Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4821/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak-Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene KR zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, I. policijske postaje Split podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-76/2022-8 od 17. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko – dalmatinske, I. policijske postaje Split i pobijana presuda potvrđuje.
- Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljena KR je oslobođen od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira s obrazloženjem da je prvostupanjski sud ispitujući optužni prijedlog utvrdio da djelo koje se optužnim prijedlogom okrivljenici stavlja na teret po propisu nije prekršaj.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko – dalmatinska, I. policijska postaja Split je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredbe prekršajnog materijalnog prava. Žalitelj u bitnom ističe da je iz optužnog prijedloga razvidno da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je prvostupanjski sud trebao provesti dokazni postupak jer da je okrivljenica osoba koja je višestruki recidivist iz domene javnog reda i mira te obaviti razgovor sa policijskim službenikom OR, pročitati dopis Centra za socijalnu skrb te da se u postupku ispitaju svjedoci SR te NR i za koje dostavlja adrese.
2.1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenice i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud prilikom ispitivanja optužnog prijedloga na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio od optužbe iz razloga navedenih u prvostupanjskoj presudi.
6. U optužnom prijedlogu tužitelja okrivljenici se stavlja na teret da je dana 29. studenoga 2021. u hodniku narušavala javni red i mir na način što je u hodniku stambene zgrade nerazumljivo vikala i na taj način stvarala buku kojom je ometala mir i noćni odmor okolnih stanara, međutim kako je hodnik fiktivno javno mjesto bilo je nužno u činjeničnom opisu navesti da se ponašanje okrivljenice reflektiralo u javnosti, odnosno da je isto bilo dostupno vidiku ili čujnosti s ograničenog otvorenog javnog mjesta.
7. Slijedom navedenog hodnik je u konkretnom slučaju tzv. fiktivno javno mjesto koje može postati javno mjesto samo pod određenim uvjetima (ako je posljedica nastupila na neograničeno otvorenom javnom mjestu) te u optužbi bi bilo nužno navesti nastupanje posljedice jer javnost mjesta predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a što u konkretnom činjeničnom opisu nije slučaj.
7.1. Prema stavu ovog Suda izraženom u zaključku sjednice Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. posljedice dostupnosti neprimjerenog ponašanja na neograničenom otvorenom javnom mjestu, posljedica mora biti navedena u činjeničnom opisu optužnog prijedloga jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja. Navedeni zaključak donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
8. Slijedom svega iznesenog nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud trebao provesti dokazni postupak i ispitati svjedoke koje navodi u žalbi, jer je pravilno prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, kojom odredbom je propisano ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, pa je slijedom navedenog trebalo žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove presude.
9. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 7. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak-Medaković,v.r.
Mirjana Medić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
