Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-220/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Alenke Laptalo kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Stokrp kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Snježana Burić, odvjetnica u Pregradi, protiv tuženika DZ, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, radi izdvajanja iz ostavinske imovine i utvrđenja vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-273/2020-36 od 10. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 7. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija s žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-273/2020-36 od 10. siječnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P- 273/2020-36 od 10. siječnja 2023., odlučeno je:

“I. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Pregrada, u naravi kat. čestica br. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] sa 153 čhv, odnosno upisana u posjedovni list 837 k. o. [katastarska općina], u naravi čkbr. [katastarska čestica], vinograd, gosp. zgrada i dvor. u [adresa], ukupne površine 551 m2, od čega vinograd sa 360 m2 te gosp. zgrada i dvor. sa 191 m2, upisano kao vlasništvo ostavitelja pok. LZ, [adresa], u 1/1 udjela, utvrđena u ostavinskom predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O-1684/2019 kao ostavinska masa iza pok. LZ sina GZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., predstavlja zajedničku imovinu-bračnu stečevinu tužiteljice IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i pok. LZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., stečenu za vrijeme trajanja njihove izvanbračne i bračne zajednice.

II. Utvrđuje se da pravo korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa], polje XII, red 5, broj groba 14; potraživanje prema ZPIZ Slovenije na ime neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu na ime LZ; osobni automobil marke Renault, broj šasije [broj šasije], u prometu od 2002, reg. oznake [registarska oznaka], na ime LZ te novčana sredstva na svim računima kod Zagrebačke banke d.d., u neutvrđenom iznosu na ime LZ, sve utvrđeno u ostavinskom predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O- 1684/2019 kao ostavinska masa iza pok. LZ sina GZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i pok. LZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., stečenu za vrijeme trajanja njihove izvanbračne i bračne zajednice.“

III. Utvrđuje se da udio 19/50 prava suvlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Pregrada, u naravi kat. čestica br. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] sa 153 čhv, odnosno upisana u posjedovni list 837 k. o. [katastarska općina], u naravi čkbr. [katastarska čestica], vinograd, gosp. zgrada i dvor. u [adresa] ukupne površine 551 m2, od čega vinograd sa 360 m2 te gosp. zgrada i dvor. sa 191 m2, upisano kao vlasništvo ostavitelja pok. LZ, [adresa], u 1/1 udjela, utvrđene u ostavinskom predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O-1684/2019 kao ostavinska masa iza pok. LZ, ne ulazi u ostavinsku masu iza pok. LZ sina GZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., jer navedeni suvlasnički udio navedene nekretnine predstavlja posebnu/vlastitu imovinu tužiteljice IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnove zajedničke imovine/bračne stečevine u braku s pok. LZ.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnove zajedničke imovine/bračne stečevine sa pok. LZ sinom GZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., suvlasnica u 19/50 udjela prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Pregrada, u naravi kat. čestica br. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] sa 153 čhv, odnosno upisana u posjedovni list 837 k. o. [katastarska općina], u naravi čkbr. [katastarska čestica], vinograd, gosp. zgrada i dvor. u [adresa] ukupne površine 551 m2, od čega vinograd sa 360 m2 te gosp. zgrada i dvor. sa 191 m2.

V. Ovlašćuje se tužiteljica IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da na temelju ove presude zatraži i postigne upis 19/50 udjela prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Pregrada, u naravi kat. čestica br. [katastarska čestica] vinograd u [adresa] sa 153 čhv, odnosno upisana u posjedovni list 837 k. o. [katastarska općina], u naravi čkbr. [katastarska čestica], vinograd, gosp. zgrada i dvor. u [adresa], ukupne površine 551 m2, od čega vinograd sa 360 m2 te gosp. zgrada i dvor. sa 191 m2, uz istodobno brisanje prava suvlasništva navedene nekretnine u omjeru 19/50 dijela s imena pok. LZ sina GZ, iz [adresa], (također na adresi [adresa]), rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019.

VI. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za utvrđenjem da preostalih 6/50 dijela nekretnine navedene pod točkama II., IV. i V. izreke presude predstavlja suvlasništvo tužiteljice s osnove zajedničke imovine/bračne stečevine u braku s pok. LZ, da se u tom dijelu navedena nekretnina izdvoji iz ostavinske imovine, utvrdi pravo suvlasništva tužiteljice u istoj, te ovlasti da na temelju ove presude zatraži i postigne upis prava suvlasništva navedene nekretnine u zemljišnim knjigama.

VII. Utvrđuje se da udio ½ prava korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa], polje XII, red 5, broj groba 14; udio ½ prava potraživanja prema ZPIZ Slovenije na ime neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu na ime LZ; udio ½ prava vlasništva osobnog automobila marke Renault, broj šasije [broj šasije], u prometu od 2002, reg. oznake [registarska oznaka], na ime LZ te udio ½ novčanih sredstva na svim računima kod Zagrebačke banke d.d., u neutvrđenom iznosu na ime LZ, sve utvrđeno u ostavinskom predmetu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj O-1684/2019 kao ostavinska masa iza pok. LZ sina Ivana, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., ne ulazi u ostavinsku masu iza pok. LZ, jer navedeni suvlasnički udjeli navedenog prava korištenja grobnog mjesta i prava suvlasništva pokretnina predstavljaju vlastitu imovinu tužiteljice IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnove bračne stečevine u braku sa pok. LZ.

VIII. Utvrđuje se da je tužiteljica IZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnove bračne stečevine sa pok. LZ sinom GZ, iz [adresa], rođenog **.**.1962., a umrlog **.**.2019., nositelj u ½ udjela prava korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa], polje XII, red 5, broj groba 14; suvlasnica u ½ udjela prava potraživanja prema ZPIZ Slovenije na ime neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu na ime LZ; suvlasnica u ½ udjela prava suvlasništva osobnog automobila marke Renault, broj šasije [broj šasije], u prometu od 2002, reg. oznake [registarska oznaka], na ime LZ te suvlasnica u ½ udjela novčanih sredstva na svim računima kod Zagrebačke banke d.d., u neutvrđenom iznosu na ime LZ.

IX. Nalaže se tuženiku DZ nadoknaditi tužiteljici IZ parnični trošak u iznosu od 2.747,07 EUR1 (dvijetisućesedamstočetrdeset- sedameurasedamcenti) / 20.697,80 kn (dvadesettisućašestodevedesetsedamkuna- osamdesetlipa) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno zbog razloga propisanih člankom 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se žalba usvoji, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno da se preinači.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Tužiteljica u odgovoru na žalbu istoj se protivi u cijelosti te predlaže istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno te je pravilno primijenjeno materijalno pravo na koju primjenu sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, kako to pogrešno smatra žalitelj, budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude te su u presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje bračne stečevine nekretnina, pokretnina i prava pobliže opisanih u izreci pobijane presude, koje su po tvrdnji tužiteljice stečene za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice između nje i pok. LZ, odnosno izdvajanje istih iz ostavine iza smrti pok. LZ, koji postupak je prekinut rješenjem, poslovni broj O-1684/2019-18 od 14. srpnja 2020. i kojim je tužiteljica upućena u parnicu.

8. Člankom 252. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 162/98., 116/03., 17/04,. 136/04., 107/07., 57/11., 61/11. i 103/15. - dalje ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je člankom 253. ObZ, propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

9. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:

- da je tužiteljica supruga, a tuženik izvanbračni sin pok. LZ, koji je preminuo **.**.2019. te da su tužiteljica i pok. LZ sklopili brak 30. rujna 2009.

- da iz suglasnih iskaza svjedoka (SZ, GZ, AZ, NZ i tužiteljice), proizlazi da je pok. LZ spornu nekretninu kupio prije započinjanja izvanbračne veze s tužiteljicom temeljem kupoprodajnog ugovora od 25. srpnja 1988. (veza započeta 1997.), koja je u naravi bila zemljište sa objektom u izgradnji (zidana klijet), kojem su bili izgrađeni samo zidovi, gornja deka, radovi vanjske izolacije zidova, ugradnja sanitarnih cijevi te asfaltirani put koji vodi prema tom objektu u kojem su tužiteljica i pok. LZ zajedno počeli živjeti 1999. od kada su zajednički započeli gradnju predmetne nekretnine, a koja gradnja je bila dovršena do 2004., i u kojem razdoblju izgradnje pok. LZ je radio u Sloveniji, kući je dolazio ponekad navečer, a ponekad vikendom, dok tužiteljica bila nezaposlena, ali je kroz cijelo vrijeme izgradnje sudjelovala u radovima kako fizički, tako i vodeći brigu o radnicima, te nabavljajući materijal za izgradnju, a ujedno se bavila i poljoprivredom, s koje je uprihodovala i dodatni novčani prihod. Ističu da je pok. LZ 2002. za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sa tužiteljicom kupio na kredit osobni automobil Renault Clio,

- da iz iskaza svjedoka GZ, AZ i NZ proizlazi i da je pok. LZ imao kraću izvanbračnu vezu i sa svjedokinjom MZ, majkom tuženika, koju je s istom započeo 1995., te je ista trajala još neko kraće vrijeme nakon rođenja njihovog sina, ovdje tuženika, koji je rođen 1996., ali da ista nije sudjelovala u radovima na uređenju predmetne nekretnine,

- da iskazima svjedokinja MZ i CZ sud nije poklonio vjeru u dijelu u kojem su iskazale da je MZ bila u izvanbračnoj vezi s pok. LZ sve do 2002. i da je ista sudjelovala u nekim građevinskim radovima na uređenju predmetnog objekta, jer je svjedokinja MZ majka tuženika, a CZ njezina sestra što znači da su u srodstvu s tuženikom i zainteresirane su iskazivati u njegovu korist, dok tuženik nema saznanja o predmetu spora, jer je u vrijeme kada su vršeni sporni radovi još bio malo dijete,

- da je građevinskim vještačenjem, odnosno dopunom istog od 26. kolovoza 2022. po vještakinji Mirjani Tušek (koji je sud prihvatio u cijelosti) utvrđeno da su prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine prije zasnivanja predmetne izvanbračne zajednice korišteni ulazni podaci: korisna vrijednost površine iznosila je 32,83 m2, bruto građevinska površina 34,47 m2, te bruto volumen 86,52 m2, te je u tehničkom opisu nekretnine utvrđeno da je dio građevine građen do etažne visine prizemlja, na kojem je bila izvedena jednostrešna krovna konstrukcija prekrivena glinenim crijepom. Od komunalne strukture vodovod, kanalizacija, toplovod, telefon, električna struja i plin nisu bili priključeni, a godina izgradnje bila je 1988., a položaj građevine je unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada, temelji su trakasti od betona, nosiva konstrukcija je zidana, betonskim blokovima međukatna konstrukcija armirano-betonska ploča, krovna konstrukcija i limarija nisu bili ugrađeni, pročelje nije bilo izvedeno, vanjska stolarija, unutarnja vrata, stubište i bravarija nisu bili izvedeni, pregradni zidovi su bili od opeke, obrada zidova grubom žbukom, stropovi nisu bili obrađeni, obrada podova je bila zemljana, dodatne instalacije nije bilo, u građevinskom smislu dio građevine bio je u fazi gradnje. Nadalje, prilikom izračuna vrijednosti nekretnine za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice vještakinja je uzela u obzir i vrijednost električnog priključka u iznosu od 1.600,00 EUR odnosno ukupno doprinosa i priključaka u iznosu od 1.702,10 EUR. Sukladno navedenim parametrima u dodatnom nalazu i mišljenju građevinska vještakinja utvrdila je da je tržišna vrijednost nekretnine prije zasnivanja izvanbračne zajednice iznosila 9.800,00 EUR, tržišnu vrijednost nekretnine u zatečenom stanju utvrdila je u iznosu od 42.000,00 EUR, a vrijednost nekretnine za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice utvrđena je u iznosu od 32.200,00 EUR.

- da doprinos tužiteljice u zajedničkoj imovini, odnosno u bračnoj stečevini u odnosu na predmetnu nekretninu iznosi 1/2 dijela, što predstavlja 16.100,00 EUR, a da vrijednost posebne imovine pok. LZ iznosi 9.800,00 EUR i kada se istom pribroji njegov udio u zajedničkoj imovini u iznosu od 16.100,00 EUR, to vrijednost dijela pok. LZ u cjelokupnoj nekretnini iznosi 25.900,00 EUR. Budući da je ukupna tržišna vrijednost nekretnine 42.000,00 EUR, to udio pok. LZ u istoj predstavlja 62%, a tužiteljice 38%, što u razlomcima udio pok. LZ iznosi 62/100, odnosno, skraćeno 31/50 dijela, a tužiteljice 38/100 dijela, odnosno, skraćeno 19/50 dijela. Na ovaj način utvrđeno je da 19/50 dijela predmetne nekretnine predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice u kojem omjeru je ista suvlasnica navedene nekretnine, to u istom omjeru predmetna nekretnina ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. LZ, te ju valja izdvojiti iz njegove ostavinske imovine i ovlastiti da na temelju pobijane presude ista ishodi upis prava suvlasništva u navedenom dijelu u zemljišnim knjigama,

- da je i predmetni automobil marke Renault, broj šasije [broj šasije], u prometu od 2002, reg. oznake [registarska oznaka] kupljen na ime ostavitelja 12. ožujka 2002., u vrijeme izvanbračne zajednice sa tužiteljicom, slijedom čega je tužiteljica suvlasnica istog u 1/2dijela, radi čega se isti ima izdvojiti iz ostavinske imovine,

- da su tužiteljica i pok. LZ kao bračni drugovi svaki u 1/2 dijela suvlasnici prava korištenja grobnog mjesta pa se i ta imovina izdvaja iz ostavinske mase, budući da je Ugovor o korištenju grobnog mjesta 7. svibnja 2019. sklopio pok. LZ, a obveze po tom ugovoru plaćene s novcem stečenim radom za vrijeme trajanja braka između tužiteljice i pok. LZ,

- da potraživanja ZPIZ Slovenije na ime neisplaćene mirovine te novčana sredstva na svim računima kod Zagrebačke banke d.d., sve u neutvrđenom iznosu, predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice u 1/2 dijela s obzirom da se radi o neisplaćenoj mirovini koja nije isplaćena ostavitelju u zadnjem mjesecu života, kao i ostala novčana sredstava na računima kod Zagrebačke banke d.d., jer iz niti jednog dokaza ne proizlazi da bi ista predstavljala posebnu imovinu pok. ostavitelja i koju u navedenom omjeru valja izdvojiti iz ostavinske imovine.

10. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je pobijanom presudom odlučio što sve spada u bračnu stečevinu, odnosno imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. LZ i u kojem omjeru svakog od njih, odnosno što se izdvaja iz ostavine iza smrti pok. LZ (sve pojedinačno navedeno u izreci pobijane presude).

11. S naprijed navedenim utvrđenjem i primjenom materijalnog prava slaže se i ovaj drugostupanjski sud.

12. Neosnovani su žalbeni navodi žalitelja da je sud pogrešno utvrdio suvlasništvo tužiteljice na spornoj nekretnini, koju je pok. LZ stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora 24. listopada 1988., jer su isti bračnu zajednicu zasnovali 30. siječnja 2009. pa se po tvrdnji žalitelja radi o imovini koja je stečena prije sklapanja braka i prije početka trajanja izvanbračne zajednice.

12.1. U odnosu na navedene žalbene navode isti su po ocijeni ovog suda neosnovani, budući da je prvostupanjski sud na jasan i argumentirani način temeljem izvedenih dokaza, sukladno članku 8. ZPP (iskazi svjedoka SZ, GZ, AZ, NZ i iskaz tužiteljice), nedvojbeno utvrdio da su tužiteljica i pok. LZ bili u izvanbračnoj zajednici od 1997. te da su se vjenčali 30. siječnja 2009., a da pok. LZ preminuo **.**.2019., dok je spornu nekretninu kupio temeljem kupoprodajnog ugovora 25. srpnja 1988., a koja je u naravi bila zidana klijet, gdje su bili izgrađeni samo zidovi i gornja deka u kojoj su oni kao izvanbračni supružnici zajedno počeli živjeti 1999. i od kada su zajednički gradili isti objekt i koja gradnja je bila dovršena do 2004. Stoga, po ocijeni ovog suda evidentno je da sporna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice u ½ dijela sukladno članku 253. ObZ.

12.2. Nadalje, prvostupanjski sud je također pravilno temeljem izvedenih dokaza (naprijed navedenih iskaza i građevinskog vještačenja) odredio udio tužiteljice u 1/2 dijela bračne stečevine, sukladno članku 252. ObZ, nesporno utvrđujući da je pok. LZ radio u [adresa] gdje je ostvarivao plaću, dok je tužiteljica sudjelovala u radovima na uređenju i izgradnji sporne nekretnine te vodila brigu o radnicima i nabavi materijala te je još dodatno ostvarivala prihode od poljoprivrede. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su tužiteljica i pok. LZ predmetnu nekretninu gradili s namjerom da ista bude njihova obiteljska kuća, koja je u početku bila samo nedovršena klijet, a koju su oni zajednički izgradili i preuredili u obiteljsku kuću. Stoga su neosnovani žalbeni navodi žalitelja da tužiteljica ničim nije dokazala postojanje izvanbračne zajednice, obzirom da iz svih naprijed navedenih dokaza proizlazi upravo suprotna tvrdnja žalitelja, a to je da su tužiteljica i pok. LZ živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 1997. pa sve do njihovog vjenčanja 30. siječnja 2009., te u bračnoj od tada pa do njegove smrti 31. svibnja 2019., slijedom čega sve pokretnine i nekretnine uključujući spornu kuću i prava koja su stekli u tom vremenskom razdoblju predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice u 1/2 dijela.

12.3. Također je prvostupanjski sud temeljem izvedenih dokaza, kako iskazima svjedoka i tužiteljice tako i građevinskim vještačenjem pravilno utvrdio da doprinos tužiteljice u bračnoj stečevini na predmetnoj nekretnini iznosi 1/2 dijela, što predstavlja 16.100,00 EUR za svakog od njih, a kako vrijednost posebne imovine pok. LZ iznosi 9.800,00 EUR to vrijednost njegovog dijela u cjelokupnoj nekretnini iznosi 25.900,00 EUR. Budući da je nalazom i mišljenjem utvrđena ukupna tržišna vrijednost nekretnine 42.000,00 EUR, to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da udio pok. LZ u istoj predstavlja 62% (62/100 ili skraćeno 31/50 dijela), a tužiteljice 38% (38/100 ili skraćeno 19/50 dijela), koji dio predstavlja imovinu tužiteljice s osnove zajedničke imovine, odnosno bračne stečevine s pok. LZ te je ista suvlasnica u 19/50 dijela navedene nekretnine. Stoga su po ocijeni ovog suda neosnovani žalbeni navodi žalitelja da sporna nekretnina ne predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice u 19/50 dijela budući da temeljem izvedenih dokaza i primjenom članka 252. i članka 253. ObZ na isto tužiteljica ima pravo.

12.4. Posljedično navedenom, neosnovano žalitelj navodi da su ulaganja u predmetnu nekretninu učinjena isključivo vlastitom imovinom pok. LZ, budući da je temeljem izvedenih dokaza nedvojbeno utvrđeno da tužiteljica iako nije bila formalno u radnom odnosu, ista je svojim radom sudjelovala u radovima na uređenju i izgradnji sporne nekretnine te vodila brigu o radnicima i nabavi materijala te je ostvarivala i dodatne prihode od poljoprivrede, kako za vrijeme izvanbračne, tako i za vrijeme bračne zajednice.

13. Nadalje, neosnovano žalitelj navodi i to da predmetnim nalazom i mišljenjem nije razvidno kojim se parametrima vještakinja rukovodila prilikom izrade istog.

13.1. Naime, dopunskim nalazom i mišljenjem od 26. kolovoza 2022. vještakinja je izvršila korekciju osnovnog nalaza i mišljenja u odnosu na parametre koje je koristila pri izradi nalaza i mišljenja. Tako je dopunskim nalazom i mišljenjem, prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine prije zasnivanja sporne izvanbračne zajednice ista koristila ulazne podatke: korisna vrijednost površine iznosila je 32,83 m2, bruto građevinska površina 34,47 m2, te bruto volumen 86,52 m2, dok je u tehničkom opisu nekretnine utvrdila da je dio građevine građen etažne visine prizemlja, na kojem je bila izvedena jednostrešna krovna konstrukcija prekrivena glinenim crijepom, dok vodovod, kanalizacija, toplovod, telefon, električna struja i plin nisu bili priključeni. Godina izgradnje bila je 1988., položaj građevine je unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada, temelji su trakasti od betona, nosiva konstrukcija je zidana, betonskim blokovima međukatna konstrukcija armirano-betonska ploča, krovna konstrukcija i limarija nisu bili ugrađeni, pročelje nije bilo izvedeno, vanjska stolarija, unutarnja vrata, stubište i bravarija nisu bili izvedeni, pregradni zidovi su bili od opeke, obrada zidova grubom žbukom, stropovi nisu bili obrađeni, obrada podova je bila zemljana, dodatne instalacije nije bilo, u građevinskom smislu dio građevine bio je u fazi gradnje. Prilikom izračuna vrijednosti nekretnine za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice a kako je to već navedeno vještakinja je uzela u obzir i vrijednost električnog priključka u iznosu od 1.600,00 EUR odnosno ukupno doprinosa i priključaka u iznosu od 1.702,10 EUR. Sukladno navedenim parametrima u dodatnom nalazu i mišljenju građevinska vještakinja utvrdila je da je tržišna vrijednost nekretnine prije zasnivanja izvanbračne zajednice iznosila 9.800,00 EUR, dok tržišna vrijednost nekretnine u zatečenom stanju iznosi 42.000,00 EUR, a vrijednost nekretnine za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice utvrđena je u iznosu od 32.200,00 EUR. Nadalje, predmetna vještakinja je dopunski saslušana na ročištu 4. svibnja 2022. kada je iskazala da je dopunu nalaza i mišljenja izradila u skladu sa činjenicama koje su utvrđene na temelju dokaza iz spisa, primjenjujući pri tome važeće Pravilnike i Zakone koji se primjenjuju na građevinsko vještačenje, pri čemu je izvršila korekciju samo u odnosu na ulazne parametre na temelju činjenica utvrđenih u spisu u odnosu na izgrađenost nekretnine prije izvanbračne zajednice, točnije koji su točno radovi bili izvršeni prije izvanbračne zajednice te da je vrijednost komunalne strukture procijenjena temeljem činjenice da u vrijeme stupanja u izvanbračnu zajednicu tužiteljice na predmetnoj nekretnini nije postojao niti jedan komunalni priključak.

13.2. Slijedom navedenog, neosnovani su navodi žalitelja da nije razvidno kojim se parametrima vještakinja vodila pri izradi nalaza i mišljenja budući da je i po ocjeni ovog suda predmetna vještakinja na iscrpan način utvrdila i navela sve parametre koje je koristila utvrđujući vrijednost predmetne nekretnine, kao posebne imovine pok. LZ prije zasnivanja izvanbračne zajednice sa tužiteljicom, tako i vrijednost iste te imovine kao njihove zajedničke imovine stečene za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice u decidirano izrečenim vrijednostima kako je to već naprijed navedeno.

14. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da pravo korištenja navedenog grobnog mjesta predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice u 1/2 dijela, temeljem članka 252. i članka 253. ObZ, budući da je pok. LZ za vrijeme trajanja bračne zajednice s tužiteljicom sklopio Ugovor o korištenju grobnog mjesta sa Niskogradnjom d.o.o. 7. svibnja 2019., pa su po ocjeni ovog suda neosnovani žalbeni navodi žalitelja da su obveze po istom Ugovoru plaćene isključivo sredstvima pok. LZ, jer to ne proizlazi iz niti jednog izvedenog dokaza.

15. Također iz navedenog razloga, neosnovani su i daljnji žalbeni navodi žalitelja da je i predmetni automobil kupljen novcem pok. LZ stečenim prije zasnivanja izvanbračne zajednice, budući da iz Ugovora o kupoprodaji vozila marke Clio od 12. ožujka 2002., proizlazi da je isti kupljen na ime pok. LZ za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da isto vozilo predstavlja bračnu stečevinu, kojeg je tužiteljica vlasnica u 1/2 dijela sukladno članku 253. ObZ.

16. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja i citiranih odredbi članka 252. i članka 253. ObZ pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da potraživanja prema ZPIZ Slovenije na ime neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu te na novčana sredstva na svim računima kod Zagrebačke banke d.d. u neutvrđenom iznosu, predstavljaju bračnu stečevinu, jer kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da iz niti jednog izvedenog dokaza ne proizlazi da bi ta novčana sredstva na bilo koji način predstavljala posebnu imovinu ostavitelja.

17. Slijedom svega navedenog po ocjeni ovog suda sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja na koje je pravilno primijenio materijalno pravo.

18. Odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (članak 154. stavak 5. ZPP), tako i po visini troškova koji su određeni (članak 155. ZPP).

19. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je žalbu tuženika, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP, odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu radi čega je odlučeno kao u izreci ove odluke.

U Karlovcu 7. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Laptalo