REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-1472/2024-72
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalanič kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Jelene Rogić, u kaznenom predmetu protiv okrivljeika FČ i IČ zbog kaznenih djela iz članka 230. stavak 1. te članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO- 1230/2024 od 2. kolovoza 2024. izmjenjene podneskom od 11. travnja 2025. te na zapisnik od 7. svibnja 2025., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Irene Marasović, I.okrivljenika FČ uz branitelja odvjetnika ŠČ, te II.okrivljenika IČ uz branitelja odvjetnicu Sandru Šolaju, dana 7. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I.okr. FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i GČ r. I, rođen **.**.1995. u [adresa], iz [adresa], trenutno na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Glini, državljanin RH, bez zanimanja, OŠ, neoženjen, bez djece, osuđivan, i
II.okr. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i Š r. G, rođen **.**.1989. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, autoelektričar, neoženjen, bez djece, osuđivan,
k r i v i s u
što su:
dana 23. svibnja 2024. oko 19,45 sati u Zagrebu, Horvaćanska cesta 54, zajedno i po prethodnom dogovoru s dvije nepoznate muške osobe, u nakani protupravnog prisvajanja sveg tuđeg novca koji nađu, najprije BČ odgurali do travnate površine sa zapadne strane ugostiteljskog objekta ''Mali raj'' na navedenoj adresi, gdje su ga zajedno s drugim nepoznatim osobama udarali šakama i nogama po glavi i tijelu pa je u jednom trenutku BČ pao na travnatu površinu, nakon čega je I.okrivljenik FČ, dok je BČ ležao na travi, iz njegovog desnog džepa izvadio i u zajedničku korist zadržao novac u iznosu od 1.420,00 eura, oštetivši time BČ za navedeni novčani iznos, te su se potom udaljili u nepoznatom smjeru,
dakle, uporabom sile protiv neke osobe oduzeli tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoje,
čime su okrivljenici počinili kazneno djelo protiv imovine - razbojništvo - opisano i kažnjivo po članku 230. stavak 1. Kaznenog zakona,
pa se temeljem članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona I.okrivljeniku FČ i II.okrivljeniku IČ svakom izriče
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
Temeljem članka 54. Kaznenog zakona II.okrivljeniku IČ se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 24. svibnja 2024. pa nadalje.
Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljenicima se nalaže da podmire troškove kaznenog postupka, čija visina će se sukladno članku 148. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku utvrditi posebnim rješenjem.
Temeljem članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku I.okrivljenik
FČ i II.okrivljenik IČ
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da su:
dana 23. svibnja 2024. oko 19,45 sati, u Zagrebu, Horvaćanska cesta 54, zajedno i po prethodnom dogovoru s dvije nepoznate muške osobe, u nakani da BČ teže tjelesno povrijede, najprije BČ odgurali do travnate površine sa zapadne strane ugostiteljskog objekta ''Mali raj'' na navedenoj adresi, gdje su ga zajedno s drugim nepoznatim osobama udarali šakama i nogama po glavi i tijelu, kojom prilikom je BČ zadobi tjelesne ozljede u vidu višestrukih kontuzijskih biljega na stražnjoj strani prsnog koša odnosno leđima, oguljotine na lijevoj strani leđa uz kralježnicu, oguljotine iznad desnog ramena, te prijeloma nosnih kostiju s manjim pomakom ulomaka,
dakle, s namjerom da drugog teško tjelesno ozljede, poduzeli radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede,
pa da su time počinili kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju - opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona.
Obrazloženje
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenim optužnicama optužilo I.okrivljenika PČ i II.okrivljenika IČ da su počinili kaznena djela činjenično i pravno opisana u izreci.
Pozvani da se očituju o osnovanosti optužnica, I.okrivljenik je izjavio da priznaje počinjenje kaznenog djela iz članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona za koje je optužen te se smatra krivim, ali ne priznaje počinjenje kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona za koje je također optužen, dok je II.okrivljenik izjavio da priznaje počinjenje kaznenog djela iz članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona za koje je optužen te se smatra krivim, ali ne priznaje počinjenje kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona za koje je također optužen. I.okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je kazneno djelo razbojništva koje mu je stavljeno na teret počinio na način opis u optužnici, te je izrazio iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela. Napomenuo je da je oštećeniku vratio predmetni iznos novca. Nije imao namjeru oštećeniku nanijeti tešku tjelesnu ozljedu kako mu je stavljeno na teret. II.okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je kazneno djelo razbojništva koje mu je stavljeno na teret počinio na način opis u optužnici, te je izrazio iskreno žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela. Nije imao namjeru oštećeniku nanijeti tešku tjelesnu ozljedu kako mu je stavljeno na teret.
U dokaznom postupku su ispitani okrivljenici, svjedok BČ te vještak sudske medicine dr. Davor Mayer, uz suglasnost stranaka je pročitana i pregledana dokumentacija koja prileži spisu i to službena zabilješka o dojavi s pripadajućim izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju (list 8), službene zabilješke o zaprimanju prijave o događaju s pripadajućim izvješćem (listovi 9-10,28), zapisnik o očevidu (listovi 13-16), kriminalističko-tehničko izvješće (listovi 17-18), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (listovi 21-22), fotografije sa snimke nadzrone kamere (listovi 23-27), medicinska dokumentacija na ime BČ (listovi 30- 31), izvodi iz kaznene evidencije (listovi 94-95,167).
U odnosu na kazneno djelo iz članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona
Iz obrana okrivljenika proizlazi da su isti počinili predmetno kazneno djelo iz članka 230. stavak 1. Kaznenog zakona na način opisan u izreci. Sud je takve njihove obrane, kojima su u potpunosti priznali počinjenje djela koje im je stavljeno na teret, prihvatio u cijelosti jer je potkrijepljena prethodno navedenim dokazima. Postupanjem opisanim u izreci okrivljenici su ostvarili sva zakonska obilježja kaznenog djela koje im je stavljeno na teret. Kazneno djelo su počinili s izravnom namjerom jer su bili svjesni obilježja kaznenog djela i htjeli ostvarenje istih.
Odlučujući o vrsti kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema I.okrivljeniku, a uzevši u obzir njegovu dosadašnju osuđivanost zbog počinjenja kaznenih djela, ovaj sud je ocijenio da se zakonom određena svrha kažnjavanja može postići samo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora. Odmjeravajući izrečenu kaznu zatvora ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir okrivljenikovo iskreno i potpuno priznanje djela kojim je izrazio kritički stav prema počinjenom djelu, te iskazano žaljenje i kajanje, dok je s druge strane kao otegotnu okolnost uzeo u obzir da je prema podacima iz kaznene evidencije (list 167) prije počinjenja predmetnog kaznenog djela bio već 2 puta pravomoćno osuđivan zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva, što ukazuje na II.okrivljenika kao tzv. specijalnog povratnika na kojeg prijašnje osude nisu u dovoljnoj mjeri utjecale da ne ponavlja takva kaznena djela. Iz svih navedenih razloga II.okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine. Upravo takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se u konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda ostvariti generalna i specijalna prevencija.
Budući da su okrivljenici proglašeni krivima, valjalo im je temeljem članka148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku naložiti da podmire troškove kaznenog postupka, a visina troškova će naknadno biti utvrđena posebnim rješenjem.
U odnosu na kazneno djelo iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona
I. i II.okrivljenik su u svojim obranama priznali da su udarali oštećenika, ali su porekli da su ga udarali u namjeri nanošenja teške tjelesne ozljede kako im je stavljeno na teret, već su ga udarali u cilju svladavanja njegovog otpora oduzimanju novca.
Iz iskaza oštećenika BČ (listovi 152,349) proizlazi da su ga I. i II.okrivljenik zajedno s još dvije NN muške osobe udarali rukama i nogama po cijelom tijelu, ali su ga okrivljenici manje udarali.
Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera (list 363) proizlazi da je oštećenik BČ u predmetnom događaju zadobio tjelesne ozljede u vidu višestrukih kontuzijskih biljega na stražnjoj strani prsnog koša odnosno leđima, oguljotine na lijevoj strani leđa uz kralježnicu, oguljotine iznad desnog ramena, te prijeloma nosnih kostiju s manjim pomakom ulomaka. Prijelom nosnih kostiju u konkretnom slučaju predstavlja tjelesnu ozljedu nastalu udarcem tupotvrdog sredstva, što je u okolnostima fizičkih sukoba najčešće stisnuta šaka. Za nastanak ove ozljede je bio dostatan jedan udarac u područje nosa, silom slabog do srednjeg intenziteta. Ozljede na trupu (leđa i rame) su nastale višestrukim udarcima tupotvrdog sredstva. Ozljede ove lokalizacije najčešće se viđaju kao posljedica udaraca nogom dok se ozljeđenik nalazi u nekom niskom položaju u odnosu na počinitelja ("cipelarenje"). Iz dostupnog opisa može se reći da je tih udaraca bilo više te da je za njihovo zadavanje bila dostatna sila slabog intenziteta. Da je neki od udaraca bio zadan silom nekog većeg intenziteta od stvarno korištenog, mogla je nastati i teška tjelesna ozljeda.
Nesporne su činjenice da su okrivljenici u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja, zajedno s još dvije NN muške osobe, udarali oštećenika rukama i nogama po cijelom tijelu, ali su ga okrivljenici manje udarali, od kojih udaraca je oštećenik zadobio predmetne tjelesne ozljede.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da su pokušali teško tjelesno ozlijediti oštećenika, odnosno, da su ga udarali s namjerom nanošenja teške tjelesne ozljede. Međutim, niti jedan od izvedenih raspoloživih dokaza ne ukazuje na postojanje takve namjere u postupanju okrivljenika. Prije svega valja napomenuti kako je okrivljenicima stavljeno na teret da su u stjecaju počinili razbojništvo i tešku tjelesnu ozljedu u pokušaju. Da bi se radilo o stjecaju ta dva kaznena djela, u uporabi sile prema žrtvi mora postojati odvojena namjera nanošenja teške tjelesne ozljede, od namjere svladavanja njenog otpora oduzimanju stvari. U konkretnom slučaju takve odvojene namjere nije bilo. Okrivljenici su udarali oštećenika isključivo u namjeri svladavanja njegovog otpora oduzimanju novca. Na takav zaključak ukazuje okolnost da su oštećenika udarale još dvije NN muške osobe, a da su ga okrivljenici manje udarali, kako to proizlazi iz iskaza samog oštećenika. Osim toga, iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera proizlazi da su sve predmetne tjelesne ozljede nastale udarcima zadanim silom slabog do srednjeg intenziteta. Da su okrivljenici stvarno postupali s namjerom nanošenja teške tjelesne ozljede kako im je stavljeno na teret, logično bi bilo za očekivati udarce jačeg intenziteta. U svakom slučaju, sila koju su okrivljenici u konkretnom slučaju primijenili protiv oštećenika znatno ne nadilazi uobičajenu primjenu sile koja je funkciji svladavanja otpora žrtve kod kaznenog djela razbojništva.
Slijedom svega navedenog, valjalo je okrivljenike osloboditi optužbe da su počinili kazneno djelo iz članka 118. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona.
U Zagrebu, 7. svibnja 2025.
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Jelena Rogić
Marijan Bertalanič
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. OKDO Zagreb
2. FČ, putem Kaznionice u Glini
3. IČ
4. odvj. Hrvoje Korša (I.)
5. odvj. Sandra Šolaja (II.)
