Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4503/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EK zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 8. ožujka 2024., broj: 2 Pp-2756/24, u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. EK, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj pod t. 1) izreke prvostupanjske presude na način da se okr. ŽK (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA OPTUŽBE
da bi:
21. veljače 2024. godine u 00,15 sati u eg, g, prekršio izrečenu mu zaštitnu mjeru udaljenje iz zajedničkog kućanstva koja mu je izrečena ovosudnom pravomoćnom presudom broj 57. Pp -8478/2023 od 21. prosinca 2023. godine,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. EK, a po službenoj dužnosti, u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, opisan u t. 2. izreke ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u ukinutom dijelu.
II. Uslijed gornjih odluka žalba okr. EK je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda Zagrebu od 8. ožujka 2024., broj: 2 Pp-2756-24, okr. ŽK je proglašen krivim, da je, na način činjenično opisan u t. 1.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je utvrđena kazna zatvora 8 dana, a na način činjenično opisan u t. 2.) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji mu je utvrđena kazna zatvora 7 dana, te mu je izrečena ukupna kazna zatvora 15 dana. Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode od 23. veljače 2024. do 8. ožujka 2024. kao 15 dana zatvora tako da okrivljenik nema više ništa za izdržati.
1.1. Istom presudom, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji prema sestri GK na udaljenost manju od 100 metara u trajanju od 12 mjeseci te zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva u eg, h u trajanju 24 mjeseca
1.2. Pobijanom presudom okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno zbog predmetnih izrečenih zaštitnih mjera – zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te zaštitne mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva.
3. Žalba je bespredmetna.
U odnosu na presudu.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo pod t. 1. pobijane prvostupanjske presude, za koji se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, po propisu nije prekršaj.
5. Naime, okr. EK se optužbom stavlja na teret da je počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom zakonskom odredbom se sankcionira počinitelj nasilja koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.
5.1. Dakle, prema navedenoj zakonskoj odredbi proizlazi da počinitelj nasilja u obitelji mora postupati u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, a to znači da je vremenski period u kojem je zaštitna mjera na snazi jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
5.2. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužbe, a tako je i u pobijanoj presudi, nije naznačen vremenski period u kojem je zaštitna mjera, izrečena okrivljeniku presudom istog suda broj 57. Pp -8478/2023 od 21. prosinca 2023. bila na snazi, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, a tako je i u pobijanoj presudi, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
7. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U odnosu na rješenje.
8. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
9. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje GK, supruge okrivljenika, koja je ispitana na ročištu 23. veljače 2024.
10. Međutim, uvidom u zapisnik od 23. veljače 2024. svjedokinja GK, iako se radi o supruzi okrivljenika, koja sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), uživa blagodat nesvjedočenja, ispitana je bez prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.
10.1. Kako to proizlazi iz navedenog zapisnika, prvostupanjski sud nije svjedokinju upozorio na blagodat nesvjedočenja niti ju je upozorio da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.
10.2. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.
10.3. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje GK te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o tome postoji li krivnja okrivljenika.
11. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
12. Slijedom svega navedenog, nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe okrivljenika, slijedom čega je ista postala bespredmetna.
13. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova, na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će pritom valjano obrazložiti.
14. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
