Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-373/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Andree Boras Ivanišević predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Borisa Mimice člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zekić d.o.o. Viškovo, OIB: 77940172887, Blažići 23, Viškovo, koji je zastupan po punomoćniku Borisu Marohniću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika SF turizam d.o.o. Rab, OIB: 17511745673, Kampor 414, Rab, koji je zastupan po punomoćniku Predragu Jengiću, odvjetniku iz Raba, radi ukidanja prava stvarne služnostii, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskoga suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, poslovni broj P-2776/2019-39 od 16. lipnja 2025., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskoga suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, poslovni broj P-2776/2019-39 od 16. lipnja 2025., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojim je odbijen tužbeni zahtjevi, i u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, kojim su tuženiku dosuđeni troškovi postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se ukine pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tužitelja upisane kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab, k. o. [katastarska općina], br.zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], izgrađeno zemljište površine 241 m² i šuma površine 1444 m², ukupne površine 1685 m², u korist nekretnine tuženika upisane kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab, k. o. [katastarska općina], br.zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 1854 m² (na izgrađenom putu koji prolazi do javnog puta preko k. č. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine, u korist svakodobnog vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]), pa se tuženiku zabranjuje svaki daljnji prolaz i provoz preko navedene nekretnine tužitelja, kao i zahtjev tužitelja da je on ovlašten na temelju presude, a nakon pravomoćnosti, ishoditi upis brisanja/brisanje (tereta) prava stvarne služnosti iz prethodne točke 1. kod nadležnog Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Rab (točka I. izreke).

1.1. Istom tom presudom naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 1.044,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, dok je za više zatraženi trošak u iznosu od 945,25 eura / 7.121,98 kuna odbijen zahtjev tuženika (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj u dijelu pod točkom I. izreke, kojim je odbijen tužbeni zahtjev, i u dijelu pod točkom II. izreke, kojim su tuženiku dosuđeni troškovi postupka, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači u tom dijelu shodno žalbenim navodima, a podredno, da se presuda ukine u tom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio sve žalbene navode kao neosnovane.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tužitelj, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Isto tako, nije počinjena ni bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, na koju ukazuje tužitelj navodeći da mu propuštanjem dostave tuženikovih podnesaka nije omogućeno raspravljanje jer je riječ o paušalnim navodima žalitelja. Naime, paušalni navodi tužitelja kojima se ne ukazuje na konkretni propust dostave podneska tuženika nisu dostatni da bi ovaj sud utvrdio da se radilo o bitnoj povredi odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, odnosno da se tužitelj nije mogao očitovati u svezi činjenica koje je tuženik isticao tijekom postupka i kojim bi mogao osporavati dokaze kojima je tuženik potvrđivao svoje navode.

3.3. Nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe članka 353. stavka 2. točke 6. ZPP-a, koju u svojoj žalbi ističe tužitelj, jer je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude, kao i što je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a odlučio koje će dokaze izvesti radi utvrđenja činjenica koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, što neosnovano tužitelj u žalbi ističe.

3.4. Nadalje, paušalni navodima tužitelj ističe bitnu povredu prekoračenja tužbenog zahtjeva (članak 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a) ne navodeći u čemu bi se ona sastojala, pa je za odgovorit žalitelju da bi inače ta povreda postojala onda kada bi sud odlučio o nečem drugom a ne o onom što je traženo, a ovdje to nije slučaj.

3.5. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja da se ukine pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], br.zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] br.zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, i tuženiku zabrani svaki daljnji prolaz i provoz preko povlasne nekretnine, kao i zahtjev tužitelja da na temelju pobijane presude ishodi upis brisanja/brisanje (tereta) tog prava stvarne služnosti.

5. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio pobijanu odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev, i to nakon što je utvrdio sljedeće:

- da je tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] pašnjak 1854 m² iz zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je kao poslužnoj na temelju Ugovora o osnivanju služnosti prava prolaza i provoza od 15. svibnja 2017., kao teret uknjižena stvarna služnost u korist k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]., preko cijelog južnog dijela k. č. [katastarska čestica] sve do spoja s javnim putem, u korist svakodobnog vlasnika k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine,

- da je tužitelj vlasnik k. č. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište 241 m², šuma 1444 m² iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj nekretnini je kao poslužnoj na temelju Ugovora o osnivanju služnosti prava prolaza i provoza od 15. svibnja 2017., kao teret uknjižena stvarna služnost na izgrađenom putu koji prolazi od javnog puta preko k. č. [katastarska čestica], kao poslužne nekretnine, u korist svakodobnog vlasnika k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine,

- da je na licu mjesta utvrđeno da se služnost na teret predmetne k. č. [katastarska čestica] u korist predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršava po postojećem putu koji od javne prometnice (državne ceste) vodi preko nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica] do nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a taj put da se dalje nastavlja preko nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] do objekta tuženika – kuće u izgradnji na toj nekretnini a koji objekt se nalazi se na vrhu brijega, s tim da je put betoniran i u usponu obzirom se kuća tuženika - objekt u izgradnji nalazi na vrhu brijega,

- da nekretnina tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči s javnom prometnicom te da tuženik uz javnu prometnicu ima parkiralište (betonirani plato) uz javnu cestu u podnožju brijega, dok se na vrhu brijega (iznad državne ceste) nalazi objekt tuženika

- kuća u izgradnji,

- da je Kupoprodajnim ugovorom od 15. svibnja 2017., zaključenog između stranaka, tužitelj prodao tuženiku predmetnu k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 1854 m², zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao nekretninu za koju je izdana pravomoćna građevinska dozvola, za kupoprodajnu cijenu od 380.000,00 eura plus PDV, odnosno ukupno 475.000,00 EUR, od čega vrijednost zemljišta iznosi 200.000,00 eura, započeta gradnja 170.000,00 eura i sufinanciranje izgradnje pristupnog puta 10.000,00 eura, time da se sufinanciranje izgradnje pristupnog puta odnosni na zajednički pristupni put koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ide od javnog puta preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se prodavatelj obvezuje put izgraditi najkasnije do 31. prosinca 2018. u vrijednosti najmanje 20.000,00 eura,

- da su se stranke tim ugovorom obvezale da će posebnim ugovorom o davanju prava služnosti prolaza preko k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu prodavatelja i k. č. [katastarska čestica] koja je predmet kupoprodaje, dati jedna drugoj trajno pravo služnosti prolaza i provoza kako bi nesmetano pristupale svaka svojoj nekretnini i s njih na javni put,

- da su stranke sklopile ugovor o osnivanju služnosti prava prolaza i provoza 15. svibnja 2017., kojim su ugovorile pravo tzv. obostrane služnosti na način da se na nekretnini k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja osniva pravo služnosti prolaza i provoza u korist k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, po izgrađenom putu od javnog puta do granice sa k. č. [katastarska čestica] sukladno žuto obojanom pojasu na geodetskoj snimci koja je sastavni dio tog ugovora, kao i pravo služnosti tako da se na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika osniva pravo služnosti provoza i provoza u korist k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužitelja, a to pravo služnosti se osniva od zapadne granice k. č. [katastarska čestica] koji pristupni put će biti izgrađen od strane vlasnika povlasnog dobra na južnoj strani navedene čestice u smjeru istoka do spoja s javnim putem sukladno žuto obojenom pojasu na geodetskoj snimci koja je sastavni dio ugovora,

- da su se stranke nadalje sporazumjele da ukoliko zajednički nađu neko rješenje da svatko na svoju katastarsku česticu može doći pješice ili vozilom ne koristeći sadašnji pristup, prestaje tim ugovorom utvrđeno pravo služnosti,

- da je sudska vještakinja u svom pisanom nalazu i mišljenju navela da se prijepor nalazi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u naravi predstavlja betonirani put nejednake širine koji vodi od [adresa] na zapadu i pruža se u smjeru istoka i sjeveroistoka do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da je zapadni dio puta da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a istočni dio na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; taj put da je jedini kolni pristupni put k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (objekta u izgradnji), s tim da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jugoistočne strane graniči s javnom prometnicom i to [adresa] te da se u njezinom istočnom dijelu nalazi potporni betonski zid i izravnati plato za parkiranje, a visina asfaltirane ceste u tom dijelu da iznosi 2,82 m, visina platoa 2,80 m, dok visina terena na kojem se gradi objekt tuženika da iznosi 16,50 m; udaljenost od potpornog zida parkirališta do južnog zida objekta tuženika koji se gradi da je 14,95 m, pa da je razlika u visini između pripremljenog platoa za parkiranje i zemljišta na kojem se gradi objekt tuženika 13,70 m, odnosno da je razlika između visine javne prometnice i zemljišta na kojem se gradi objekt tuženika 13,68 m, te je za izgradnju drugoga prikladnoga kolnog i pješačkog pristupa do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno terena na kojem se gradi objekt tuženika potrebno izvesti odgovarajuće građevinske radove,

- da se sudska vještakinja dodatno očitovala da je visina gotovog poda objekta tuženika definirana građevinskom dozvolom, kao i način ulaska u objekt (kolni i/ili pješački), a da se do objekta tuženika može doći isključivo preko nekretnine tužitelja,

- da je prije prodaje predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženiku tužitelj za tu nekretninu pribavio građevnu dozvolu, započeo gradnju objekta do kojeg vodi predmetni put, poravnao uz javnu prometnicu plato (parkiralište) i izgradio potporne zidove,

- da je do objekta – započete gradnje na nekretnini tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u međuvremenu nije omogućen (izgrađen) nikakav drugi pješački i kolni prilaz, te da je sporni kolni put jedini postojeći kolni i pješački prilaz do objekta.

6. Na temelju tako provedenoga dokaznog postupka prvostupanjski je sud smatrao da je svrha predmetnog ugovora o služnosti bila osnivanje odnosno osiguranje kolnog i pješačkog puta do objekta tuženika (započete gradnje) i to postojećim putem preko nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica], a kako se to navodi i u samom ugovoru o služnosti, a koji put tuženik i koristi na takav način, kao i da do objekta - započete gradnje na nekretnini tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji drugi pristup odnosno da ne postoji druga mogućnost prolaza i provoza iste vrijednosti. U takvim okolnostima činjeničnih utvrđenja taj je sud odbio tužbeni zahtjev u cijelosti pozivom na odredbu članka 242. stavaka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) jer po shvaćanju tog suda predmetna služnost nije izgubila razumnu svrhu.

7. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata pravilno utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude, kao i što je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a odlučio koje će dokaze izvesti radi utvrđenja činjenica koje su odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, koja utvrđenja tužitelj nije osporio svojim žalbenim navodima. Naime, pogrešno tužitelj u svojoj žalbi ističe da je prvostupanjski sud trebao izvesti i dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke jer je taj sud pravilno ocijenio koje su činjenice odlučne za rješenje spora, utvrdio koje su od tih činjenica nesporne, a o spornim činjenicama je izveo dokaze koje je smatrao odlučnim.

8. Naime, odredbom članka 242. stavka 1. ZV-a propisano je da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine, ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijeti će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. dok je stavkom 2. tog članka propisano da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. Nadalje, prema odredbi članka 175. stavka 1. ZV- a, svaka služnost mora imati razumnu svrhu.

9. U konkretnom slučaju, što je nesporno između stranaka, tuženik ima pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tužitelja, pa se radi o služnosti puta prema članku 190. stavku 1. ZV-a kojim je propisano da vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

9.1. Prvostupanjski je sud pravilnom ocjenom dokaza utvrdio da tuženik koristi kolni i pješački puta do svog objekta koji je u izgradnji, a sve prema ugovoru kojeg su strane sklopile, te da mu nije omogućen (izgrađen) nikakav drugi pješački i kolni prilaz, zbog čega je taj sporni kolni put jedini postojeći kolni i pješački prilaz do objekta tuženika. Isto tako, taj je sud utvrdio da se stanje i okolnosti na licu mjesta glede mogućnosti pristupa nekretnini tuženika nisu promijenile u odnosu na okolnosti koje su postojale kada je služnost ustanovljena ugovorom između stranaka. Dakle, u korištenju ugovorenog prava služnosti nije došlo do nikakvih promjena okolnosti u odnosu na vrijeme kada je služnost ugovorena. Stoga, činjenica da je pristup nekretnini tuženika moguć i s javnog puta ne može biti jedina odlučna, tim više što postoji razlika u visini između pripremljenog platoa za parkiranje i zemljišta na kojem se gradi objekt tuženika, i to upravo prema aktu za gradnju kojeg je ishodio tužitelj, pa i po ocjeni ovog suda tužitelj neosnovano tvrdi da tuženik ima izravan pristup do svog objekta s javnog puta koji bi bio kraći i ništa tegobniji nego dosadašnji pravac služnosti.

10. S obzirom na sve prethodno navedene okolnosti konkretnog slučaja, a posebno činjenicu da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na vrijeme kada su stranke ugovorili zasnivanje prava služnosti, i ovaj drugostupanjski sud nalazi da navedena služnost nije izgubila razumnu svrhu zbog čega se nisu ispunile zakonske pretpostavke za ukinuće služnosti.

11. Neosnovano tužitelj u svojoj žalbi ističe kako je prvostupanjski sud morao donijeti odluku o stvarnoj nenadležnosti i predmet ustupiti stvarno nadležnom trgovačkom sudu. To iz razloga što je tuženik zakasnio s isticanjem ovog prigovora jer je odredbom članka 17. stavka 2. ZPP-a propisano kako se povodom prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor podnio najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, a prema stanju spisa, tuženik to nije učinio.

12. Također, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava i baš članka 154. stavaka 1. i članka 155. ZPP-a donio odluku o troškovima ovog postupka, što tužitelj posebno žalbom i ne osporava.

13. Slijedom navedenog trebalo je primjenom odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci, ove odluke.

Split, 7. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Andrea Boras Ivanišević