Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-370/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Nemanja Nožinić, odvjetnik u Novoj Gradiški, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska 24, kojeg zastupa punomoćnik Slavko Baotić, odvjetnik u Županji, radi naknade štete, odlučujući o žalbi stranaka protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-238/2019-103 od 30. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. kao djelomično neosnovana te se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-238/2019-103 od 30. siječnja 2025. potvrđuje pod točkom I. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-238/2019-103 od 30. siječnja 2025. pod točkama II., III., IV. i V. izreke te se predmet u navedenom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odbija se žalba tužiteljice NE kao djelomično neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-238/2019-103 od 30. siječnja 2025.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, da tužiteljici NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na isplaćeni nesporni iznos na ime naknade štete od 7.432,48 eura isplati i zateznu kamatu koja teče na iznos od 2.017,39 eura počev od dana 21. veljače 2017. pa do dana 05. travnja 2017., po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana presuđenja 30. siječnja 2025. do isplate, te na iznos od 371,62 eura počev od dana 21. veljače 2017. pa do dana 06. lipnja 2017., po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja teče od dana presuđenja 30. siječnja 2025. do isplate, kao i na iznos od 5.043.47 eura počev od dana 21. veljače 2017. pa do dana 03. travnja 2019., po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, da tužiteljici NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu – rentu plaća 96,00 eura mjesečno počev od dana 01. ožujka 2017. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da dospjele iznose rente od 96,00 eura mjesečno za razdoblje od 1. ožujka 2017., do zaključno 30. siječnja 2025., dana presuđenja, isplati u ukupnom iznosu od 9.257,60 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja 30. siječnja 2025., do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, s time da svaki mjesečni obrok dospijeva svakog 10. u mjesecu za prethodni mjesec, time da je dospjele mjesečne obroke dužan platiti odjednom, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. III Odbija se tužiteljica NE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"III 1. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, da tužiteljici NE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti i na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe njege i pomoći za period do 01. ožujka 2017. isplati ukupan iznos od 13.720,22 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21. veljače 2017. do 31. prosinca 2022., po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III 2. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, da tužitelju NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete za potrebnu trajnu tuđu pomoć i njegu isplati 381,80 EUR mjesečno počam od dana 01. ožujka 2017. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti s time da svaki mjesečni obrok dospijeva svakog 10. u mjesecu za prethodni mjesec, time da je dospjele mjesečne obroke dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine pa do konačne isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana dospijeća pojedinog obroka, do svakog desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, pa do isplate, a buduće dospjevajuće mjesečne obroke kako budu dospijevali, do svakog desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos teče počam od dana dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. 3. Odbija se tužiteljica sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom na dosuđeni iznos mjesečne rente od 96,00 eura za razdoblje počev od 1. ožujka 2017. do 30. siječnja 2025., a kako je ista precizirana u točki III. 2. odbijajućeg dijela izreke ove presude.

III 4. Nalaže se tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, da tužitelju NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete na biciklu isplati iznos od 53,09 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od dana 10. prosinca 2016. godine do 31. prosinca 2022. godine, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. IV Tuženik Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb (Grad Zagreb), Slovenska ulica 24, OIB 52848403362 je dužan tužiteljici NE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 939,21 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče od dana presuđenja 30. siječnja 2025., do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V Tužiteljica NE se odbija sa iznosom od 21.651,31 eura, a što je preostali zatraženi parnični trošak preko dosuđenog iznosa.

VI Tužiteljica NE po zakonu je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi za razdoblje počev od 24. prosinca 2019.".

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor tužiteljice od 25. studenog 2024., na rješenje o plaćanju pristojbe Pn-238/2019-96 od 8. studenog 2024., kao neosnovan.

3. Tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u točkama II., III., IV. i V. izreke te rješenje zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, pojedini razlozi su nejasni i proturječni, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu te pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti pobijani dio prvostupanjske presude i rješenja te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. zahtijeva trošak za sastav žalbe u iznosu 1.562,50 eura.

4. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem nije uspio u sporu zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i odbiti tužbeni zahtjev, podredno ukinuti pobijani dio prvostupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Zahtijeva trošak za sastav žalbe i sudskih pristojbi za žalbu u ukupnom iznosu 1.530,57 eura.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalbe tužiteljice i tuženika su djelomično osnovane.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadom neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te zahtjev za plaćanje rente zbog trajne potrebe za tuđom pomoći i njegom s osnove ozljeđivanje tužiteljice u prometnoj nesreći koja se dogodila 10. prosinca 2016. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je prometnu nesreću skrivio osiguranik tuženika koji je upravljao kamionom dok je ona stradala kao biciklista.

8. Prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je osiguranik tuženika UE presudom u kaznenom postupku pravomoćno oglašen krivim za izazivanje prometne nesreće, ali da je tužiteljica iz razloga što se nije kretala biciklističkom stazom i što je vozila neispravan bicikl bez zadnjeg osvjetljenja, doprinijela nastanku štetnog događaja u omjeru od 20%. Provedena su medicinska vještačenja po tri vještaka, te je prvostupanjski sud prihvatio nalaze i mišljenja dva vještaka i na temelju njih odlučio o osnovanosti i visini štete koja je nastala tužiteljici u predmetnoj prometnoj nesreći cijeneći da je tuženik u mirnom postupku isplatom iznosa od 56.000,00 kuna / 7.432,48 eura namirio tužiteljici pretrpljenu neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu pa je odbio taj dio tužbenog zahtjeva (točka III. izreke presude), a dosudio je zatezne kamate koje na taj isplaćeni iznos štete teku od podnošenja odštetnog zahtjeva do plaćanja (točka I. izreke presude) i rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu u mjesečnom iznosu od 96,00 eura (točka II. izreke presude).

9. Obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o prometnoj nesreći u kojoj su sudjelovali tužiteljica kao biciklistica i osiguranik tuženika kao vozač kamiona, na pitanje odgovornosti za predmetni štetni događaj primjenjuju se odredbe članka 1063. i 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) koje upućuju na pravila objektivne ili kauzalne odgovornosti budući je kamion opasna stvar.

10. Člankom 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi. Člankom 1067. stavak 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći i otkloniti dok je stavku 2. istog članka propisano da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti dok stavkom 3. određuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik dijelom pridonio nastanku štete.

11. Dakle, u smislu naprijed citiranog članka 1067. stavak 3. ZOO-a na tuženiku teret dokazivanja da je tužiteljica djelomično pridonijela nastanku štete.

12. Nije sporno da je osiguranik tuženika UE presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K-109/17-3 od 16. lipnja 2017. pravomoćno oglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, ali to ujedno ne povlači njegovu isključivu odgovornost za nastalu štetu, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

13. Temeljem članka 12. stavak 3. ZPP-a sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Iz toga slijedi da je sud vezan za one okolnosti koje ulaze u činjenični opis kaznenog djela koji obuhvaća kršenje propisa o sigurnosti prometa i izazivanje nesreće u kojoj je prouzročena teška tjelesna ozljeda. Stoga, je li i ako jest, koliko je tužiteljica pridonijela nastanku nezgode kazneni sud nije utvrđivao, pa to svakako može i mora učiniti parnični sud jer se radi o bitnoj činjenici za pravilnu odluku. Građanskopravna odgovornost u odnosu na kaznenopravnu znatno je šira, a naknada štete spada u građansku odgovornost štetnika prema oštećenom i naknadu za tako pretrpljenu štetu sud dosuđuje primjenom ZOO-a, a članak 1092. ZOO-a propisuje da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, s time da će sud, kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, naknadu dosuditi vodeći računa o okolnostima slučaja.

14. Prvostupanjski sud nalazi osnovanim prigovor tuženika da u konkretnom slučaju postoji doprinos tužiteljice kao oštećenice u uzrokovanju štetnog događaja i štete u smislu članka 1092. i članka 1106. ZZOO-a i to u omjeru od 20%. Osnovani su žalbeni navodi tužiteljice i tuženika da prvostupanjski sud nije dao odlučne razloge u odnosu na priznati doprinos, već je samo naveo da je osiguranik tuženika pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće, zatim da je tužiteljica u prekršajnom postupku proglašena krivom jer se nije vozila stazom za bicikliste i jer je vozila neispravni bicikl bez zadnjeg osvjetljenja, ali da je imala reflektirajući prsluk (točka 19. obrazloženja). Dakle, prvostupanjski sud je samo nabrojao činjenice koje između stranka nisu niti sporne bez da ih je ocijenio i analizirao u pravcu utvrđivanja njihove uzročno-posljedične veze s nastankom štetnog događaja i štete, odnosno koja je od tih okolnosti i u kojem smislu od utjecaja na zaključak o doprinosu tužiteljice u omjeru od 20%.

15. Sud pravilno ocjenjuje da se neposredno prije štetnog događaja tužiteljica biciklom nije kretala biciklističkom stazom ali nije dao nikakve razloge je li tužiteljica takvom vožnjom doprinijela nastanku štetnog događaja pri čemu nije ocijenjen činjenični opis kaznenog djela prema kojem je osiguranik tuženika uočio tužiteljicu, ali je propustio zauzeti potreban sigurnosti bočni razmak od bicikla što zapravo znači da je osiguranik tuženika uočio tužiteljicu da se kreće kolnikom. Stoga osnovano ističe tužiteljica da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

16. U odnosu na visinu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku specijalisti ortopedu i traumatologu dr. Daliboru Mariću koji je ocijenio pretrpljene fizičke bolove (da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta kroz pet dana, srednjeg kroz dva tjedna i manjeg kroz šest tjedana), pretrpljeni strah (da je tužiteljica trpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan te sekundarni strah pet dana jakog intenziteta, srednjeg dva tjedna i manjeg četiri tjedna), potrebu za tuđom pomoći i njegom (u trajanju 24 sata dnevno i to trajno), te da je kod tužiteljice prema tablicama za određivanje trajne invalidnosti nastalo trajno oštećenje od 55%. Ovakvom nalazu i mišljenju je prigovorio tuženik, te je prvostupanjski sud nakon pisanog očitovanje vještaka i ponovljenih prigovora tuženika, odredio novo vještačenje po sudskom vještaku specijalisti neurologu izv.prof.prim.dr.sc. Marinku Dikanoviću i sudskog vještakinji specijalistici otorinolaringologu prim.dr.sc. Ireni Babić.

17. Vještak izv.prof.prim.dr.sc. Marinko Dikanović izradio je nalaz i mišljenje u kojem je ocijenio pretrpljene fizičke bolove (da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg 14 dana i lakše bolove 45 dana), pretrpljeni strah (da je tužiteljica trpjela sekundarni strah jakog intenziteta jedan dan, srednji strah 7 dana i sekundarni strah slabog intenziteta 15 dana), potrebu za tuđom pomoći i njegom (12 sati dnevno jedan mjesec, te tri sata dnevno još tri mjeseca), te da je kod tužiteljice smanjena životna aktivnost u omjeru od 30%.

18. Vještakinja prim.dr.sc. Irena Babić izradila je nalaz i mišljenje u kojem je ocijenila pretrpljene fizičke bolove (da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, slabijeg intenziteta mjesec dana), pretrpljeni strah (da je tužiteljica trpjela primarni strah koji se javlja u trenutku životne ugroze i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, koji je bio intenzivan i kratkotrajan, zatim sekundarni strah koji je bio jačeg intenziteta jedan tjedan, srednjeg oko 14 dana, slabijeg tri tjedna i da je zaostao slabi strah zbog daljnjeg gubitka sluha i potrebe za nošenjem slušnog pomagala te mogućnosti bržeg daljnjeg propadanja sluha), potrebu za tuđom pomoći i njegom (tijekom boravka u bolnici znači dva tjedna nakon štetnog događaja 24 satna dnevno, po dolasku kući, a zbog vrtoglavica i nestabilnosti pri hodu još dva tjedna tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti), te da je kod tužiteljice zbog gubitka sluha došlo do smanjenja životne aktivnosti od 20%.

19. Tuženik je prigovorio nalazima i mišljenjima vještaka izv.prof.prim.dr.sc. Marinka Dikanovića i prim.dr.sc. Irene Babić, vještaci su saslušani te su usuglasili mišljenje tako da ukupno smanjenje životne aktivnosti tužiteljice iznosi 35%.

20. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje izv.prof.prim.dr.sc. Marinka Dikanovića i prim.dr.sc. Irene Babić, a odbio prijedlog tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje po specijalisti neurologu, kao i prijedloge tužitelja da se pismeno i usmeno usuglase vještaci dr. Marić i dr. Dikanović i da se provede nadvještačenje, sve uz obrazloženje da postoje dva usuglašena stava vještaka dr. Dikanović i dr. Irene Babić. Dakle, prvostupanjski sud prihvatio je mišljenja vještaka izv.prof.prim.dr.sc. Marinka Dikanovića i prim.dr.sc. Irene Babić iako ti nalazi nisu usaglašeni u odnosu na pretrpljene bolove, pretopljeni strah i potrebu za tuđom pomoći i njegom te iako se ti nalazi značajno razlikuju od nalaza i mišljenja vještaka dr. Dalibora Marića.

21. Člankom 261. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako se podaci vještaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima.

22. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije niti pokušao saslušanjem sva tri vještaka otkloniti razlike u njihovim mišljenjima (usuglasiti mišljenja), odnosno, ako se razlike ne bi mogle otkloniti saslušanjem, prvostupanjski sud je trebao obnoviti vještačenje s drugim vještakom ili vještacima. Pri tome treba istaknuti da se vještačenja provode upravo iz razloga što sud ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem za utvrđivanje odlučnih činjenica pa prvostupanjski sud nije mogao sam odlučiti koji će nalaz prihvatiti kao ispravan i vjerodostojan.

23. Stoga je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 261. stavak 2. ZPP, jer je činjenice za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže utvrdio bez saslušanja sva tri vještaka kako bi usaglasili svoja mišljenja, a ako to nije moguće onda obnovom vještačenja (ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev 317/2023 od 25. travnja 2023.).

24. Nadalje, osnovani su i žalbeni navodi tužiteljice da je prvostupanjski sud kod odlučivanja o visini pravične novčane naknade trebao primijeniti Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 3. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. te nema uporišta za odluku i obrazloženje prvostupanjskog suda da visinu štete odredi prema "starim nižim kriterijima".

25. U odnosu na točku I. izreke presude valja reći da nije osnovana žalba tuženika kojom samo uvodno i paušalno pobija ovu točku prvostupanjske presude kojom su dosuđene zatezne kamate na nesporno isplaćene iznose štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana plaćanja, budući tuženik nije iznio niti jedan žalbeni navod kojim bi doveo u sumnju zakonitost i ispravnost odluke prvostupanjskog suda o osnovanosti tog dijela tužbenog zahtjeva a koja je utemeljena na primjeni članka 1103. ZOO-a zbog čega je žalba tuženika neosnovana u odnosu na točku I. izreke presude.

26. Nadalje, neosnovana je žalba tužiteljice u odnosu na izreku rješenja kojim je odbijen prigovor tužiteljice protiv rješenja kojim se nalaže plaćanje sudske pristojbe za tužbu jer tužiteljica pogrešno interpretira učinke rješenja o odobravanju pravne pomoći Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Brodsko- posavske županije od 6. veljače 2020.

27. Postupak oslobođenja od plaćanja sudski pristojbi propisan je člankom 17. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Narodne novine", broj 143/13. i 98/19. – dalje: ZBPP) kojim je određeno da o zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi odlučuje nadležno upravo tijelo. Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište (članak 16. stavak 4. ZBPP).

28. Na temelju članka 21. stavak 1. ZBPP-a određeno je da je podnositelj zahtjeva dužan u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, a rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi dostavit će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da, ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu s odredbom iz stavka 1. ovoga članka, sud će provesti postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe prema odredbama zakona koji uređuje plaćanje sudskih pristojbi.

29. U konkretnom slučaju, prema rješenju o odobravanju pravne pomoći Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Brodsko-posavske županije od 6. veljače 2020., tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi u visini 80% iznosa pristojbe a koje oslobođenje vrijedi od 24. prosinca 2019. (točka III. izreke rješenja o odobravanju pravne pomoći).

30. Kako je tužba u ovom postupku podnesena 27. studenoga 2019., a oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u visini 80% vrijedi od 24. prosinca 2019., to je pravilno prvostupanjski sud pozvao tužiteljicu na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i pravilno je kao neosnovan odbio prigovor tužiteljice protiv rješenja poslovni broj Pn-238/2019-96 od 8. studenoga 2024.

31. Parnični sud je vezan za rješenje o odobravanju pravne pomoći pa su stoga neosnovani navodi žalbe tužiteljice kojima ukazuje da je bila lošeg imovinskog stanja i u trenutku podnošenja tužbe budući se radi o propustu tužiteljice što zahtjev za odobravanje sekundarne pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi, nije podnijela prije podnošenja tužbe jer se pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje od trenutka podnošenja zahtjeva.

32. Slijedom navedenog, a na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao djelomično neosnovanu i potvrditi točku I. izreke prvostupanjske presude te djelomično odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi izreku rješenja, te na temelju članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a djelomično uvažiti žabe stranaka i ukinuti presudu u točkama II. i III izreke. Kako je djelomično ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka u cijelosti, jer je još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu (ukinute točke IV. i V. izreke presude).

33. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano rješenjem na način da će dati potpune i odlučne razloge u odnosu na eventualni doprinos tužiteljice nastanku štete, visinu štete utvrditi prema okolnostima i kriterijima u trenutku zaključenja glavne rasprave te će u smislu članka 375. stavak 3. ZPP-a, polazeći od izraženog shvaćanja ovog drugostupanjskog suda, saslušati vještake dr. Dalibora Marića, izv.prof.prim.dr.sc. Marinka Dikanovića i prim.dr.sc. Irenu Babić radi usaglašavanja nalaza i mišljenja, a ako to neće biti moguće, onda obnoviti vještačenje, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima stranke pobijaju zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

34. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 166. stavak 3. ZPP-a na način da će se o istima odlučiti u konačnoj odluci.

35. Točka VI. izreke presude nije ispitivana budući nije pobijana žalbama stranaka (članak 365. stavak 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 7. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak