetima gradske vožnje gdje je ograničenje 50 km/h osiguranik tuženika vozi daleko brže – 195 km/h što osim kaznene odgovornosti dakako uključuje i građansko pravnu odgovornost koja je šira od kaznene odgovornosti.

17. Govoriti o isključivoj odgovornosti pokojnice prema mišljenju ovog suda nije zakonski opravdano, kao ni humano, jer u takvim okolnostima bi se opravdavala prepotentno brza i bahata vožnja koja je dovela do prometne nezgode u kojoj je smrtno stradala pok. kćerka tužitelja.

18. To ne isključuje nažalost i njenu suodgovornost s obzirom na izričitu zakonsku odredbu vezivanja sigurnosnim pojasom za vrijeme vožnje, a kod nepobitne činjenice da ista nije bila vezana nego se u vozilu koristila "lažna spojnica" kako ne bi reagirala zvučna signalizacija upozorenja na ne korištenje sigurnosnog pojasa.

19. Pokojnica je nažalost doprinijela štetnom događaju što nepobitno proizlazi iz prometno medicinskog vještačenja.

20. Uzročno posljedična veza je utvrđena između smrtne posljedice i prometne nezgode, međutim prema mišljenju ovog suda u omjeru 50:50% za oba sudionika u štetnom događaju.

21. Doprinos prednice tužitelja je nevezivanje sigurnosnim pojasom što bi isključilo smrtnu posljedicu (prema navodima vještaka), a odgovornost osiguranika tuženika prebrza vožnja u gradskim uvjetima vožnje koje je moglo itekako doprinijeti i većim posljedicama koje se srećom nisu dogodile i za ostale sudionike u prometnoj nezgodi. Prevelika brzina je dovela do gubitka kontrole nad vozilom, destabilizacije vozila i zanašanja prilikom prelaska vozila u drugu prometnu traku za vozila iz suprotnog pravca.

22. Prema tome, a slijedom naprijed navedenog, prema mišljenju ovog suda suodgovornost postoji za obje strane u podjednakom omjeru.

23. Člankom 1101. ZOO-a je propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji.

24. S obzirom da prema stanju u spisu nepobitno proizlazi da je tužitelj otac pokojnice to prema novim orjetacijskim kriterijima VSRH (Su-IV-47/2020) koji se primjenjuje na sve postupke naknade neimovinske štete isti ima pravo na naknadu s naslova duševne boli zbog smrti bliske osobe uvećano za 50% u usporedbi iz pravnih shvaćanja zauzetih pod brojem Su-1331-VI/02 i 1372-XI/02. Tako od ukupnog iznosa od 330.000,00 kuna/743.798/52 Eur s ovog naslova s obzirom na suodgovornost od 50% to istome pripada iznos od 65.000,00 kuna/21.899,26 Eur.

25. U odnosu na tijek zakonske zatezne kamate za navesti je i to da u okolnostima u kojima su na 2. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. izmijenjeni do tada važeći orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. na način da tada prihvaćeni iznosi naznačeni novčanim jedinicama povećavaju za 50% i uz izričitu napomenu da se novi iznosi naknade neimovinske štete primjenjuju na sve postupke u tijeku, ne može se smatrati razumnim i zahtijevati da oštećenik u vrijeme podnošenja tužbe mogao tražiti naknadu štete u visinu koju je Vrhovni sud RH naknadno odredio, jer oštećenik nije znao niti je mogao znati za nešto što će naknadno biti u primjeni. Visina pravične novčane naknade u ovoj situaciji se mogla stvarno utvrditi tek nakon što je Vrhovni sud RH zauzeo novo pravno shvaćanje.

26. Stoga, žalbeni navodi u ovom dijelu nisu osnovani i valjalo je odlučiti kao u izreci točka 373. ZPP-a.

27. Žalbeni navodi glede odluke o troškovima postupka nisu osnovani, jer sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je primijenio za svaku radnju iznos od 15,00 kuna prema Odvjetničkoj Tarifi ("Narodne novine" broj 126/22), a sve sukladno odredbi članka 154. ZPP-a i članka 155. stavak 1. ZPP-a a prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) Tbr. 52. odvjetnik primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade.

28. S obzirom na uspjeh stranaka u postupku valjalo je odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove postupka

29. Stoga je u ovom dijelu odlučeno sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a.

30. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat strankama, sukladno odredbi članka 155. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 8. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić