Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: P-520/2024-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Snježani Kozina kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Marku Cvrkoviću, odvjetniku u OD Cvrković & partneri d.o.o. iz Vukovara, protiv tuženika ČĐ iz [adresa], Baćunski krč 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku JĐ, odvjetnici iz [adresa], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 25. ožujka 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice Marka Cvrkovića, odvjetnika iz Vukovara, tužene osobno i punomoćnika tužene JĐ, odvjetnice iz [adresa], te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 08. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Proglašava se nedopuštenom ovrha, odnosno proglašavaju se nedopuštenima pljenidba i prijenos novčanih sredstava na računu tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrenuti zahtjevom tužene ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za izravnu naplatu 30. prosinca 2020. pred Financijskom agencijom, na temelju bjanko zadužnice broj OV-8946/20 od 10. listopada 2020.

Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka."

II. Nalaže se tužiteljici DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženoj ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.562,50 eura (slovima: dvije tisuće petsto šezdeset dva eura i pedeset centi) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 04. svibnja 2021. po punomoćniku podnijela tužbu ovome sudu protiv tužene, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

2. U tužbi navodi da je zaključkom Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-108/2021-4 od 12.04.2021. tužiteljica upućena da u roku od 15 dana od dostave zaključka protiv tužene pokrene postupak proglašenja izravne naplate temeljem bjanko zadužnice broj OV-8946/20 od 10. listopada 2020. nedopuštenom zbog okolnosti da tuženik kao ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju predmetne ovršne isprave. Naime, tužiteljica je uložila prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa temeljem bjanko zadužnice broj OV-8946/20 od 10. listopada 2020. nedopuštenim navodeći kako ovršenik nije u obvezno pravnom odnosu s ovrhovoditeljem, te ne postoji dug prema ovrhovoditelju. Navodi da tužiteljica nije u nikakvom poslovnom odnosu sa tuženom, niti joj je jasno iz kojega razloga je tuženica podnijela zahtjev za izravnu naplatu protiv nje. Dakle, ne postoji nikakvo potraživanje tužiteljice prema tuženoj jer iste nikada nisu bile u poslovnom odnosu, a posebice ne u poslovnom odnosu iz kojega bi mogla nastati obveza na plaćanje iznosa od 499.999,00 kn. Stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će proglasiti ovrhu nedopuštenom.

3. Tužena u odgovoru na tužbu ističe prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda za postupanje u ovom predmetu iz razloga što je predmeta zadužnica predana na izravnu naplatu Financijskoj agenciji Zagreb. Navodi kako tužena ima potvrdu kojom se tužiteljica obvezala vratiti tuženoj posuđeni iznos od 55.000,00 eura do 01. studenog 2020. S obzirom da tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz u spis da je predmetni dug isplatila tuženoj to se tužena protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom jer je tužena i aktivirala bjanko zadužnicu iz razloga što tužiteljica nije vratila dug tuženoj u roku kako je dogovoreno. Predlaže da sud odbije tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te joj naknadi prouzročeni trošak.

4. U dokaznom postupku sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u potvrdu od 10.10.2020. (list 9), dopis MUP-a, PU Vukovarsko-srijemska, Policijska postaja Markušica od 10.09.2021. (list 15-16), bjanko zadužnicu od 10.10.2020. (list 25-30), proveden je dokaz saslušanjem tuženika ČĐ kao stranke na zapisniku od 17.03.2022. (list 35-38), te na zapisniku od 25.03.2025. (100-105), u rješenje Općinskog državnog odvjetništva od 18.03.2022. broj KP-DO-400/2021-12 (list 42-47), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TĐ i tužiteljice DĐ kao stranke na zapisniku od 20.04.2022. (list 50-53), te na zapisniku od 25.03.2025. (list 100-105), u rješenje Općinskog državnog odvjetništva od 18.09.2023. broj Kir-DO- 28/2023-20 (list 91-97), zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu sa specifikacijom naplate od 17.02.2025. (list 98-99), te je izvršen uvid u priloženi spis Općinskog državnog odvjetništva KP-DO-400/2021, te uvid u ovosudni spis Ovr-108/2021.

5. Nakon provedenog dokaznog postupka ovaj sud je donio presudu poslovni broj P-210/2021-25 od 05. siječnja 2023. koja presuda je povodom uložene žalbe tuženika ukinuta odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 83/2024-3 od 09. listopada 2024. U obrazloženju ukinute odluke drugostupanjski sud navodi kako je potrebno saslušati tuženicu iz kojih razloga je zadužnica popunjena na iznos od 499.999,00 kuna, obzirom na visinu duga iz potvrde o zajmu, te će ocijeniti valjanost osnovnog pravnog posla i u vezi s tim pravo tuženice da potražuje navedeni iznos od tužiteljice temeljem predmetne zadužnice.

6. Sukladno uputi iz odluke Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-83/2024-3 od 09. listopada 2024. ovaj sud je na raspravi od 25. ožujka 2025. proveo dokaz dopunskim saslušanjem tužene kao stranke, kao i tužiteljice i svjedoka, NĐ, te je tužena svojim iskazom i dostavljenim dokazima dokazala visinu svog potraživanja koje ima prema tužiteljici.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan u cijelosti.

8. Uvidom u potvrdu od 10. listopada 2020. utvrđeno je da je tužiteljica od tužene dana 10.10.2020. pozajmila iznos od 55.000,00 eura koji iznos se obvezala vratiti tuženoj do 01. studenog 2020. koja izjava je potpisana od strane tužiteljice i tužene.

9. Uvidom u bjanko zadužnicu od 10. listopada 2020. utvrđeno je da je tužiteljica istu potpisala na iznos od 499.999,00 kuna koja zadužnica je ovjerena kod javnog bilježnika Marijana Mendeš iz Vinkovaca pod brojem OV-8946/2020.

10. Uvidom u specifikaciju naplate od 17. veljače 2025. utvrđeno je da je tužena kod Financijske agencije izvršila korekciju naplate duga na način da početnu glavnicu iz osnove za naplatu od 66.626,72 eura s kamatom od 10.10.2020. umanjuje za 11.626,72 eura odnosno evidentira početnu glavnicu naplate iz osnove u iznosu od 55.000,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 02.11.2020. do isplate, te do sada naplaćeni dug s kamatama uračuna u preostali dug.

11. Iz iskaza saslušane tužene kao stranke na ročištu od 17.03.2022. utvrđeno je da tužiteljicu DĐ poznaje od 1995. s tim da ju nije viđala sigurno 27 godina tj. do kraja 2018. kada je njezin brat počinio suicid i od tada su bile u bliskom kontaktu. Kontaktirali su gotovo svakodnevno. Bili su u dobrim odnosima do 10. mjeseca 2020. Naime, DĐ je tražila da joj pozajmi iznos od 55.000,00 eura koji iznos je obećala vratiti do 01. studenog 2020. o čemu ima potpisanu i ovjerovljenu potvrdu. Original potvrde morala je predati MUP-u Zagreb jer ju je tužena kazneno prijavila zbog uznemiravanja porukama. Imala je dojam da će joj dug moći vratiti u obećanom roku. Pojašnjava da joj je novac predala u stanu tužiteljice, gdje su obje potpisale potvrdu, a potom otišle kod javnog bilježnika kod kojeg se prethodno raspitala i koji ju je savjetovao da tužiteljica potpiše bjanko zadužnicu obzirom na visinu zajma. Upravo iz tog razloga su otišle kod javnog bilježnika Marijana Mendeš i ondje je tužiteljica ovjerila svoj potpis na bjanko zadužnici. Mislila je da je nakon potpisivanja bjanko zadužnice sigurna i da joj je to dovoljna sigurnost za povrat novca obzirom da je tužiteljica spominjala da ima neke dionice za prodaju. Nakon toga su se svakodnevno čule telefonom. Obećavala je da će joj novac vratiti kada ju sin bude vozio u Zagreb i to je trajalo do sredine 11. mjeseca 2020. kada je tužiteljica isključila kućni telefon i postala nedostupna. Slala je poruke, ali kako nije odgovarala došla je u Vinkovce i tražila ju radi povrata novca. Tužiteljica se u stanu nije javljala, a kako je telefon isključila nije mogla stupiti s njom u kontakt, pa je pokušavala preko drugih ljudi saznati gdje je tužiteljica. Kada ju nije našla odlučila je predati Financijskoj agenciji bjanko zadužnicu na naplatu i blokirala joj cjelokupnu imovinu.

11.1. Pri dopunskom saslušanju na ročištu od 25.03.2025. tužena pojašnjava da je u početku zbog zdravstvenog stanja tužiteljice i korone planirala dovesti javnog bilježnika u stan tužiteljice, te da joj ondje tužiteljica potpiše potvrdu za zajam i ovjeri potpis, ali javni bilježnik ju je upozorio da joj je obzirom na visinu zajma veća sigurnost da obje dođu u njegov ured i sačine bjanko zadužnicu jer će tako bolje osigurati povrat svojih sredstava. Tvrdi da je DĐ kod javnog bilježnika pojašnjeno što potpisuje te da je bila u potpunosti svjesna, te nije imala nikakvih pitanja jer joj je pojašnjeno što potpisuje. Pojašnjava da je ona sama sročila potvrdu, te nije znala da treba pisati iznos zajma i u kunama i u eurima, već je mislila da je dovoljno pisati samo eure obzirom da smo u Europskoj uniji. Obje su potpisale potvrdu u Ivaninom stanu i to svaka svojom kemijskom na iznos od 55.000,00 eura. Kada je ispunjavala zadužnicu shvatila je nakon upute javnog bilježnika da je za nju veća sigurnost da u zadužnicu upiše iznos do 500.000,00 kn, radi čega je i upisala 499.000,00 kn obzirom da je iznos naknade manji ako je iznos zajma do 500.000,00 kn, a pri tome ju nitko kod bilježnika nije upozorio da u zadužnicu treba upisati iznos sa potvrde o zajmu. Tužena priznaje da je tužiteljica u vrijeme zajma već bila starije životne dobi, ali je u istu imala povjerenje i kako joj je govorila da mora platiti neki dug to joj je htjela pomoći jer nije sumnjala da joj zajam neće vratiti. Od tužiteljice je tražila povrat zajma sve dok nije isključila telefon i izbjegavala svaku komunikaciju, a nakon čega je povrat zajma tražila od njezinog sina TĐ obzirom da oni žive zajedno. Poriče da se radi o novcu za kupoprodaju stana u [adresa], te tvrdi da kupoprodaja stana i kuće nemaju nikakve veze sa ovim zajmom.

12. Iz iskaza saslušane tužiteljice kao stranke utvrđeno je da ČĐ poznaje od prije dvije godine kad je sa sinom bila u Zagrebu. Prije toga ju nije poznavala te tvrdi da nije posudila novac od ČĐ niti je potpisala potvrdu od 10.10.2020. Navodi da je tužena došla k njoj u stan te tražila da ode potpisati neki papir koji se ne odnosi na nju, a ona će ostalo riješiti sa njezinim sinom TĐ kad izađe iz bolnice. Papir nije vidjela. Otišle su do javnog bilježnika, ali ne zna kod kojeg. Tvrdi da joj djelatnice kod javnog bilježnika također nisu objasnile što potpisuju. Priznaje da je nešto potpisala ali se ne sjeća da im je davala osobnu iskaznicu. Prije toga nije nikada odlazila kod javnog bilježnika niti bilježniku što potpisivala. U Državnom odvjetništvu nije bila.

12.1. Pri dopunskom saslušanju na ročištu od 25.03.2025. tvrdi da od tužene nikada nije pozajmila iznos od 55.000,00 eura niti je tužena ikada tražila povrat tolikog novca. Sjeća se da je u vrijeme kada je njezin sin NĐ bio lošeg zdravstvenog stanja i na liječenju u bolnici da je ČĐ tražila da odu kod javnog bilježnika nešto potpisati. Priznaje da je bila kod javnog bilježnika, ali ako je bila u šoku zbog zdravstvenog stanja svog sina nije ni znala što potpisuje niti joj je itko išta pojašnjavao. Tvrdi da je s ČĐ bila u telefonskom kontaktu iz razloga što se ČĐ interesirala za zdravstveno stanje njezinog sina, ali kako ju je ovo uznemiravalo to je prekinula i taj telefonski kontakt. Tvrdi da u svom stanu ČĐ nije ništa potpisivala, a što je potpisivala kod javnog bilježnika ne znaj jer je samo bila u iščekivanju da čuje da li je NĐ živ. Inače ima dobru mirovinu i nije joj potreba da od bilo koga pozajmljuje novac. Ne zna što znači bjanko zadužnica niti joj je ovo itko ikada objašnjavao, a ako je nešto takvo izjavila pred Općinskim državnim odvjetnikom onda je sigurno bila bez svijesti. Poriče da je pred Državnim odvjetništvom priznala da je potpisala neki papir, a kada je došla kod javnog bilježnika nije niti znala gdje se nalazi. Nikoga ništa nije pitala, a službenica kod javnog bilježnika dala joj je da nešto potpiše ali nije pojasnila o čemu se radi.

13. Saslušani svjedok NĐ iskazao je da FĐ poznaje od poslije rata, a upoznali su se u svatovima kod njezinog brata D prije 20 godina. Tvrdi da mu je ČĐ prodala stan iza smrti svog pokojnog brata Č i to je bilo 2020. Kupoprodajna cijena stana je bila 30.000,00 eura što je u potpunosti i isplatio ČĐ. Navodi da je imao tešku prometnu nezgodu i bio je u Vukovarskoj bolnici oko mjesec dana i u tih mjesec dana ga je ČĐ htjela kontaktirati no kako ga nije mogla dobiti došla je do broja njegove majke i uznemiravala je. ČĐ je govorila njegovoj majci kako želi biti i dalje u dobrim odnosima s njima te je tražila da joj majka potpiše neki papir no nije joj objasnila o čemu se radi već je govorila kako će sve njih dvoje riješiti nakon što on izađe iz bolnice. Tvrdi da ih je ČĐ uznemiravala i nakon njegovog izlaska iz bolnice radi čega je ugasio mobitel. Slala mu je prijeteće sms poruke i tražila da joj vrati stan jer joj više ne odgovora cijena za koju je prodala stan. Poznato mu je da je njegova majka potpisala bjanko zadužnicu kod javnog bilježnika no tvrdi da joj nisu objasniti zašto potpisuje bjanko zadužnicu. Tvrdi da ne zna koja novčana svota je upisana u zadužnicu, a ČĐ kasnije nikada više nije vidio.

13.1. Pri dopunskom saslušanju na ročištu od 25.03.2025. svjedok tvrdi da se nikada nije radilo o zajmu nego o trgovini jer je kupio kuću od ČĐ i njezinog brata koju su oni naslijedili od oca i stan u [adresa] od pokojnog brata. Ugovor o kupoprodaji je potpisan i ovjeren no naknadno se sjetila da bi mogla dobiti više novca pa je počela uznemiravati i njega i njegovu majku raznim pozivima. Tvrdi da je njegovu majku ČĐ dovela na prevaru kod javnog bilježnika u trenutku kada je on bio u bolnici. Tvrdi da njegova majka nikada nije bila u nikakvom poslovnom odnosu sa ČĐ jer ju je vidjela jednom u životu, a kako je imala dionice vrijedne 5 do 6 milijuna kuna, stan i pola kuće u [adresa], te visoku mirovinu nije imala potrebe za nikakvim zajmom.

14. Izvršenim uvidom u priloženi spis Općinskog državnog odvjetništva KP-DO- 400/2021, a osobito uvidom u rješenje od 18.03.2022., utvrđeno je da je tužiteljica DĐ podnijela dana 12.08.2021. kaznenu prijavu protiv ČĐ radi kaznenog djela iz čl. 278. KZ-a tj. da je točno neutvrđenog dana izradila lažnu ispravu pod nazivom "potvrda" iz koje proizlazi da je DĐ dala zajam od 55.000,00 eura koji se obvezuje vratiti do 01.11.2020., a na kojoj se prema njezinoj izjavi nalazi krivotvoreni potpis DĐ. Navedena kaznena prijava je nakon provedenog grafološkog vještačenja odbačena kao neosnovana temeljem čl. 206. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku jer je provedenim grafološkim vještačenjem pri Centru za forenzična vještačenja i istraživanja "Ivan Vučetić" Zagreb utvrđeno temeljem provedenih ispitivanja da je DĐ gotovo sigurno ispisala sporni potpis na predmetnoj potvrdi od 10.10.2020.

15. Uvidom u navedeni spis KP-DO-400/2021 utvrđeno je da je u istom spisu sadržana izjava javnobilježničke djelatnice KĐ koja je iskazivala vezano za solemnizaciju predmetne bjanko zadužnice i pojašnjenja koja su tom prilikom tužiteljici dana, pa po izvršenom uvidu u nalaz i mišljenje grafološkog vještaka kao i dostavljenu potvrdu sud zaključuje da je tužiteljica prijavljivanje ČĐ iskonstruirala da bi izbjegla plaćanje duga.

16. Dovodeći u vezu sve izvedene dokaze ovaj sud zaključuje da je ČĐ opravdano 30.12.2020. podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na temelju bjanko zadužnice pod poslovnim brojem OV-8946/2020 od 10.10.2020., a radi naplate iznosa od 499.999,00 kuna jer svi izvedeni dokazi jasno ukazuju da je tužena tužiteljici pozajmila iznos od 55.000,00 eura, koji se obvezala vratiti do 01.11.2020., a kako i proistječe iz potvrde od 10.10.2020. koju su potpisale ČĐ kao zajmodavac i DĐ kao zajmoprimac, nakon koje je istog dana uslijedio i potpis bjanko zadužnice od DĐ u uredu Javnog bilježnika Marijana Mendeš iz [adresa]. Nadalje, iz specifikacije naplate od 17.02.2025. vidljivo je da je tužena ČĐ zatražila korekciju naplate duga kod Financijske agencije na način da početnu glavnicu iz osnove za naplatu od 66.626,72 eura s kamatom od 10.10.2020. umanjuje za 11.626,72 eura odnosno evidentira početnu glavnicu naplate iz osnove u iznosu od 55.000,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 02.11.2020. do isplate, te do sada naplaćeni dug s kamatama uračuna u preostali dug, a kako je to i pojasnila pri dopunskom saslušanju na zapisniku od 25.03.2025. pojašnjavajući da je kod javnog bilježnika shvatila da joj je jednak iznos novčane iznos za ovjeru zadužnice ako upiše iznos zajma do 500.000,00 kn, a pri tome nije bila upozorena da se iznos iz potvrde o zajmu mora podudarati sa iznosom navedenim u zadužnici.

17. Iskaz tužene sud prihvaća u cijelosti istinitim pa nakon izvršenog uvida u spis ODO-a broj Kir-DO-28/2023 i nalaz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivana Vučetić od 02.03.2022., a kojim vještačenjem je nesporno utvrđeno da je tužiteljica potpisala potvrdu o zajmu 55.000,00 eura to sud prihvaća tvrdnje tužene da se zaista radilo o zajmu, a ne kako tužiteljica i njezin sin naknadno žele pojasniti da se radilo o kupoprodaji i nezadovoljstvu sa postignutom kupoprodajnom cijenom za kuću i stan u [adresa].

18. Valja naglasiti da se ovaj predmet spora odnosi na proglašenje ovrhe nedopuštenom te tužiteljica može tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom samo iz razloga radi kojih je upućena u parnicu, a ne može naknadno proširivati u parničnom postupku i obrazlagati da se radi o nekim drugim razlozima kako bi se utvrdilo da ovrha nije dopuštena.

19. Kako je u kaznenom postupku povodom kaznene prijave tužiteljice protiv tužene, a radi krivotvorenja isprave nesporno utvrđeno da je tužiteljica potpisnik sporne potvrde i kako je ODO odbacilo kaznenu prijavu koju je podnijela tužiteljica protiv tužene zbog kaznenog djela prijevare to nije bilo potrebe za provođenjem predloženog financijskog vještačenja u ovom postupku.

20. Naime, svi izvedeni dokazi jasno ukazuju da je u konkretnom slučaju tužena kao zajmodavac sukladno čl. 499. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 134/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: Zakon o obveznim odnosima) tužiteljici DĐ kao zajmoprimcu predala određeni iznos novca tj. konkretno 55.000,00 eura, a tužiteljica se kao zajmoprimac obvezala vratiti ovaj novčani iznos do 01.11.2020. tj. u skladu s rokom vraćanja zajma no tužiteljica kao zajmoprimac postupila je suprotno čl. 504. Zakona o obveznim odnosima i zajam nije vratila tuženoj kao zajmodavcu nakon isteka ugovorenog roka, radi čega je tužena opravdano podnijela ovjerenu i potpisanu bjanko zadužnicu na izravnu naplatu.

21. Slijedom svega iznijetog sud je odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom za proglašenjem ovrhe nedopuštenom kao neosnovanim, te je odlučeno kao u točki I. izreke.

22. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je sukladno označenoj vrijednosti predmeta spora i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 151/22 i 138/23) odobren trošak i to: za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, za sastav podneska od 01.02.2022. u iznosu od 50,00 eura, za sastav dva obrazložena podneska i to od 22.03.2022. i 30.12.2024. svaki u iznosu od 200,00 eura, za zastupanje na šest ročišta i to od 01.02.2022., 17.03.2022., 20.04.2022., 23.11.2022. 18.02.2025. i 25.03.2025. svako u iznosu od 200,00 eura, te za pristup na dva ročišta za objavu presude i to od 05.01.2023. i za 08.05.2025. svako u iznosu od 100,00 eura, što uz pripadajući PDV u iznosu od 512,50 eura čini ukupan iznos od 2.562,50 eura, tako da je tuženoj sveukupno dosuđen parnični trošak kao u točki II. izreke.

U Vinkovcima 08. svibnja 2025.

Sudac:

Snježana Kozina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste podnijeti svoju žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud kao drugostupanjski sud.

DOSTAVITI:

1. OD Cvrković & partneri d.o.o., Vukovar – pun. tužitelja

2. Odvjetnica Danijela Kuna, Osijek – pun. tuženika