REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Ps-332/2018-97

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužitelja OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice OEJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Smerdel, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pelicarić i Smerdel d.o.o. u Zagrebu, radi stambeno - ostalo, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 27.ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Dorotee Dender - odvjetnice i punomoćnika tuženika Gorana Smerdela - odvjetnika, dana 7. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Zamjenjuje se ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sljedećeg sadržaja:

UEJ iz [adresa], kao najmodavac (nastavno Najmodavac) s jedne strane

i

OE iz [adresa], lica 146, OIB [osobni identifikacijski broj] (nastavno Najmoprimac) s druge strane, temeljem odredbe čl. 13. st. 1. Zakona o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/97, 66/98, 22/06, nastavno ZNS) sklapaju

UGOVOR O NAJMU SA ZAŠTIĆENOM NAJAMNINOM

članak 1.

Najmodavac daje najmoprimcu u najam stan u [adresa], koji se nalazi na II katu zgrade na desnoj strani, a sastoji se od tri sobe, djevojačke sobe, predsoblja, kuhinje, smočnice, kupaone, WC-a i dva otvorena balkona s pogledom na sjever odnosno jug, ukupne površine od 102,03 m2, koji stan je upisan u zk ul [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica], kao trosobni stan u II (drugom) katu desno sa nusprostorijama.

članak 2.

Predmetni stan najmoprimac će koristiti zajedno sa svojim sinom UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji ima status člana obiteljskog domaćinstva.

članak 3.

Najmoprimac ima pravo uporabe i drugih zajedničkih prostorija, dijelova i uređaja zgrade nužnih za korištenje stanom te pravo korištenja zemljišta koje služi zgradi.

članak 4.

Najam stana traje neodređeno vrijeme, tijekom kojeg najmoprimac ima status zaštićenog najmoprimca.

članak 5.

Za korištenje stana najmoprimac plaća zaštićenu najamninu u iznosu od 401,37 kn mjesečno, najkasnije do svakog 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec neposredno najmodavcu ili osobi koju najmodavac opunomoći da prima umjesto njega najamninu, a koja najamnina se obračunava temeljem Uredbe o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (NN 40/97 i 117/05).

Za slučaj promjene visine zaštićene najamnine, najmoprimac je dužan plaćati izmijenjenu najamninu temeljem izračuna kojeg će sačiniti najmodavac kod Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica GSKG u Zagrebu, Savska cesta br. 1, koji izračun je najmodavac dužan priložiti najmoprimcu.

članak 6.

Osim najamnine, najmoprimac je obvezan snositi i sve druge troškove vezane uz stanovanje (utrošak električne energije, telefona, plina, grijanja, odvoza kućnog smeća i komunalnu naknadu, odnosno sve troškove koje je dužan podmirivati temeljem odgovarajućih propisa vezano uz korištenje stana) koje iznose je najmoprimac obvezan plaćati putem uplatnice direktno dobavljačima.

članak 7.

Najmodavac je dužan sve vrijeme trajanja najma održavati stan u graditeljskom i funkcionalnom stanju pogodnom za stanovanje u skladu sa ugovorom o najmu (održavati električne, vodovodne, kanalizacijske instalacije i uređaje u stanu) Troškove popravaka tijekom redovite uporabe stana, snosit će najmoprimac.

članak 8.

Najmoprimac je u svezi sa najmom stana dužan:

- brižljivo čuvati stan i opremu od kvarova i oštećenja te koristiti stan i druge zajedničke dijelove i uređaje u zgradi sukladno njihovoj namjeni;

- pridržavati se propisa o kućnom redu i čistoći;

- zatražiti pisanu suglasnost najmodavca za svaku bitnu preinaku u stanu;

- obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac.

članak 9.

Najmoprimac se nalazi u posjedu stana.

članak 10.

Najmoprimac se može koristiti stanom samo za stanovanje, a zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i zemljištem isključivo u skladu sa njihovom namjenom.

članak 11.

U svim pitanjima koja nisu uređena ovim ugovorom, primjenjuju se neposredno odredbe Zakona o najmu stanova.

članak 12.

Najam stana stupa na snagu danom donošenja presude.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici OE iz [adresa], llica146, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici VEJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur s zateznom kamatom tekućom od 7. svibnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da je njezin pok. suprug VE bio nositelj stanarskog prava na stanu na II katu zgrade u [adresa], desno, koji se sastoji od tri sobe, djevojačke sobe, predsoblja, kuhinje, smočnice, kupaone, WC- a i dva otvorena balkona s pogledom na sjever odnosno jug, ukupne površine 102,03 m2 te da mu je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps- 697/08 od 25. lipnja 1999. utvrđeno pravo na status zaštićenog najmoprimca, a kojom presudom je tužiteljici i RE utvrđen status članova obiteljskog domaćinstva. Tužiteljica navodi da je nakon smrti VE stekla status zaštićenog najmoprimca, a RE da i dalje ima status člana obiteljskog domaćinstva pa da zbog toga tužiteljica inzistira na zaključenju ugovora u kojem će kao član obiteljskog domaćinstva biti naveden RE jer da isti u tom stanu živi neprekidno od 24. travnja 1978. te da u vlasništvu na području Grada Zagreba nema drugih useljivih nekretnina. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže donošenje presude koja će zamijeniti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sadržaja kao u izreci presude.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu i u tijeku postupka navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev, da sin tužiteljice RE nema pravo na status člana obiteljskog domaćinstva s tužiteljicom jer ne koristi predmetni stan s tužiteljicom, niti ga je do sada koristio jer da stanuje da drugoj adresi s svojom suprugom te da ima u vlasništvu nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pri Općinskom sudu u Jastrebarskom, a koja nekretnina predstavlja useljivu kuću pa da ne može biti upisan u ugovor kao osoba koja koristi predmetnu nekretninu niti bi imao pravo steći status zaštićenog najmoprimca te da posljedično tužiteljica nema pravo na sklapanje ugovora o najmu kako je to traženo tužbenim zahtjevom. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te obvezati tužiteljicu da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka s zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

3. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-168/2014 od 30. ožujka 2015. prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice te je donesena presuda kojom se nadomješta Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sadržaja kako to zahtijeva tužiteljica tužbenim zahtjevom.

3.1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2015 od 31. siječnja 2017. odbijena je kao neosnovana žalba tuženice i potvrđena je navedena prvostupanjska presuda.

3.2. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2267/2017 od 3. listopada 2018. ukinute su presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-168/2014 od 30. ožujka 2015. i presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2015 od 31. siječnja 2017. te je predmet vraćen Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: presudu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-697/98 od 24. lipnja 1999. (list 7-12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] (list 13, list 14 spisa), uvjerenje o prebivalištu (list 15 spisa), izračun visine zaštićene najamnine (list 16 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za katastra i geodetske poslove, Odjel za katastar zemljišta i nekretnina od 17. ožujka 2024. (list 17 spisa), dopis od 24. ožujka 2014. (list 18 spisa), dopis od 18. ožujka 2014. (list 19 spisa), dopis od 2. siječnja 2014. (list 20 spisa), dopis od 27. prosinca 2013. (list 21 spisa), dopis od 26. studenog 2013. (list 22 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 27 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-821/16 od 19. listopada 2016. (list 138-139 spisa), proveo uviđaj na licu mjesta i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Mladenu Ožiću na okolnost useljivosti nekretnine na adresi [adresa] te izveo dokaz saslušanjem svjedoka:

BE, ĆE, TE, SE, ČE (ranije O), EE, REJ, JE, RE.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tuženica vlasnica stana koji se nalazi u [adresa], na II katu zgrade na desnoj strani koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija i upisan je u zkul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], da se stan sastoji od tri sobe, djevojačke sobe, predsoblja, kuhinje, smočnice, kupaone, WC-a i dva otvorena balkona s pogledom na sjever odnosno jug, površine 102,03 m2, da je u trenutku stupanja na snagu Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96) suprug tužiteljice VE bio nositelj stanarskog prava na navedenom stanu i da je presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-697/98 od 24. lipnja 1999. nadomješten ugovor o najmu stana s zaštićenom najamninom između prednika tuženice CE kao najmodavca i VE, kao najmoprimca, u kojem ugovoru je ugovoreno da stan uz najmoprimca koriste supruga OE i sin RE te da je tužiteljica nakon smrti supruga VE stekla status zaštićenog najmoprimaca na navedenom stanu.

7. Među strankama je sporno može li u ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom zaključen između tužiteljice i tuženice kao član obiteljskog domaćinstva biti upisan RE, sin tužiteljice, a s obzirom na navode tuženice da RE nema status člana obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca jer predmetni stan ne koristi s tužiteljicom te s obzirom da ima u vlasništvu nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pri Općinskom sudu u Jastrebarskom i da navedena nekretnina predstavlja useljivu kuću.

8. Na okolnosti koje među strankama nisu sporne sud nije provodio i cijenio dokaze (čl. 221. st. 1. ZPP-a).

9. Odredbom čl. 30. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96, dalje: ZNS) propisano je da stupanjem na snagu tog zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema ranijim propisima, time da te osobe po samom zakonu stječu prava i obveze najmoprimca.

9.1. Odredbom čl. 37. st. 1. ZNS propisano je da osobe koje na dan stupanja na snagu ovog zakona (6. studenog 1996.) imaju pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine" broj 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93) upisuju se u ugovor o najmu stana.

10. Prema odredbi čl. 12. Zakon o stambenim odnosima ("Narodne novine" broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93, 70/93, 99/96; dalje: ZSO) članovima porodičnog domaćinstva stanara smatraju se, između ostalih, srodnici po krvi u pravoj liniji koji zajedno sa stanarom stanuju posljednje dvije godine.

11. Saslušana svjedokinja BE je iskazala da je bila predstavnik stambene zgrade na adresi u [adresa], da je prilikom čišćenja ulaza zgrade i skupljanja novca za čišćenje zgrade viđala RE, a i da je s istim komunicirala glede stana LE, pri čemu da ga je viđala sigurno duže od godine dana (unatrag pet godina i više od davanja iskaza dana 31. siječnja 2023.).

11.1. Saslušan svjedok PE, koji živi na adresi [adresa], je iskazao da ne poznaje RE po imenu i prezimenu, ali da poznaje LE pa da je to možda njezin suprug koji je policajac i s kojim da misli da je živjela u toj zgradi u stanu, da ih nije viđao puno ali jednom kad je zvonio radi curenja vode da su mu otvorili LE i njezin suprug.

11.2. Saslušan svjedok TE je iskazao da je živio na adresi u [adresa], a u kojoj zgradi je živjela i LE sa svojim sinom, ali da mu nije poznato je li živjela još s kim, da mu je suprug LE poznat kao U, da ih je znao viđati u parku pored zgrade i da je viđao gospodina V s psima oko zgrade.

11.3. Saslušan svjedok SE je iskazao da je na adresi u [adresa] živio do 2010. ili 2011., ali obzirom i dalje ima stan na toj adresi da često dolazi, da mu je RE odnosno U poznat jer je živio na toj adresi u stanu na kojem je pisalo LE sa suprugom ZE i sinom, da su imali psa i da misli da je RE policajac, da ga je viđao kako šeće pse, ulazi i izlazi iz stana i da ga je stalno viđao na toj adresi dok je živio u toj zgradi te da je iz komunikacije s UE proizlazilo da živi u toj zgradi.

11.4. Saslušana svjedokinja ČE je iskazala da je na adresi [adresa] živjela 10-ak godina, unatrag deset godina (u vrijeme davanja iskaza 27. rujna 2023.), da nije sigurna poznaje li LE, ali ukoliko se radi o gospođi koja je živjela na adresi [adresa] s dva psa da misli da je živjela s mužem i djetetom, ali da ime muža ne zna, te da je osobu za koju misli da je suprug od LE viđala na toj adresi, ali u kojem periodu ga je viđala da ne zna.

12. Sud je iskaze navedenih svjedoka ocijenio kao iskrene i uvjerljive, a s obzirom da saslušani svjedoci imaju neposredna saznanja o okolnostima o kojima su svjedočili.

13. Iako su neki od svjedoka iskazali da ne poznaju RE po imenu i prezimenu, saslušani svjedoci su u bitnome suglasno iskazali kako im je poznat suprug od LE, nekima kao U (očito nadimak od RE) dok su neki iskazali kako je isti policajac pa dovodeći u vezu iskaze svjedoka s iskazom svjedoka RE u dijelu u kojem je iskazao da je kriminalist zaposlen na mjestu policijskog službenika, oženjen i da su njegova supruga i sin živjeli na adresi u [adresa], u kojem dijelu je sud iskaz ocijenio kao iskren, sud zaključuje da je RE određeni vremenski period svoje stambene potrebe ostvarivao upravo na toj adresi sa suprugom i djetetom.

14. Iz iskaza saslušanih svjedoka, u dijelu u kojem su iskazivali o situacijama u kojima su viđali RE, sud zaključuje da se nije radilo o povremenim dolascima RE na adresu [adresa] već da je RE stanovao na toj adresi sa svojom obitelji.

14.1. Stoga je iskaz svjedoka RE u dijelu u kojem je iskazao da je na adresi [adresa] bio u posjeti sud ocijenio kao neiskren te dan isključivo u cilju uspjeha tužiteljice u pogledu spornog pitanja glede njegovog prava na status člana obiteljskog domaćinstva.

15. Pored tako utvrđenog činjeničnog stanja, okolnost da se RE ponovno uselio u predmetni stan na adresi u [adresa] i da je u ugovoru o najmu stana s zaštićenom najamninom između CE kao najmodavca i VE kao najmoprimca (koji je nadomješten presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-697/98 od 24. lipnja 1999.) upisan kao član obiteljskog domaćinstva, nije odlučujuća jer se ponovnim useljenjem ne može opet steći pravni položaj člana domaćinstva.

15.1. Okolnost da iz uvjerenja o prebivalištu (list 15 spisa) proizlazi da RE ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa] od 24. travnja 1978. neprekidno, sama po sebi ne znači da je isti na toj adresi neprekidno ostvarivao stambene potrebe.

16. Također, sud nije utvrdio da se radilo o kraćem odlasku RE s adrese u [adresa] radi izvanrednih okolnosti, pa isto upućuje na zaključak da je RE iz predmetnog stana na adresi [adresa] odselio i svoje stambene potrebe ostvario na drugom mjestu.

17. U odnosu na vremenski period u kojem je RE živio na adresi u [adresa] sud je uzeo u obzir da je RE zaključio brak s ZE dana 5. kolovoza 2006., a kako to proizlazi iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-821/16 od 19. listopada 2016. (list 138-139 spisa) te da su saslušani svjedoci iskazivali o suprugu LE i zajedničkom djetetu, pa je očito da se radi o vremenskom periodu nakon 5. kolovoza 2006.

18. U odnosu na iskaze saslušanih svjedoka FE, REJ i JE valja istaknuti da su navedeni svjedoci u bitnome suglasno iskazali da su u stanu na adresi u [adresa] nakon smrti supruga tužiteljice ostali živjeti tužiteljica i njezin sin RE te da nije bilo dužih perioda da tužiteljicu i njezinog sina nisu viđali na toj adresi pri čemu je svjedokinja FE iskazala da po njezinim saznanjima RE nikada nije živio sa suprugom u domaćinstvu, svjedokinja ĐE je iskazala da nema saznanja da bi RE živio sa suprugom na adresi na kojoj ona živi dok je svjedok JE iskazao da RE konstantno živi s majkom.

18.1. Iskaze navedenih svjedoka u dijelu u kojem su iskazali da su tužiteljica i RE nakon smrti supruga tužiteljice nastavili živjeti u stanu na adresi [adresa] i da nije bilo dužih perioda da tužiteljicu i RE nisu viđali na toj adresi, sud je ocijenio kao iskrene i životno logične obzirom da svjedokinja FE i ĐE žive na toj adresi dok je svjedok JE iskazao da na toj adresi od 1970. ima otvoren frizerski obrt.

Međutim, okolnost da su navedeni svjedoci iskazali da su bez prekida viđali RE na adresi u [adresa] sama po sebi ne znači da je RE zaista neprekidno živio na toj adresi. Naime, uvažavajući činjenicu da na toj adresi živi tužiteljica, njegova majka životno je da je RE na tu adresu dolazio redovito, u vrijeme dok je živio na adresi [adresa] pa je logično da je percepcija saslušanih svjedoka da RE u tom stanu živi neprekidno.

19. Iskaz svjedokinje BEJ sud nije posebno cijenio obzirom je ista iskazala da o okolnostima života RE, njegove supruge i sina na adresi u [adresa] ne može iskazati jer ne zna.

20. Dovodeći u vezu iskaze saslušanih svjedoka, a glede spornog pitanja može li se RE upisati u ugovor o najmu predmetnog stana na adresi u [adresa] u smislu čl. 37. st. 1. ZNS-a, sud zaključuje da je RE svoje stambene potrebe određeno vrijeme ostvarivao na drugom mjestu čime je izgubio pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva glede stana na adresi u [adresa] te se ponovnim useljenjem u taj stan ne može to pravo opet steći.

21. Među strankama nije sporno da je nakon smrti supruga (ranijeg nositelja stanarskog prava) tužiteljica stekla status zaštićenog najmoprimaca na navedenom stanu u [adresa] odnosno da tužiteljica kao član obiteljskog domaćinstva ranijeg nositelja stanarskog prava koji je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova stekao pravni položaj najmoprimca sukladno odredbi čl. 30. st. 2. ZNS-a ima pravo zaključiti s vlasnikom stana ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca prema čl. 38. ZNS-a.

21.1. Međutim, na temelju rezultata izvedenih dokaza sud je kao relevantno utvrdio da je RE izbivao dulje vrijeme iz predmetnog stana na adresi u [adresa] te da je svoje stambene potrebe ostvarivao na drugom mjestu pa sud nalazi da RE ne može biti upisan u ugovor o najmu predmetnog stana u smislu odredbe čl. 37. st.1. ZNS-a radi čega je zahtjev tužiteljice u tom dijelu neosnovan.

22. U odnosu na prigovor prava na dom kojeg je istaknula tužiteljica u odnosu na RE u podnesku od 31. siječnja 2023. valja napomenuti da se prigovor prava na dom može isticati samo u odnosu na osobu koja je stranka u postupku i u odnosu na koju se traži iseljenje.

23. S obzirom na utvrđeno, navodi tuženice glede useljivosti nekretnine na adresi [adresa], mjesto Dragovanjšćak, Klet br. 79 koja je u vlasništvu RE nisu odlučni.

23.1. Međutim kako je u tijeku postupka, na okolnost useljivosti te nekretnine, izveden dokaz uviđajem na licu mjesta na adresi [adresa], mjesto Dragovanjšćak, Klet br. 79 uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka te je povedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing.arh. Mladenu Ožiću, valja dodati da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, kojeg je sud prihvatio jer je izrađen u skladu s pravilima struke, proizlazi da na temelju uviđaja na licu mjesta i pregledane dokumentacije objekt sagrađen na katastarskoj čestici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što odgovara zk.čest.br. 923/2 k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], po svojim funkcijama i tehničkim karakteristikama nije useljiv, da se radi o samostojećoj prizemnici s nestambenim potkrovljem tipa kuća za odmor, da je čitava nekretnina zarasla u samoniklo bilje, da je otežan pristup objektu, da je objekt neodržavan i nije korišten duže vrijeme, da kupaonice nema, a unutrašnjost objekta da je nedovršena, da su vidljive veće konstruktivne pukotine na zidovima te da korištenje objekta nije sigurno u konstruktivnom smislu.

23.2. Slijedom navedenog nisu osnovani navodi tuženika kako navedena nekretnina predstavlja useljivu kuću pa imajući u vidu da vlasnik navedene nekretnine nije tužiteljica, za koju nije sporno da ima status najmoprimca s pravom na plaćanje zaštićene najamnine, to nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 31. st. 2. alineja 2. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, dalje u tekstu ZNS) kojom je propisano da pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji ima useljivu kući ili stan.

24. S obzirom je izvedenim dokazima utvrđeno da RE, neovisno o njegovim financijskim mogućnostima, ne može biti upisan u ugovor o najmu stana kao član obiteljskog domaćinstva, sud nije posebno razmatrao i cijenio financijske mogućnosti RE. Također, prihodi člana obiteljskog domaćinstva nisu odredbom čl. 31. st. 2. ZNS-a propisani kao pretpostavka o kojoj ovisi pravo na zaštićenu najamninu odnosno nisu propisani kao zakonsko ograničenje za sklapanje ugovora o najmu s zaštićenom najamninom.

25. Budući da tužiteljica ima pravni položaj zaštićenog najmoprimca, ali ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom između tuženice kao najmodavca i tužiteljice kao najmoprimca nije zaključen, to tužiteljica svakako ima pravo zaključiti takav ugovor s tuženicom kao vlasnicom stana.

25.1. Tako predloženi ugovor mora sadržavati sve bitne sastojke u smislu odredbe čl. 5. ZNS-a, a kojom odredbom je kao bitan sastojak između ostalog propisana i visina najamnine.

26. Ovosudnim rješenjima od 13. lipnja 2024. i od 3. listopada 2024. pozvana je tužiteljica u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja dostaviti izračun visine zaštićene najamnine u kojem će u rubrici broj osoba u stanu prema ugovoru o najmu stana biti naznačena jedna osoba, a po kojim rješenjima tužiteljica nije postupila u za to ostavljenom roku.

27. S obzirom da je na temelju rezultata izvedenih dokaza utvrđeno da RE ne može biti upisan u ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom kao član obiteljskog domaćinstva u smislu odredbe čl. 37. st. 1. ZNS-a, a tužiteljica nedostavljanjem izračuna visine zaštićene najamnine za jednu osobu nije odredila visinu najamnine kao bitan sastojak ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom (imajući u vidu da tužiteljica ima pravo zaključiti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom) to tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

28. Slijedom navedenog valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I izreke presude.

29. S obzirom da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno izvedenim dokazima to se kao nepotrebno ukazalo izvođenje dokaza saslušanjem preostalih predloženih svjedoka.

30. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

30.1. Tuženici je trošak postupka odmjeren prema tbr. 7.tč.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu OT), prema tarifi koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka (tbr. 52, primjena tarife) i to jednokratna nagrada od 200 bodova što iznosi 400,00 eur uvećano za 25% PDV-a što ukupno iznosi 500,00 eur.

30.2. Tuženici nije dosuđen zahtijevani trošak sudske pristojbe za žalbu i sudske pristojbe za reviziju, a obzirom tuženica navedene pristojbe nije platila.

U smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a sud smatra da zahtjev tuženice za naknadu troška vještačenja nije osnovan. Iako je tuženica uspjela u parnici te je predujmila trošak izvedenog vještačenja, sam nalaz i mišljenje vještaka nije bio odlučujući za uspjeh tuženice u sporu već upravo suprotno, provedenim vještačenjem je utvrđeno da se radi o neuseljivoj nekretnini, suprotno navodima tuženice. Stoga je sud stava da je trošak vještačenja prouzročila sama tuženica iz kojeg razloga taj trošak nije dosuđen tuženici.

30.3. Odluka o kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO).

30.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II izreke presude.

U Zagrebu, dana 7. svibnja 2025.

Sudac

Ana Santini Gazilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelj po pun.

2. tuženik po pun.

3. spis