REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: Psp-113/2020-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Trolokve, zastupanog po punomoćnici Ivani Krstulović, odvjetnici u Splitu, Dubrovačka ulica 65, protiv tuženika pod 1. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 4. ČČ, [adresa], svi zastupani po punomoćniku Damiru Tomiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Budimir i partneri d.o.o. iz Splita, Bihaćka 2A, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Ivane Krstulović, odvjetnice u Splitu, tuženika pod 4. ČČ osobno, i punomoćnika tuženika pod 1., 2., 3. i 4. Damira Tomića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu i uručenje odluke 8.svibnja 2025.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 22 m2 omeđen brojevima 1-2-3-4-1 na skici geodeta ĐČ od 04.04.2023., na način da su 20.srpnja 2020. godine onemogućili tužitelja verbalno i fizički da dovrši radove zatrpavanja postavljenih kanalizacionih cijevi i vraćanja nekretnine u uređeno ranije posjedovno stanje, pa su tuženici dužni u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja kaniti se ovakvog i sličnog smetanja tužitelja u njegovu nesmetanom posjedu-korištenju predmetnog zemljišta, sve pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljima da u roku 15 dana naknade tuženiku parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.963,27 EUR (slovima: tisuću devet stotina šezdeset tri eura dvadeset sedam centi), sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8.svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17.kolovoza 2020. podnio tužbu protiv tuženika pod 1.-4., radi smetanja posjeda. U tužbi se navodi da je tužitelj dugogodišnji mirni posjednik nekretnine i to prostora površine 54 m2, koji se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] na kojem je izgradio stambeni objekt i manjeg dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđenog betonskim zidom zemljišnog posjeda tuženika. Predmetni prostor nalazi se ispred kuće tužitelja po cijeloj dužini sa istočne strane čest. zem. [katastarska čestica], dok je u zapadnom dijelu izgrađen betonski zid koji kao vlasnička granica i međa dijeli posjed tužitelja i tuženika. Na opisanom dijelu prostora- nekretnine u mirnom posjedu tužitelja izvršeni su radovi postavljanja kanalizacijske cijevi. Tuženici su nakon što su cijevi postavljene 20.srpnja 2020. zasmetali tužitelja u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu zemljišta, tako što su kao susjedi međašnici onemogućili tužitelju izvođenje radova zakopavanjem predmetne kanalizacijske cijevi i vraćanje predmetnog zemljišta u prvobitno i uređeno stanje, čime su zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

1.1. Slijedom navedenoga, tužitelj predlaže da sud donese rješenje kojim će se utvrditi da su tuženici zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu zemljišta i baš prostora površine 54 m2 koji se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja prostor ispred kuće tužitelja po cijeloj dužini sa zapadne strane i betonskog zida sa istočne strane koji dijeli ovaj prostor od zemljišta-vrta tuženika na način da su 20.srpnja 2020. onemogućili tužitelja verbalno i fizički da dovrši radove zatrpavanja postavljenih kanalizacijskih cijevi i vraćanja nekretnine u uređeno ranije posjedovno stanje, pa su tuženici dužni u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja kaniti se smetanja tužitelja na dovršetku navedenih radova na opisanom zemljištu, te se ubuduće suzdržati se ovakvog i sličnog smetanja tužitelja u njegovu nesmetanom posjedu- korištenju predmetnog zemljišta, sve pod prijetnjom ovrhe, kao i da se naloži tuženicima naknaditi parnični trošak.

1.2. Nakon očevida na licu mjesta, te izrade nalaza i mišljenja od strane vještaka za geodeziju ĐČ, tužitelj je podneskom od 15.siječnja 2024. uredio tužbeni zahtjev kojim sada traži utvrđenje da su tuženici zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 22 m2 omeđen brojevima 1-2-3-4-1 na skici geodeta ĐČ od 04.travnja 2023., na način da su 20.srpnja 2020. onemogućili tužitelja verbalno i fizički da dovrši radove zatrpavanja postavljenih kanalizacijskih cijevi i vraćanja nekretnine u uređeno ranije posjedovno stanje, pa su tuženici dužni u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja kaniti se ovakvog i sličnog smetanja tužitelja u njegovu nesmetanom posjedu-korištenju predmetnog zemljišta, sve pod prijetnjom ovrhe.

2. U odgovoru na tužbu, tuženici pod 1.-4. u cijelosti su se usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu, navodeći da je tužena pod 3. vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) za cijelo, a na kojoj je izgrađena njena obiteljska kuća u kojoj živi zajedno s svojim suprugom, tuženikom pod 4. i njihovom djecom, i to od 2015. tj. ishođenja rješenja o nasljeđivanju iza smrti zajedničkog prednika tuženica pod 1., 2 i 3. S strane, tuženice pod 1. i pod 2. u trenutku navodnog smetanja posjeda bile su zk suvlasnice predmetne kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali nisu izvršavale nikakav faktički posjed predmetne nekretnine, tako da se u odnosu na njih ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tužitelj u tužbi pogrešno naznačuje predmet spora s „…..i manjeg dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđenog betonskim zidom zemljišnog posjeda tuženika“, jer se vlasništvo i posjed tužitelja proteže na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne postoji (fizički niti u prerisu/katastru/zemljišniku) kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženici pod 3. i 4. izvršavaju svoja posjedovna prava na cjelokupnoj kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa čak i onom dijelu te predmetne čest. zem. koja „leži“ izvan ogradnog zida iste i graniči s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), za koju tužitelj tvrdi da je dugogodišnji mirni posjednik. Iako se u posjedovnoj parnici ne raspravlja o vlasništvu, važno je naglasiti kako tuženici imaju saznanja da tužitelj tj. njegov pravni prednik prilikom stjecanja/ kupovine nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od originalnog vlasnika sada - pok. Š E nikada nije stekao vlasnička prava na dio iste nekretnine koja graniči s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se znalo da taj dio u naravi predstavlja put i on namjerno nije niti prodavan. Koliko tuženici imaju saznanja, ovaj nedostatak u kupoprodajnom ugovoru je tužitelj, nakon proteka niza godina, pokušao „premostiti“ u parnici Pst-193/15 vlasničkom tužbom, ali nije u cijelosti uspio.

2.1.Tuženici osporavaju navod tužitelja da bi on bio zadnji mirni i faktični posjednik zemljišta ispred njegove kuće koji „pada“ na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), jer su to upravo tuženici pod 3. i 4., a taj dio se koristi kao put između njihove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je položena južno preko Bunje ceste. Tuženici ističu da je tužitelj prekludiran u svom pravu da traži posjedovnu parnicu, jer ako se dogodio čin smetanja, on se dogodio puno prije. Naime, EKO Kaštelanski zaljev, Ustanova Split, u ime i za račun krajnjeg korisnika i investitora Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, radi realizacije izgradnje objekata komunalne infrastrukture u ime i za račun jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba koje su osnovane radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, a financiraju se iz državnog proračuna, ili iz proračuna lokalne ili regionalne samouprave je s danom 03.lipnja 2020. započeo građevinske radove polaganja fekalne kanalizacije trasom ulice Bunje za potrebe kuće tužitelja i ostalih suvlasnika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Radi se o koridoru formiranom od dijelova čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] ) K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]. Taj dan bageri izvođača kopaju trasu kanalizacije i preko „trokuta“ tj. preko cijele čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] koji je u posjedu tuženika pod 3. i 4. bez njihovog znanja i dopuštenja. Dana 04.lipnja 2020. u jutarnjim satima tuženik pod 4. ČČ zaustavlja bilo kakve daljnje radove i traži izmještanje prokopane trase, te na teren izlazi komunalni redar HČ zaposlen u Odsjeku za komunalno redarstvo Grada Solina koji sačinjava zapisnik, a u ime investitora g. VČ i tajnik [adresa] g. GČ, kada je dogovoreno da se, nakon iscrtavanja bijelom bojom katastarskih granica između čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] izmjesti trasa iskopa tj. kanalizacije s vlasništva i posjeda tuženice pod 3. na susjednu čest. zem. tužitelja, a prvotna rupa je zatrpana 13.lipnja 2020. Konačno, 30.lipnja 2020. betonira se dio površine ispred kuće tužitelja koji se spominje u tužbi, a tuženik pod 4. ČČ izričito, i tada (opet), brani betoniranje dijela „trokuta“, što je tužitelj nesporno vidio i tome svjedočio, dok datum 20.srpnja 2020. nema za ovaj spor nikakav značaj.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom fotografija lica mjesta priloženih uz podnesak tužitelja od 31.listopada 2020. i uz odgovor na tužbu, izvatka iz zemljišne knjige za zk uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 20.lipnja 2019. i od 10.kolovoza 2022., Zapisnika Odsjeka za komunalno gospodarstvo grada Solina od 4.lipnja 2020., Izvoda iz katastarskog plana od 24.lipnja 2020. (list 17 spisa), izvatka iz zemljišne knjige za zk uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 10.kolovoza 2022., Potvrde PP Solin od 7.srpnja 2020., povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] K. [adresa]., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĐČ, uvidom u Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju ĐČ i dopune tog nalaza i mišljenja, saslušanjem tužitelja, tuženika pod 4. ČČ i pod 3. PČ, te saslušanjem svjedoka ŽČ, ZČ, NČ, RČ, GČ, AČ, JČ i BČ.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

6. Između parničnih stranaka sporna je pravovremenost tužbe, pasivna legitimacija tuženika, kao i osnovanost tužbenog zahtjeva.

7. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje:ZV), propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

8. Odredbom čl.22.st.2.ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjedovanja, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Prema odredbi čl.441. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/2023, nadalje: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

10. Na okolnosti pravovremenosti tužbe, pasivne legitimacije tuženika, posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju, te pregledom pisane dokumentacije priložene u spis.

11. Sudski vještak za geodeziju ĐČ je u svom Nalazu i mišljenju nakon izvršenog očevida na licu mjesta, prikazao predmet spora na skicama i fotografijama. Predmeta spora označen je kao dio čest. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) koji je na priloženoj skici lica mjesta označen točkama 1-2-3-4-1 u površini od 22 m2. U naravi je riječ o istočnom dijelu nekadašnjeg betoniranog puta koji je trenutno vododerina (kanal). Iz Google Street View snimaka iz 2011. jasno je vidljivo da je to nekada u cijelosti bio betonirani put. Zapadna granica čestice zemljišta 1577/3 (k. č. zem. [katastarska čestica]) odgovara točkama 1-2, a to je ujedno to istočna granica čestice zemljišta 1581/1 (k. č. zem. [katastarska čestica]). Katastarsko i zemljišno-knjižno stanje obje čestice je usklađeno u smislu oblika i površina. Vještak je kao dio predmeta spora prikazao poprečni betonski zid duljine 3.11 m, visine 90 cm i širine 20 cm, na skicama označen točkama 5-2 i u cijelosti položen na čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]), iako navedeni zid nije predmet ovog postupka.

12. U dopuni od 13.svibnja 2024. sudski vještak ĐČ očitovao se na navod tuženika o poziciji kamenog puteljka, na način da je navedeni puteljak jasno prikazan na priloženim skicama i označen točkama 1-2-3-4-1 u površini od 22 m2. Navedeni dio nije betoniran, ni asfaltiran, teško je oštećen oborinskim vodama i više izgleda kao kanal za vodu nego kao put. U drugoj dopuni sudski vještak za geodeziju ĐČ izradio je skicu na kojoj je točno označio točkama A-B poziciju tzv. kamenog puteljka, odnosno kamenih/šamotnih ploča.

13. Tužitelj u svom iskazu navodi da već nekoliko godina živi na selu, dok u obiteljskoj kući uz predmet spora živi njegov sin. Grad Solin tražio je dopuštenje tužitelja da preko sporne nekretnine dopusti izvođenje radova i polaganje kanalizacijskih cijevi za tri susjedne kuće, što je tužitelj i dopustio. Kanalizacijske cijevi su postavljene, izvršeno je zatrpavanje zemljom, ali tijekom izvođenja radova i prilikom vraćanja u prvobitno stanje izvođača je ometao tuženik pod 4. ČČ, a nekoliko puta je dolazila i policija. Zbog takvog postupanja tuženika pod 4. ČČ, zaposlenici izvođača su otišli s lica mjesta bez da su dovršili vraćanje u prvobitno strane, odnosno da su betonirali iskopani dio, jer isti svojata dio nekretnine uz betonski ogradni zid. Tuženik pod 4. ČČ više puta je ometao izvođača radova, jednom ih je otjerao, koja saznanja tužitelj ima od sina. Tužitelja je tuženik pod 4. ČČ ometao u pokušaju da nekretninu vrati u prvobitno stanje, dok ga tuženice pod 1., 2. i 3. nisu u ničemu ometale. Navodi da je upravo on izgradio poprečni betonski zid u odnosu na ogradni zid susjedne nekretnine na temelju suglasnosti ostalih suvlasnika nekretnine, tome nije smetao, uključujući i tuženike. Poprečni zid nije spojio s ogradnim zidom da bi voda prilikom padalina mogla otjecati jer bi to smetalo i tužitelju i susjedima. Radovi polaganja kanalizacijskih cijevi trajali su nekih 20-ak dana, da je prilikom dolaska policije na lice mjesta jednom bio istodobno prisutan tužitelj i tuženik pod 4. ČČ, i to 20. srpnja 2020., kada je imenovani tuženik gasio tužitelju miješalicu. Policija je bila na licu mjesta i 7. srpnja 2020., kojoj je tužitelj rekao da je on vlasnik i oni su se udaljili, a to je bilo one prilike kada je izvođač radova s mikserom postavljao beton uz zid obiteljske kuće, a isti bi stavio i do betonskog ogradnog zida da ga u tome nije spriječio tuženik pod 4. ČČ. Tužitelj napominje kako je i novi poprečni betonski zid iste visine kao i prethodni, koji je srušen radi polaganja kanalizacijskih cijevi, da tuženici nemaju njegovu suglasnost da prolaze spornim dijelom nekretnine, da ih tuda nije vidio da prolaze, da su nekad tuda prolazili, ali da tim putem nitko ne prolazi od ostalih mještana iz sela. Trasa kopanja za kanalizaciju bila je uz obiteljsku kuću tužitelja, što je on dopustio bez preciziranja.

14. Tuženik pod 4. ČČ, suprug tužene pod 3. PČ, u svom iskazu navodi je njegov sada pok. punac 1968. kupio nekretninu koja se nalazi istočno od nekretnine tužitelja, oznake 3374, od čega je sporno 22 m2 koje tužitelj svojata, te su kupljenu nekretninu u cijelosti posjedovali njegov pok. punac i punica. U odnosu na predmet spora, navodi da sporni put koristi kao prolaz radi obrađivanja nekretnine preko puta, prolazi i pješice, i na taj način tuda je prošao dan prije davanja iskaza, a zadnji put vozilom ili traktorom prošao je u prosincu 2022. Navedenom spornom trasom prolaze i ostali mještani, pa misli da je i na dan prije davanja iskaza njome prošlo barem stotinjak ljudi. Poprečni zid napravio je tužitelj 2017., a srušila ga je građevinska firma Zec radi potreba postavljanja kanalizacijskih cijevi, ali ga nisu ponovno izgrađivali, već je to napravio tužitelj. Negdje oko 3. lipnja 2020. obaviješten je da se nešto kopa na Bunjama, te je dolaskom zatekao bager i iskopanu trasu, a sutradan su mu rekli da kopaju kanalizaciju, iako tuženici nisu dali nikakvu suglasnost da kopaju po njihovoj parceli. Tuženik pod 4. ČČ zvao je komunalnog redara 4. lipnja 2020., koji je pak komunicirao s općinskim službenikom, nadzornim organom, sastavio je zapisnik o neslaganju odnosno da se radi na zemlji tuženika. Nakon toga je pristupio općinski tajnik, dogovoreno je izmještanje trase, zatrpan je iskopani kanal, na tužiteljevoj nekretnini postavljene su kanalizacijske cijevi i betonirano. Tuženik pod 4. učestalo je morao zvati policiju kako bi maknuo tužitelja sa svoje nekretnine, jer je isti pokušavao na tom dijelu nekretnine betonirati, prepriječiti i sl. Tužitelj nikada nije parkirao svoje vozilo na predmetu spora. Radovi su trajali negdje od 3. lipnja do 5. srpnja 2020., tužitelj je u tom periodu bio obaviješten da se tuženik pod 4. protivi izvršenju radova na svojoj nekretnini, na to ga je upozorio komunalni redar 4. lipnja 2020., a sve se ponovilo 19. lipnja 2020. prilikom dolaska policije. Dana 30. lipnja 2020. tužitelj je pokušao betonirati tuženikov dio nekretnine, pa je morao zvati policiju, koja je prekinula tužitelja u namjeri da betonira dio nekretnine tuženika, uz napomenu da bi policiju zvao samo kada je tužitelj nešto poduzimao na vlastitu ruku na tuženikovoj parceli.

15. Tužena pod 3. PČ, sestra tuženica pod 1. i pod 2., supruga tuženika pod 4., u cijelosti se pridružila iskazu tuženika pod 4. ČČ, navodeći da je tužitelj počeo svojatati njihov dio nekretnine kada je vidio crvene oznake postavljene od strane geodeta kojeg su angažirali tuženici pod 3. i 4. Tužena pod 3. osobno nikad nije onemogućavala tužitelja kako on to navodi u tužbi, ali je u cijelosti podržavala svog supruga-tuženika pod 4.

16. Svjedok ŽČ u svom iskazu navodi da su mu tuženice pod 1., 2. i 3. nećakinje, a tuženik pod 4. zet, da stanjuje na udaljenosti oko 500 m od premeta spora još od 1966. Navedeni put koristili su svi tko je imao potrebnu tuda proći, prolazilo se s blagom, moglo se proći vozilima i traktorom, ali tužitelj je postao bahat i izgradio poprečni zid kojeg prije nije bilo. Pok. sestra svjedoka (majka tuženica pod 1.-3.) svakodnevno se služila tim putem, kao i okolni susjedi i sumještani. Tužena pod 3. nije dala tužitelju da dira u njen put, nego da kopa uz svoju kuću, ali je isti nastavio s radovima, koje je pomaknuo bliže kući, koja se također dijelom nalazi na putu. Predmetni put nije nikad bio betoniran prije postavljanja kanalizacije, već je suprug pok. sestre svjedoka "matunima" popločao svoj dio puta da ne bi hodao preko zemlje širine oko 1,20 cm u donjem dijelu, koji se prema vrhu sužava na nekih 20-ak cm, a izgradio je i ogradni betonski zid prije više desetaka godina. Tužene pod 1. -3. podijelile su se u pogledu korištenja nekretnine, i to na način da gornju nekretninu koristi tužena pod 3. PČ, dok donju nekretninu koriste tužene pod 1. EČ i pod 2. SČ. Svjedok je prolazio i koristio se spornim putem, u tome ga nitko nije sprječavao, a kako se u blizini nalazi i pekara, navedenim putem prolazi svatko. Tuženici pod 3. i pod 4. koriste se spornim putem, s tim da su prije istim mogli proći i autom, a danas samo pješice.

17. Svjedokinja ZČ, susjeda parničnih stranaka, u svom iskazu navodi da stanuje nasuprot kuće tužitelja, da se spornim putem ne služi jer postoji cesta, da tuda prođe pješice putem do pekare, i nitko je u tome do sada nije sprječavao. Poznato joj je da je tužitelj napravio poprečni zid, ali ne zna ništa o tome da bi ga tuženici sprječavali da betonira preostali dio puta. Na preostalom dijelu puta sin tužitelja parkira auto, ogradni betonski zid koji dijeli parcele napravljen je davno, izgradio ga je pok. LČ, otac tuženica pod 1., 2. i 3. Svjedokinja je vidjela da tužitelj betonira put, ali joj nije poznato je li to radio samo za sebe ili zajedno s nekim.

18. Svjedokinja NČ u svom iskazu navodi da je susjeda parničnih stranaka od kada se udala tj. od 2000.-2001., da je predmet spora izgledao kao makadam, i da je prilikom kiša blato i kamenje dolazilo pred njena vrata. Predmetni dio je betoniran prije dolaska kanalizacije, ona i muž su se najviše bunili radi tog nereda, jer bi im pred kuću došlo i do 10 kolica žala. Prolazila je kroz navedeni prolaz, kako po dijelu koji je predmet spora, tako i po dijelu koji je sada betoniran i to uglavnom pješice, jer su na cijelom putu bila parkirana vozila susjeda. Auto je na taj način parkirala i tužena pod 3. PČ kada bi dolazila u posjet majci. Poznato joj je da su kroz navedeni prolaz prolazili i tužitelj, tuženici, te susjedi kada idu u kupovinu kruha. Nije joj poznato zbog čega su se sporili tužitelj i tuženik pod 4. ČČ, osim da je tužitelj radio na betoniranju, da je dolazio tuženik pod 4. koji mu je gasio miješalicu, oduzimao lopatu, i došlo je do verbalnog sukoba. Zna da je tužitelj htio dovesti stanje kakvo je bilo prije postavljanja kanalizacije jer nakon što je ista stavljena, taj dio nije doveden u stanje kakvo je bilo prije. Posebno upitana izjavljuje da je prolaz betonirao tužitelj, ali to nije uspio do kraja jer mu to nije dozvoljavao tuženik pod 4. ČČ. Na betoniranom dijelu prolaza vozilo parkira tužiteljev sin S, tužena pod 3. parkirala bi vozilo na prolazu odmah poviše zidića, kod kapije koja se nalazila uz njenu kuću. Tužena pod 3. mogla je svojim vozilom proći prolazom do svoje kapije preko predmeta spora, ukoliko nije nitko parkirao, dok nije napravljen poprečni zid. Kroz prolaz je traktorom-frezom išao tuženik pod 4. ČČ, s tim da ne zna da li je prolazio sredinom ili samim rubom, prolaz je betoniran prije kanalizacije, viđala je da predmetom spora prolaze tuženici, pogotovo dok su obrađivali niže zemlju i da joj nije poznato da bi im itko branio da tuda prolaze.

19. Svjedok RČ u svom iskazu navodi da stanuje u blizini parničnih stranaka, da postoji spor od kad je tužitelj postavio zid kojim je preziđao put kojim se prije služilo cijelo naselje, i tim putem su prolazili auti. Navedenim putem svjedok se služi i danas kada ide do pekare pješice, te mu to nitko ne osporava. Ogradni betonski zid davno je napravio pok. LČ, otac tuženica pod 1., 2. i 3., te je ostavio jedan mali dio zemlje (predmet spora) kako bi njime mogao prolaziti uz svoju nekretninu, taj dio je i podkaldrmao, odnosno stavio je nekakve "matune" (blokove) da bi mogao prolaziti dolje preko puta na nekretninu koju je obrađivao i gdje je držao kokoši. Tužitelj je izgradio poprečni zid, a betonirao je put nakon kopanja kanalizacije. Nitko nije nikome branio prolaziti niti preko predmeta spora, niti preko ovog betoniranog dijela. Znalo je biti parkiranih vozila, ne zna da li se netko bunio protiv poprečnog zida koji je stavio tužitelj, ali su se ljudi bunili jer voda nije mogla prolaziti, pa je nešto popravio po tom pitanju. Posebno upitan svjedok izjavljuje da je betoniranje prolaza prije kanalizacije betonirao tužitelj, i da na tom betoniranom dijelu tužiteljev sin parkira vozilo. Predmet spora danas je u biti vododerina koju je isprala voda, radi se o zemljanoj rupi, kojom je teško proći, prolazeći tuda lako je "slomiti nogu", a tim dijelom svjedok je prošao pješice nedavno. Kamene šamotne ploče, koje se nalaze između pregradnog zida i ogradnog betonskog zida postavio je pok. LČ, a iste je postavio i na nekretnini preko puta.

20. Svjedok GČ, tajnik [adresa] i pročelnik Odjela za imovinskopravne i opće poslove, u svom iskazu navodi da mu nije poznato ništa u vezi smetanja posjeda, odnosno tko koga i u čemu smeta. Nije mu poznato kako bi prethodno izgledao predmet spora i poprečni zid, da li je nešto bilo betonirano i sl. Poznato mu je da je Eko agencija željela na put staviti kanalizaciju jer je cilj bio da se sva kućanstva na nju spoje, to je bilo prije nekih 4-6 godina, a priključenje na kanalizaciju je obveza građana. Problemi koji se jave prilikom priključka na kanalizaciju u nadležnosti je Vodovoda i kanalizacije. Na licu mjesta bio je prije postavljanja kanalizacije, radi razgovara s ljudima oko dozvole da tuda prođe kanalizacija, tada je razgovarao i s tuženikom pod 4. ČČ ispred njegove kuće, ali se ne sjeća predmeta razgovara.

21. Svjedok AČ u svom iskazu navodi da je od 1. siječnja 2025. zaposlen kod Vodovoda i kanalizacije d.o.o., dok je prije toga radio u Ustanovi Eko kaštelanski zaljev, kao voditelj u tehničkom odjelu. EKZ bio je naručitelj izgradnje kanalizacijske mreže koja se odnosi na lice mjesta, dok je investitor bio Vodovod i kanalizacija. Navedeno postavljanje kanalizacijskih cijevi na licu mjesta je bilo u tzv. covid godini odnosno 2020., u razdoblju predljeta. U kontaktu s Gradom Solinom dobili su usmenu suglasnost, i izvođača uveli u radove na toj trasi. Međutim, sutradan je zvao izvođač i rekao da su radovi obustavljeni jer se pobunio istočni susjed odnosno tuženik pod 4. ČČ, navodeći da se radi o njegovoj nekretnini i da ne dozvoljava kopanje. Svjedok je izašao na lice mjesta, gdje je zatekao tuženika pod 4. ČČ, te još dvije osobe-oca i sina, koji imaju garažu na zapadnom dijelu nekretnine, kao i neke ženske osobe. Tom prigodom je dogovoreno da se dotadašnja trasa napusti, zatrpa i da se ide nespornim putem, odnosno negdje sredinom sada betoniranog dijela. Poprečni zid od bloketa nije bio postavljen u trenutku radova na kanalizaciji, niti je prolaz bio betoniran, već se radilo o nekakvom mršavom betonu, u kompletnoj širini, dok je jedan gornji dio skroz poviše bio od makadama. Prije nego što se počelo kopati, sve je cijelom širinom, uključujući i predmet spora, bilo prekriveno mršavim betonom. Dio koji je započet radi kopanja kanalizacije i koji je stopirao tuženik pod 4. zatrpan je nakon nekoliko dana, možda i odmah, jer se gusjenica ne bi mogla kretati da je taj dio ostao raskopan. Obveza EKZ-a bila je da vrati u cijeloj duljini puta makadam, cijeli put je dobro tamponiran, a vraćanje u prvobitno stanje tog mršavog betona koji su zatekli nisu mogli izvršiti, jer takav materijal nije adekvatan za navedenu primjenu na toj lokaciji. Svjedok nije bio prisutan naknadnom betoniranju makadama nakon obavljenih radova.

22. Svjedok JČ, susjed parničnih stranaka, u svom iskazu navodi da se cijelo naselje koristilo i nadalje koristi predmetom spora za prolaz pješice, kao i betoniranim dijelom, jer to tužitelj dopušta, dok su autima prolazili stanari. Prije radova na izgradnji kanalizacije sporni dio je bio betoniran do betonskog ogradnog zida, a nakon što su izvedeni radovi, tužitelj je betonirao dio koji se vidi na fotografijama. Poprečni zid od blokova napravio je tužitelj, možda i prije kanalizacije, tuženik pod 4. ometao je izvođenje radova postavljanja kanalizacije, jer su cijevi trebale prolaziti bliže betonskom ogradnom zidu. Nakon toga tužitelj je dopustio da cijev ide preko njegovog zemljišta i tu su postavljene cijevi za kanalizaciju. Kada se svjedok doselio ogradni betonski zid već je postojao, te mu nije poznato da li bi sporni dio pripadao obitelji tuženika. Betoniranje prolaza prije kanalizacije napravio je tužitelj, na tom dijelu su vozila parkirala njegova djeca, a tuženici su prolazili preko predmeta spora kako bi došli na zemlju koja se nalazi niže preko puta. Svjedok je gledao izvođenje radova, to je bilo negdje u svibnju ili lipnju 2019/2020, misli da je tada možda intervenirala i policija. Tužitelj nikada nije branio svjedoku da prolazi preko betoniranog i nebetoniranog dijela koji predstavlja predmet spora, niti su mu to branili tuženici, niti je pitao tužitelja i tuženike za dozvolu prolaska.

23. Svjedok HČ, komunalni redar Grada Solina, u svom iskazu navodi da je na lice mjesta izašao na poziv tuženika pod 4. ČČ u lipnju 2020., te je tom prilikom upoznao tuženika pod 4., njegovu suprugu PČ i tužitelja. Kroz prolaz je trebao biti prekop radi spajanja na kanalizaciju u dužini od oko nekih 20ak metara, s tim da ne zna kuda su točno cijevi trebale biti položene, niti se može sjetiti kako je lice mjesta izgledalo kada je došao na teren. Naime, tom prilikom svjedok je utvrdio da cijevi trebaju ići preko privatnog zemljišta, tako da za njega tu više nije bilo postupanja, jer je nadležan samo u slučaju kada se radi o javnim površinama. Upitan za poprečni zid od bloketa, svjedok navodi da je bio izgrađen kad je on bio na terenu.

24. Pregledom Zapisnika Odsjeka za komunalno gospodarstvo grada Solina od 4.lipnja 2020., proizlazi da je komunalni redar grada [adresa] uredovao na adresi P 80, [adresa], dana 4.lipnja 2020. u 9,00 sati na poziv tuženika pod 4. ČČ, kojom prilikom je bio prisutan i tužitelj. Komunalni redar HČ utvrdio je da se radi o otvorenom prekopu u duljini od 9 metara i širini 1 m, da je tuženik pod 4. ČČ istaknuo da su 3.lipnja 2020. započeti građevinski radovi bez njegove suglasnosti i znanja na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je u pogledu tog dijela nekretnine u tijeku sudski spor, te zahtijeva da izvođač prekop vrati u prvobitno stanje.

25. Pregledom Potvrde Policijske postaje Solin od 7.srpnja 2020., utvrđeno je da je navedena policijska postaja zaprimila telefonske dojave tuženika pod 4. ČČ dana 4.lipnja 2020. u 7,35 h, 19.lipnja 2020. u 9,30 h i 30.lipnja 2020. u 7,25 sati, o tome da tužitelj na njegovu zemljištu vrši betoniranje. Policijski službenici izišli u povodom tih dojava na lice mjesta, gdje su zatekli dojavitelja i njemu poznatu osobu, utvrđeno je da se radi o sporu oko zemljišta i da nema elemenata prekršaja iz domene javnog reda i mira.

26. Nakon ovako provedenog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) koji je na priloženoj skici lica mjesta vještaka geodeta označen točkama 1-2-3-4-1 u površini od 22 m2. Tužitelj je tužbom zatražio posjedovnu zaštitu u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 54 m2, da bi tek nakon geodetskog vještačenja tužitelj podneskom od 15.siječnja 2024. postavio zahtjev za zaštitom posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]. Tužitelj je time preinačio tužbu na način da je zatražio pružanje posjedovne zaštite u odnosu na nekretninu koja nije obuhvaćena tužbom, ali se tuženici nisu izričito usprotivili preinaci tužbe već su nastavili raspravljati po preinačenoj tužbi. Protivljenje tuženika pod 1.-4. uređenom tužbenom zahtjevu nema značenje prigovora preinaci tužbe, koji prigovor mora biti jasan, nedvosmislen i izričit.

27. Iako je tužitelj u svom iskazu izričito naveo da ga tužene pod 1. EČ, 2. SČ i 3. PČ nisu nikakvim radnjama ometale u pogledu dijela sporne nekretnine, pa bi samim time prigovor promašene legitimacije u odnosu na te tuženike bio osnovan, potrebno je odlučiti o pravovremenosti tužbe.

28. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Rok za podnošenje posjedovne tužbe je prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti, kao i materijalnopravni prigovor, čija osnovanost ima za posljedicu odbijanje tužbenog zahtjeva.

29. Uvidom u Zapisnik Odsjeka za komunalno gospodarstvo grada Solina od 4.lipnja 2020. i Potvrde Policijske postaje Solin od 7.srpnja 2020., kao i iz iskaza saslušanih svjedoka, sud je nedvojbeno utvrdio da su 3.lipnja 2020. počeli građevinski radovi na predmetu spora na način da je počelo iskapanje prekopa radi postavljanja kanalizacijski cijevi, kojim radovima se sutradan 4.lipnja 2020. usprotivio tuženik pod 4. ČČ. Sve navedeno potvrdili su u svojim iskazima tužitelj i tuženik pod 4. ČČ, a to proizlazi i iz zapisnika komunalnog redara BČ sastavljenog 4.lipnja 2020. na licu mjesta. Isto tako nije sporno da su radovi trajali nekih 20 dana prema iskazima tužitelja i tuženika pod 4. ČČ, s tim da potonji izjavljuje da bi to bilo negdje do 5.srpnja 2020.

30. Tuženik pod 4. ČČ priznaje da je sprečavao tužitelja da betonira sporni dio nekretnine jer tužitelj nije vlasnik ni posjednik tog dijela nekretnine, te da je radi toga na lice mjesta pozivao policiju i komunalnog redara. Iz Potvrde policijske postaje [adresa] od 7.srpnja 2020. proizlazi da su policijski službenici izlazili na lice mjesta u tri navrata po pozivu tuženika pod 4. ČČ, koji je tvrdio da tužitelj želi betonirati njegovo zemljište. Tako su policijski službenici na predmet spora pristupili dana 4.lipnja 2020. u 7,35 h, 19.lipnja 2020. u 9,30 h i 30.lipnja 2020. u 7,25 sati na poziv tuženika pod 4. ČČ, i upravo je prema izvedenim dokazima na dan 30.lipnja 2020. tužitelj posljednji put spriječen betonirati predmet spora od strane tuženika pod 4. ČČ. To je krajnji datum od kada počinje teći subjektivni rok za posjedovnu zaštitu, uz napomenu da tuženik pod 4. ČČ navodi da bi radovi trajali negdje do 5.srpnja 2020., ali ukoliko je tužitelj namjeravao betonirati cijeli prolaz, uključujući i predmet spora dana 30. lipnja 2020., to je očito kako su radovi bili gotovi prije 5.srpnja 2020. Računajući od 30.lipnja 2020., subjektivni rok za traženje posjedovne zaštite istekao je s danom 30.srpnja 2020. Kako je tužba podnesena 17.kolovoza 2020., proizlazi da je ista podnesena izvan prekluzivnog roka od 30 dana prema odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 113. st. 2.

ZPP-a, odnosno da je tužba nepravovremena.

31. Svakako treba navesti da je tužitelj taj koji je primjenom pravila o teretu dokazivanja, dužan predložiti izvođenje dokaza na temelju kojih bi sud na nedvojben način mogao utvrditi činjenice na kojima tužitelj temelji svoje zahtjeve, uključujući i pravovremenost zahtjeva, što tužitelj u konkretnom slučaju nije učinio, a sud nema nikakvih ovlaštenja u tom pogledu, osim izvođenja i analize dokaza koje su stranke u postupku predložile. Osim navoda tužitelja, iz ostalih dokaza ne proizlazi da bi tuženik pod 4. ČČ i dana 20.srpnja 2020. spriječio tužitelja da betonira predmet spora. Ukoliko je taj dan zaista na lice mjesta izašla policija, kako to navodi tužitelj, isti je mogao pribaviti potvrdu nadležne policijske postaje o uredovanju tom prilikom, i to neovisno na čiji poziv je policija došla. Ni saslušani svjedoci u svojim iskazima ne spominju nikakav vremenski period koji bi se odnosio na srpanj 2020.

32. Budući da iz svih izvedenih dokaza proizlazi da tužitelj nije podnio tužbu unutar roka od 30 dana računajući od dana posljednjeg nastalog smetanja 30.lipnja 2020., tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu. Slijedom navedenoga, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je u cijelosti kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

33. Dokaze koji nisu posebno obrazloženi sud smatra irelevantnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, prije svega se to odnosi na izvatke iz zemljišne knjige za sporne nekretnine jer se u postupku radi smetanja posjeda ne raspravlja o vlasništvu niti je vlasništvo nekretnine od utjecaja ovaj spor.

34. Parnični troškovi dosuđeni su tuženicima pod 1. -4. na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na to da su u cijelosti uspjeli u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrsta spora (smetanje posjeda) i važeća Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a tuženicima je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife za četiri prve radnje u postupku (sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima održanim 21.studenoga 2022., 9.veljače 2022. i 17.ožujka 2023.), zatim po 50 bodova za svaku daljnju radnju u postupku i to za sastav podnesaka od 3.svibnja 2023. i 24.siječnja 2024., za zastupanje na ročištima održanim 14.ožujka 2024., 27.svibnja 2024., 10.rujna 2024., 28.siječnja 2025. i 25.ožujka 2025., ili 7 radnji po 50 bodova, što daje 350 bodova, i zbrojeno s 250 bodova jednokratne nagrade iznosi 600 bodova, koje treba uvećati za zastupanje više osoba odnosno za 30% za troje tuženika (poviše tuženika pod 1.), što ukupno iznosi 780 bodova, a pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.560,00 EUR, što uvećano za 25% PDV-a iznosi 1.950,00 EUR, na koji iznos treba nadodati trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu 13,27 EUR, tako da je tuženicima priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.963,27 EUR. Na dosuđeni trošak tuženicima je priznata zatražena zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP- a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a. Slijedom navedenog, naloženo je tužitelju da naknadi tuženicima troškove ovog postupka u iznosu od 1.963,27 EUR, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom II.

Split, 8.svibnja 2025.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava odluke obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje smatra se da je dostava odluke obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju putem punomoćnika,

- tuženicima pod 1.-4. putem punomoćnika,

- u spis.