Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-5182/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu Financijske agencije za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, odlučujući o žalbi vjerovnika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, kog zastupa Kristina Raguž Mandurić, odvjetnica u Zagrebu, Pod zidom 3, protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Sp-369/2024-7 od 18. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 13. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Croatia osiguranje d.d. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Sp-369/2024-7 od 18. listopada 2024. pod točkom III., alineja 1. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev vjerovnika Croatia osiguranje d.d. za naknadom troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Sp-633/2024-5 od 6. rujna 2024. odlučeno je:

„I. Otvara se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača IŠ.

II. Zaključuje se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača IŠ.

III. Oslobađa se potrošač IŠ preostalih obaveza u odnosu na sljedeću osnovu za plaćanje i vjerovnika:

1. osnova broj OVRV-132/16-1, izdavateljica javna bilježnica Mandica Popović, Osijek, - vjerovnica Croatia osiguranje d. d., Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, Hrvatska, OIB: 26187994862, zaprimljena 4. 10. 2022., glavnica: 734,92 eura, kamata: 913,95 eura, trošak: 218,14 eura.

IV. Prijedlog se odbija kao neosnovan u odnosu na osnovu za plaćanje broj: K- 617/10-77 IZNA, izdavatelja Općinskog suda u Osijeku, vjerovnicu Republiku Hrvatsku, Ministarstvo financija, Katančićeva ulica 5, Zagreb, Hrvatska, OIB: 18683136487, zaprimljena 10. 6. 2021., glavnica: 0,00 eura, kamata: 0,15 eura, trošak: 759,76 eura.“

2. Protiv navedenog rješenja sadržajno u dijelu pod točkom III, alineja 1. izreke pravodobno se žali vjerovnik Croatia osiguranje d.d. sadržajno zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točke 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači ili podredno ukine u osporenom dijelu. Traži naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. U osporenoj odluci sud prvog stupnja napominje kako je iz podataka Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi FINA (dalje: Očevidnik) utvrđeno da neprekidna blokada potrošača traje 3.749 dana (duže od tri godine), te da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje iz članka 79.a stavak 2. ZSP (aktivne osnove) u odnosu na vjerovnika i tražbinu iz točke III. izreke (toč. 1. -8.), čija nenaplaćena glavnica iznosi 1.494,68 EUR, dakle manje od 20.000,00 kuna / 2.654,46 EUR, zbog čega su ispunjene pretpostavke za provedbu ovog postupka iz članka 79.a stavak 2. ZSP.

6. Sud prvog stupnja nadalje navodi kako je pregledom podataka o imovini od 18. listopada 2024. utvrđeno sljedeće: - da je potrošač u razdoblju od 1. 1. 2024. do 31. 8. 2024. ostvario 9.308,73 eura po osnovi dohotka od nesamostalnog rada – plaće, što mjesečno iznosi 1.163,59 eura, 1.304,24 eura po osnovi neoporezivih primitaka. U navedenom razdoblju ostvario je ukupno 10.612,97 eura, što mjesečno iznosi 1.326,62 eura. U razdoblju od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. ostvario je 11.784,60 eura po osnovi dohotka od nesamostalnog rada – plaće, što mjesečno iznosi 982,05 eura, 2.023,18 eura po osnovi neoporezivih primitaka. U navedenom razdoblju ostvario je ukupno 13.807,78 eura, što mjesečno iznosi 1.150,64 eura. U razdoblju od 1. 1. 2022. do 31. 12. 2022. ostvario je 8.599,32 eura po osnovi dohotka od nesamostalnog rada – plaće, što mjesečno iznosi 716,61 eura, 1.460,00 eura po osnovi neoporezivih primitaka. U navedenom razdoblju ostvario je ukupno 10.059,32 eura, što mjesečno iznosi 838,27 eura. U razdoblju od 1. 9. 2021. do 31. 12. 2021. ostvario je 2.488,72 eura po osnovi dohotka od nesamostalnog rada – plaće, što mjesečno iznosi 622,18 eura, 349,33 eura po osnovi neoporezivih primitaka. U navedenom razdoblju ostvario je ukupno 2.838,05 eura, što mjesečno iznosi 709,51 eura. Vrijednost dohotka po osnovi plaće i neoporezivih primitaka, kao imovine u smislu članka 79. g stavka 1. ZSP-a, sud je utvrđivao u mjesečnim iznosima jer se radi o dohotku po osnovi plaće i dodatcima na plaću. Ta vrsta dohotka isplaćuje se mjesečno te je bilo potrebno utvrditi prelazi li 1.327,22 eura, a kako bi se moglo smatrati da se radi o imovini koja, iznad navedenog iznosa, ulazi u stečajnu masu. Imajući u vidu navedeno, nije utvrđeno da mjesečni iznosi ostvarenog dohotka ulaze u stečajnu masu.

7. Također je utvrđeno kako potrošač nema druge imovine koja bi ulazila u stečajnu masu, računi u bankama su blokirani, a trgovačko društvo u kojem ima poslovne udjele je u stečaju.

8. S obzirom da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja potrošača, budući potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici utvrđeno je da su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 79.g stavak 1. ZSP, odnosno odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke rješenja.

9. U žalbi žalitelj ističe kako IŠ ne udovoljava zakonskoj definiciji potrošača (čl. 4. st. 2. ZSP) jer da se predmetna osnova ne može smatrati pravnim poslom potrošača i trgovca, a koji ne ulazi u područje profesionalne djelatnosti potrošača. Ali to nije točno jer iz sudskog spisa proizlazi kako se predmetna tražbina vjerovnika Croatia osiguranje d.d. odnosi na neisplaćenu isplatu osiguranine vezane uz ugovor o kreditu kog je IŠ zaključio s bankom. Stoga nema dvojbe kako je u ovom slučaju IŠ fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.

10. Žalitelj prigovara i kako potrošač ima velika primanja i redovnu plaću pa da je i zbog toga valjalo odbiti prijedlog. Gore je navedeno obrazloženje suda prvog stupnja o tome zašto plaća potrošača ne ulazi u stečajnu masu, a koje ovaj viši sud ocjenjuje pravilnim jer se temelji na propisu iz čl. 79.g st. 1. ZSP. Žalitelj ne osporava pravilnost utvrđenih činjenica o primanjima potrošača.

11. Što se tiče žalbenog razloga kako sud nije uzeo u obzir poslovne udjele potrošača u trgovačkom društvu, ni on nije osnovan. Sud je utvrdio činjenicu kako potrošač ima poslovne udjele u trgovačkom društvu, ali to je trgovačko društvo u stečaju, što žalba ne osporava, pa onda ni ti poslovni udjeli ne mogu ući i predmetnom slučaju u stečajnu masu.

12. Nije osnovan ni neodređeni žalbeni razlog kako je potrošač "tijekom života stjecao pokretnine". Sud je prvog stupnja pozvao oglasom od 18. ožujka 2024. sve vjerovnike, pa tako i predmetnog žalitelja, da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, ali se žalitelj nije odazvao ovom oglasu niti je obavijestio sud o nekoj takvoj imovini.

13. Zato je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kad je odlučio kao u izreci. Stoga je valjalo po članka 380. točke 2. ZPP odbiti žalbu vjerovnika kao neosnovanu i potvrditi osporeno rješenje u osporenom dijelu.

14. Kako žalitelj nije uspio sa žalbom valjalo je po čl. 166. st. 1. ZPP odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova žalbe.

U Zagrebu 13. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević