REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-356/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu ovog suda mr. sc. Zlatku Pircu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Sliepčević, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Kopić, odvjetnica iz Zagreba, zbog smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda Sesvetama od 21. veljače 2025. poslovni broj Psp-22/2023-34, dana 8. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Sesvetama od 21. veljače 2025. poslovni broj Psp-22/2023-34 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja te ispravkom rješenja od 28. veljače 2025. riješeno je:

I „Utvrđuje se da je tuženik JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužitelja SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] pašinec, livada površine 711 m2 upisano u pl. 6011 k. o. [katastarska općina] po katastarskom operatu, koja po zemljišnim knjigama odgovara zkč 1546/2 pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni naveženi građevinski otpad u količini od 95,70m3 u roku od 6 mjeseci sukladno nalazu sudskog vještaka dipl.ing. geodezije DI te na taj način uspostavi posljednji mirni posjed tužitelja te mu se pod prijetnjom novčanog kažnjavanja zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda tužitelja.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 684,39 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. veljače 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a navodeći da u točki I. izreke nedostaje bitan element , rješenje o smetanju posjeda a to je vrijeme smetanja te način smetanja te također utvrđenja u pogledu širine i duljine područja na kojem je potrebno ukloniti 95.70 m3 „građevinskom otpada“.

2.2. Osporava da bi počinio smetanje niti da je dao nalog da se smetanje izvrši kao i da je sporna uzročno-posljedična veza između ponašanja tuženika i nastale posljedice.

2.3. Osporava i posljednji mirni posjed tužitelja te navodi da iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi tuženik nasuo zemlju na nekretnini tužitelja već da je došlo do klizanja zemlje uslijed više sile odnosno nevremena zbog čega je i predložio da se od DHMZ pribave podaci o vremenu na dan 19. srpnja 2023. a koji prijedlog nije usvojen.

2.4. Tvrdnji je da zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije pravilno primijenjeno materijalno pravo pa predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno suđenje podredno, da se rješenje preinači i odbije tužbeni zahtjev uz obvezu tužitelja da tuženiku naknadi troškove podnesene žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na kč. br. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u PL 6011, k. o. [katastarska općina], koja po zemljišnim knjigama odgovara z.k. č. [katastarska čestica], pašinec livada površine 711 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a čin smetanja je predstavljalo nasipavanje građevinskog otpada od strane tuženika po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele.

6. Prvostupanjski sud smatra da nije sporno da se tužitelj nalazi u posljednjem mirnom posjedu sporne nekretnine, a da je sporno da li je upravo tuženik nasipavanjem građevinskog otpada smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine.

7. Pozivajući se na odredbe članka 22., članka 20. stavak 2., članka 13., članka 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) te utvrđujući da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu nekretnine za koju tvrdi da se smetanje počinilo te da je tuženik navezao velike količine zemlje/materijala na svoje zemljište k koju je pritiskao bagerom i time uzrokovao klizište zemlje na zemljišta koja su se nalazila ispod njegovog pa tako na livadu koja se nalazila ispod njegovog zemljišta u vlasništvu TI te na zemljište u vlasništvu i posljednjem mirnom posjedu tužitelja, te utvrđujući količinu nasutog materijala zaključka je da je tuženik počinio smetanje te je prihvatio tužbeni zahtjev.

8. Prema odredbi članka 21. stavak 1. ZV-a koga drugi samovlasno smeta u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. U smislu članka 22. stavak 1 ZV-a tužbeni zahtjev upravljen je na radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa:

- od zahtjeva da se utvrdi posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja i čin kojim je ono smetano

- da se tuženom naredi da uspostavi ranije posjedovno stanje

- da mu se zabrani da ubuduće tako ili slično smeta posjed

9. Po ocjeni ovog suda suprotno navodima žalbe u izreci rješenja nije nužno unositi kada je čin smetanja posjeda počinjen tim više što po žalitelju nije ni sporno no svakako je bitno navesti na koji način je smetanje počinjeno te na koji način i na kakvoj površini tuženik bi trebao uspostaviti prijašnje posjedovno stanje pa osnovano u žalbi tuženik ističe da iz izreke nije razvidno u kojoj širini i duljini područja je potrebno ukloniti otpad pa kako takvo utvrđenje u izreci nedostaje prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati izreka je nerazumljiva pa je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11 ZPP-a uslijed čega je valjalo prihvatiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sud na ponovno suđenje u kojem će otkloniti navedenu bitnu povredu te nakon analize i ocjene provedenih dokaza donijeti novu odluku dajući za odluku valjane razloge te razjašnjavajući kakav je konkretno zahtjev tužitelj imajući u vidu da i sam u obrazloženju u točki 7. navodi da je predmet spora zahtjev tužitelja za pružanje zaštite na nekretnini tužitelja te da bi čin smetanja predstavljalo nasipavanje građevinskog otpada od strane tuženika po cijeloj širini i polovici dužine navedene parcele, a također će odgovoriti u novoj odluci i o tvrdnjama tuženika da je smetanje posljedica više sile ukoliko nađe pretpostavke za posjedovnu zaštitu s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev.

10. Novom odlukom riješit će se i o ukupnim troškovima postupka kao i o zatraženim troškovima žalbe temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a

11. Na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Slavonskom Brodu, 8. svibnja 2025.

Sudac

mr.sc. Zlatko Pirc