Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-736/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Luki Sikirica, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-782/2021-19 od 28. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja ER kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P- 782/2021-19 od 28. lipnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ER za naknadu troška sastava žalbe od 312,50 eur.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu sklopljen 16. siječnja 1999. između tužitelja ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao zajmoprimatelja i tuženika ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao zajmodavatelja, solemniziran po javnom bilježniku Petru Tadiću iz Oroslavja, Milana Prpića 70, pod posl. br. OU-2799-3, 16. siječnja 1999., kojom zajmodavatelj pozajmljuje zajmoprimatelju iznos od 30.000,00 DEM ništetan (ništav) i ne proizvodi pravni učinak.

Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom ovrhe."

2. Navedenu presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome osporava zaključak prvostupanjskog suda, kako nije dokazao odlučnu činjenicu da je novac koji je pozajmio od tuženika primio u stranoj valuti, a ne u kunskoj protuvrijednosti. Žalbeni navodi u ostalom dijelu svode se na analizu dokaza izvedenih tijekom postupka i iznošenje zaključaka koje je prvostupanjski sud po ocjeni žalitelja treba utvrditi iz istih i primijeniti materijalno pravo na način da usvoji postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem. Potražuje i trošak žalbenog postupka od 312,50 eur.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu u cijelosti osporava žalbene navode kao neosnovane i predlaže potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništavosti ugovora o zajmu sklopljenoga između stranaka 16. siječnja 1999. u ukupnom iznosu od 30.000,00 DEM "protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju HNB važećem na dan plaćanja" za koji ugovor tvrdi da je ništav jer je isplaćen u valuti DEM što u trenutku njegova zaključenja nije bilo dopušteno u smislu odredaba Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata („Narodne novine“ broj 91A/93 i 36/98) koji je zabranjivao pozajmljivanje strane valute između fizičkih osoba.

6. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

7. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio niti bilo koju drugu povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.

8. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je nakon izvođenja svih dokaza koje su stranke predložile u postupku iste pravilno cijenio u smislu odredbe čl. 8. ZPP.

9. Prvostupanjski sud u postupku pravilno utvrđuje da:

- između stranaka nije sporna činjenica sklapanja ugovora o zajmu 16. siječnja 1999., solemniziranoga 16. siječnja 1999. po javnom bilježniku Petru Tadiću, pod poslovnim brojem OU-2/99-3, kao niti činjenica sklapanja sporazuma o prijenosu vlasništva radi osiguranja od 16. siječnja 1999. radi osiguranja vraćanja tog zajma;

- između stranaka nije sporna činjenica vođenja ovršnog postupka pred ovim sudom pod brojem: Ovr-597/2019 (raniji broj: Pu-Ovr-92/2015) radi naplate novčane tražbine tuženika koju ima prema tužitelja prema spornom ugovoru;

- uvidom u predmetni ugovor o zajmu od 16. siječnja 1999. utvrđeno je da je u istome izrijekom navedeno (čl. 1. i 3.) da je tužitelj primio zajam od tuženika u iznosu od 30.000,00 DEM (...), protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju HNB važećem na dan plaćanja", što sam tužitelj "potvrđuje potpisom ovog ugovora";

- uvidom u ugovoru priležeću potvrdu javnog bilježnika Petra Tadić br. OU-2/99 od 16. siječnja 1999. utvrđeno da je javni bilježnik pročitao strankama sporni ugovor o zajmu i upozorio ih na njegovo pravno značenje, kao i na sve pravne posljedice koje za stranke iz njega proizlaze, što su stranke prihvatile i potvrdile da sporni ugovor potpuno odgovara njihovoj pravoj volji, nakon čega su ga u prisutnosti javnog bilježnika i potpisale;

- uvidom u sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja od 16. siječnja 1999. utvrđeno je (čl. 1.) da su stranke sporazumno utvrdile da postoji novčana tražbina tuženika prema tužitelju po ugovoru o zajmu od 16. siječnja 1999. u iznosu od 30.000,00 DEM (...) "protuvrijednost u kunama".

10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud pravilno je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP cijenio tako izvedene dokaze dovodeći iste u vezu s iskazima stranaka te je osnovano utvrdio kako su činjenični navodi tužitelja o isplati zajma u stranoj valuti paušalni i nedokazani te ne pružaju dovoljno osnove za uvjerenje o istinitosti takvih tvrdnji, već upravo suprotno, iz izvedenih dokaza proizlazi istinitost iskaza tuženika kojim osporava činjenične navode tužbe i njezinu osnovanost.

11. Na žalbene navode tužitelja kako je sud radi utvrđenja odlučnih činjenica trebao izvršiti uvid u postupke koji radi naplate potraživanja tuženik u ovome postupku (kao tužitelja i ovrhovoditelja) protiv njega vodi po osnovu predmetnog ugovora o zajmu od 16. siječnja 1999., valja odgovoriti kako nisu osnovani jer je odlučnu činjenicu valutne isplate po predmetnom ugovoru o zajmu prvostupanjski sud pravilno utvrdio na temelju izvedenih dokaza u ovome postupku, te u skladu s načelom ekonomičnosti odbio kao neosnovan dokazni prijedlog tužitelja na pribavu spisa iz navedenih postupaka jer je očito usmjeren na odugovlačenja ovog postupka, dok su svi materijalni dokazi kojima je tužitelj dokazivao osnovanost svog zahtjeva izvedeni u ovome postupku te se nesporno i ne nalaze u navedenim spisima čiji priklop traži tužitelj.

12. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo odbivši kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništavosti istoga, jer nisu ispunjene zakonske pretpostave iz čl. 103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96), koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka pravnog odnosa između stranaka (ugovor od 16. siječnja 1999.) pa primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

13. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP i čl. 154. st. 1. ZPP odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadom troška žalbenog postupka.

U Velikoj Gorici 8. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat