Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3354/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Andree Boras Ivanišević predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Borisa Mimice člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice EK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri Split, protiv tuženice- protutužiteljice EKČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Miloš Kandžija, odvjetnik u Trogiru, radi zaštite od uznemiranja i radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stane službe u Trogiru, poslovni broj P-1160/2020-56 od 5. studenog 2024., u sjednici održanoj 7. svibnja 2024.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stane službe u Trogiru, poslovni broj P-1160/2020-56 od 5. studenog 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužiteljice- protutuženice kojom traži da se naloži tuženici-protutužiteljici da prestane uznemiravati tužiteljicu-protutuženicu u ostvarivanju svojih vlasničkih prava na nekretnini označenoj kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da prestane prolaziti dijelom dvorišta ispred kuće tužiteljice-protutuženice, a koje je u Dopuni nalaza i mišljenja ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darija Blaževića, dipl.ing.geod., od travnja 2022. u mjerilu od 1:150, lik označen točkama A- B-C-D-E-F-N-A, površine 13 m², a koja dopuna vještva je sastavni dio presude, kao i da se naloži tuženici-protutužiteljici da prestane uznemiravati tužiteljicu-protutuženicu u ostvarivanju svojih vlasničkih prava na nekretnini označenoj kao dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da prestane prolaziti dijelom dvorišta ispred kuće tužiteljice- protutuženice, a koje je u Dopuni nalaza i mišljenja ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darija Blaževića, dipl.ing.geod., od travnja 2022. u mjerilu od 1:150, lik označen točkama N-F-K-L-M-N , površine 5 m², a koja dopuna vještva je sastavni dio presude (točka I. izreke).

1.1. Nadalje je tom presudom prihvaćen protutužbeni zahtjev koji se utvrđuje postojanje prava stvarne služnosti puta prolaza pješke preko dijela čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] po dopuni nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darija Blaževića od 2. svibnja 2022. označeno slovima O-P-F-R-N-A-O ukupne površine 13 m², a koji se po stanju u katastru i zemljišniku sastoji od dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 10 m² (lik O-P-F-N-A-O) i dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 3 m² (lik N-F-R-N), a koja dopuna vještva je u sastavu presude, sve u korist čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa da tuženica-protutužiteljica na temelju presude može zatražiti i postići uknjižbu prava služnosti puta prolaza pješke na teret čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to upravo dijela po dopuni nalaza i mišljenja Stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 2. svibnja 2022. označeno slovima O-P-F-R-N-A-O ukupne površine 13 m², a koji se po stanju u katastru i zemljišniku sastoji od dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], površine 10 m² (lik O-P-F-N-A-O) i dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 3 m² (lik N-F-R-N), a koja dopuna vještva je sastavni dio presude, u korist čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], što je tužiteljica-protutužena dužna trpjeti (točka II. izreke).

1.2. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tužiteljici-protutuženici da tuženici- protutužiteljici na ime parničnog troška isplati iznos od 3.100,00 eura (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužiteljica-protutuženica pobijajući je u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači shodno žalbenim navodima, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba je osnovana.

4. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje tužiteljica-protutuženica, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

5. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice-protutuženice (dalje: tužiteljica) radi zabrane uznemiravanja njezinog prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev tuženice-protutužiteljice (dalje: tuženica) radi utvrđenja postojanja prava služnosti prolaza pješice na teret nekretnine u vlasništvu tužiteljice čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist svoje nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je tužiteljica uknjižena kao vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

- da je tuženica uknjižena kao vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je prijavnim listom broj D.S.4/03 izvršena parcelacija čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje su nastale čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od čest. zem. [katastarska čestica] da su nastale čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je prednica tuženice FK ugovorom o kupoprodaji ovjerenim kod javnog bilježnika Petra Žanka iz Trogira 22. svibnja 2003., broj Ov-2616/03, od prodavatelja MK, UK i LK kao suvlasnika za po 1/3 kupoprodajnih nekretnina kupila čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da su prodavatelji to pravo stekli na temelju presude Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P-65/01 od 31. listopada 2001., a da se u ugovoru nigdje se ne spominje kako je reguliran pristup do navedenih nekretnina koje su predmet kupoprodaje,

- da su prodavatelji MK, OK i LK prodali i nekretnine i to čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje predstavljaju u naravi istočni dio objekta i nekretnine, koje je kupila FKČ na temelju kupoprodajnog ugovora od 22. svibnja 2003., ovjeren pod brojem OV-2617/03,

- da je uviđajem na licu mjesta od 28. lipnja 2021. u nazočnosti sudskog vještaka geometra Daria Blaževića, utvrđeno je da se predmet spora nalazi u mjestu [adresa] kod kuća anagrafske oznake Tina Ujevića 10 a i 16, a predmet spora u naravi da je betonirani plato koji je položen istočno od kuće u vlasništvu tužiteljice a južno u odnosu na kuću tuženice,

- da je predmet spora osim s istoka omeđen starom kamenom kućom u vlasništvu trećih osoba i asfaltiranog puta položenog južno od predmeta spora,

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka geometra Daria Blaževića proizlazi da predmet spora u ovom sudskom postupku ima ukupnu površinu 37 m², a sastoji se od dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 13 m² (lik A-B-C-D-E-F-N-A), dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 5 m² (lik N-F-K-L-M-N) i dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 19 m² (lik F-G-H-I-J-K-F),

- da je u svom dopunskom nalazu i mišljenju, kao i dopuni skice lica mjesta vještak prikazao dio nekretnine preko koje tuženica tvrdi da se služi svojim pravom služnost, i to dio koji je omeđen likom O-P-F-R-N-A-O ukupne površine od 13 m² a koji se sastoji od dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 10 m², lik O-P-F-N-A-O, i dijela kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], lik N-F-R-N, površine 3 m²,

- da je tužiteljica u svom iskazu navela da tuženica ima glavni ulaz za kuću s istočne strane, gdje se nalazi kapija, i gdje je tužena napravila šupu, dok sporni dio na sjevernoj strani tuženica počela koristiti nakon što je napravila šupu, a što su joj ona i pok. suprug branili,

- da su saslušani svjedoci TK, HK i ŠK, u svom iskazu naveli da su tuženica i FKČ same sebi zatvorile put s istočne strane jer su srušile dio gdje je bila gustirna i na tom mjestu sagradile šupu na putu, koja šupa je na skici vještaka Blaževića obojana tamno sivom bojom, pa da tuženica sada želi put s južne strane,

- da su svjedoci ČK i ZK u svom iskazu navele da sporni prostor ne predstavlja put koji bi tuženica mogla koristiti,

- da su svjedoci ĐK i CK u svojim iskazima naveli da je ranija vlasnica MK slobodno i nesmetano prolazila spornim prostorom do svoje kuće, kao i tuženica koju u tome ometa tužiteljica,

- da su saslušani svjedoci OK i MK u svom iskazu naveli da su sporni put koristili za prolaz njegovi roditelji cijeli život jer da nije postojao put za njihovu parcelu s istočne strane gdje je bila prizida i gustirna, dok je kasnije njihov otac pok. RK 1985. na tom mjestu gdje bila prizida otvorio na prizidi 1-1,5 m otvor za prolaz traktorom, da su napravili kapiju, vratašca kako bi prolazili tim dijelom traktorom na svoju parcelu,

- da su saslušane svjedokinje PK i AK pok. EKČ u svojim iskazima navele da je spornim putem prolazila ranija vlasnica MK jer da je to bio jedini ulaz za kuće, a sada da je to jedini prolaz za tuženicu jer da su sada s istočne strane radovi i da se gradi objekt,

- da je saslušani svjedok ĆK pok. EKČ naveo da je tuženica nakon kupnje pa nadalje koristila sporni put, da se radi o putu s glavne ulice sa zapadne strane, koji je koristila i obitelj RK za pristup do njihove kuće; da je FKČ kupila drugu polovicu kuće RK koju je on nadogradio i koja se nalazi s istočne strane, a na istočnoj strani da je bio pješački put samo do gustirne, koji put da je OK malo proširio za prolaz traktorom, kako bi prolazili do svojih kuća, međutim, da tu nikada nije bio put za ulaz u kuću već da je to bio put sa zapadne strane; naime da tuženica mogla do svoje kuće doći i putem s istočne strane jer je ispod njezine i kuće MKČ bio prolaz, da je to mogla sve dok FKČ nije napravila novu kuću i staru srušila,

- da je saslušana svjedokinja IK u svom iskazu navela da je sporni prostor oduvijek bio prolaz do kuće tuženice jer se s glavne ulice pristupa na sporni betonirani prostor kojim se prolazi do kuće tuženice i druga dva susjeda, s tim da je i ona osobno uvijek prolazila spornim prolazom do kuće tuženice,

- da je tuženica u svom iskazu navela da predmetni sporni put od pamtivijeka bio pristupni put njezinoj kući i za još dva objekta, vlasnike susjednih nekretnina, da se radi o putu dužine 11 m i da je to jedini put za njezinu kuću, da to nije dvorište tužiteljice; prostor da je betoniran 1980ih godina kada se betoniralo mjesto Arbanija, a tužiteljica da ometala tuženicu u korištenju puta na način da je crte bojala crvenom bojom, stavljala prepreke na put koje su u međuvremenu uklonjene; da se sporni prolaz nalazi južno u odnosu na kuću i da ne postoji nikakav prolaz sa sjeverne strane njezine kuće,

- da je građevinskom dozvolom Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša graditeljstvo i imovinsko pravne poslove Ispostava u Trogiru od 4. studenog 2005. majci tuženice FK odobrena rekonstrukcija obiteljske kuće čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene na zemljištu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju građevnu česticu je osiguran pristup s javno prometne površine čest. zem. [katastarska čestica]-put , koji se kao takav vodi u izvatku iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a prilog zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole je između ostale dokumentacije, bio i ugovor o kupoprodaji od 22. svibnja 2003. kojim je tuženica stekla predmetnu česticu zgrade [katastarska čestica] sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je rješenjem Grada Trogira Upravnog odjela za urbanizam i prostorno uređenje od 7. studenog 2019. odbijen zahtjev kćerke tužiteljice TK za izdavanje rješenja za utvrđenje građevinske čestice za čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz obrazloženja da proizlazi da bi podnositeljica zahtjeva morala podnijeti novi prijedlog na način da ispusti čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz razloga što je čest. zgr. [katastarska čestica] zapravo dvorište koje je u lokacijskoj dozvoli koju je dobila tuženica UKČ od 29. listopada 2004. navedena kao pristup njezinom objektu (zemljišnoknjižni broj 1012 k. o. [katastarska općina]), a u spornom dvorištu da se nalaze i stepenice DK te bi formiranjem građevne čestice za navedenu česticu zgrade bio onemogućen pristup postojećim objektima,

- da je NK dao suglasnost kojom dopušta majci tuženice FK kao vlasnici susjedne nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da može postojeću zgradu adaptirati, i da može vršiti nadogradnju, gradnju i dogradnju do njegove međe,

- da je Sporazumom od 19. kolovoza 2004. sklopljenim između VK s jedne strane, te DK, ŽK i JK, s druge strane, utvrđeno da čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja štalu i dvorište, koje je položeno zapadno i sjeverno u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],a južno u odnosu na predmetnu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te je utvrđeno da se navedenim dvorištem prilazi čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i služi toj zgradi za redovnu uporabu; da se VK obvezao dati suglasnost koja bi obuhvaćala i dio čest. zgr. [katastarska čestica] i to dio koji je u skici od rujna 1989. označen slovima ABCDA, te priznati pravo vlasništva DK i drugima, a DK i dr. da su se obvezali dati suglasnost u postupku izdavanja lokacijske dozvole za nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su presudom, presudom zbog izostanka i na temelju priznanja Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P-65/01 od 31. listopada 2001., u pravnoj stvari tužitelja MK, SK i LK protiv tuženika GK i drugih, među kojima je kao 25. tuženik VK, tuženici obvezani na izdavanje isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], s tim da je 25. tuženik VK priznao tužbeni zahtjev u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Na temelju tako utvrđenoga činjeničnog stanja prvostupanjski je sud smatrao da tužiteljica kao vlasnica čestice zgrade [katastarska čestica] i čest. zgrade [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] odnosno spornog dijela navedenih nekretnina u naravi dvorišta i to onog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] koji je u skici vještaka Darija Blaževića odnosno dopuni vještva označen slovima ABCDEFNA površine 13 m², kao i dijela čet. zgr. 61 k. o. [katastarska općina] koji je u dopuni vještva označen slovima NFKLN površine 5 m², nije dokazala da je čin uznemiravanja protupravan od strane tuženice odnosno nije dokazala da je tuženica time što je navedenim dijelom nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dijelom dvorišta tih nekretnina prolazila do svoje kuće čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poduzela one radnje koje znače uznemiravanja vlasništva tužiteljice.

7.1. Isto tako je prvostupanjski sud smatrao da tuženici pripada pravo služnosti prolaza preko dijela navedene parcele jer je to pravo osobno i preko svojih pravnih prednika MK i RK, nesmetano i neprekidno ostvarivala više od 20 godina, pri čemu se tužiteljica kao vlasnica jednako kao ni njezin bivši suprug VK nikada nisu protivili, dok su u posjedu bili prednici tužiteljice a ni kasnije sve do prije 4-5 godina kada je kćerka tužiteljice počela obilježavati sporni prostor bojom i postavljati stupiće. Stoga je taj sud smatrao da se radi o razumnoj svrsi korištenja sporne služnosti jer se radi o jedinom pristupu do tuženičene nekretnine, pa da je tužena ovlaštena služiti se predmetnim dijelom nekretnine tužiteljice kao poslužnog dobra te tu služnost da izvršava u opsegu kojim je neophodan za postizanje svrhe radi koje je služnost osnovana.

7.2. Iz tih razloga je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi zabrane uznemiravanja odnosno prolaza preko dijela čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je protutužbeni tužbeni zahtjev tuženice kojim se utvrđuje postojanje prava stvarne služnosti puta prolaza pješke prihvatio, i odlučio kao u izreci pobijane presude.

8. Navedena utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda glede merituma spora kao pravilne za sada ne prihvaća ovaj žalbeni sud jer su žalbenim navodima tužiteljice dovedeni u sumnju.

9. Naime, tužiteljica je podnijela tužbu za prestanak uznemiravanja (negatorna tužba) iz odredbe članka 167. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) kojom vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga na neki drugi način bespravno uznemiruje u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada – da to uznemiravanje prestane. Dakle, pravo na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja ima vlasnik (suvlasnik) koji je ujedno i posjednik (suposjednik) protiv osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti. Vlasnika (suvlasnika) uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti osoba koja je stvorila stanje u kojem je njegova pravna vlast glede te stvari okrnjena pod uvjetom da su radnje kojima se vlasnikova vlast okrnjuje bespravno.

9.1. Tom zahtjevu tužiteljice, kao nesporne vlasnice, suprotstavio se zahtjev tuženice za poštovanje prava služnosti u smislu odredbe članka 233. i 234. ZV-a, međutim, ako tuženica to pravo nije stekla, onda bi upravo ona, prolaskom preko nekretnine u vlasništvu tužiteljice, uznemiravala njeno pravo vlasništva.

10. Naime, nije sporno da se tuženica koristi predmetnim putem, kako osobno tako i putem svoji prednika, što bi upućivalo da joj pripada pravo služnosti prolaza u korist svoje nekretnine, a koja služnost nije upisana u zemljišnim knjigama. Međutim, tužiteljica tvrdi da se ta služnost izvršava nepošteno, odnosno bespravno, iz razloga što predmetna nekretnina u naravi predstavlja njeno dvorište, s tim da je tuženica imala i drugi pristup do svoje kuće, koji je bespravnom gradnjom sebi onemogućila.

11. Prema članku 186. ZV-a, služnost je pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine - povlasna nekretnina da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom – poslužna nekretnina čiji je svagdašnji vlasnik to mira trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

11.1. Sukladno članku 177. ZV-a, ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih nego stežući ih koliko dopušta narav i svrha služnosti. Ovlaštenik služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar. Vlasnik poslužne stvari ne smije ništa činiti što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti, ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drugačije određeno.

12. Posjedovanje prava stvarne služnosti (faktično vršenje prava stvarne služnosti) od strane posjednika/vlasnika povlasne nekretnine, jedna je od nužnih pretpostavki za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću, a što je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud propustio utvrditi jer nije utvrdio da su sve pretpostavke za stjecanje tog prava u konkretnom slučaju ispunjene, zbog čega se ne može ispitati pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda. Naime, prvostupanjski sud utvrđuje da je vrijeme potrebno za stjecanja prava stvarne služnosti kakva je predmetna proteklo, a da pri tome pogrešno izvodi zaključak da se tužiteljica nije protivila vršenju služnosti jer je prednik tužiteljice dao tuženici suglasnosti za adaptaciju kuće. Iz stanja spisa proizlazi da je NK prednici tuženice dao suglasnost za adaptaciju kuće koja suglasnost je ovjerena 1. travnja 2004., dok iz građevinske dozvole od 4. studenog 2005. proizlazi da je predmetnoj građevinskoj čestici osiguran pristup s javno – prometne površine prema izvatku iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Isto tako, iz obrazloženja lokacijske dozvole od 29. listopada 2004. proizlazi da je pristup objektu utvrđen pješačkim prilazom s javnoprometne površine kako ističu susjedi u svojoj izjavi, s tim da je susjed i VK. U tim okolnostima ostaje nejasno kako je prvostupanjski sud na temelju jedne suglasnosti zaključio da se tužiteljica kao vlasnica povlasne nekretnine nije protivili vršenju služnosti, što u žalbi tužiteljica i ističe.

12.1. Pored toga, i sama tuženica u svom iskazu je navela da je 2003. kupljena predmetna nekretnina a da joj od podnošenja tužbe tužiteljica ometa korištenje spornog puta.

12.2. Isto tako, prvostupanjski je sud zaključio da tuženica nema drugi pristup svojoj nekretnini, dok iz stanja spisa proizlazi da suprotno ističu saslušani svjedoci ČK, ZK, PK i AK navodeći da je gradnjom onemogućen drugi pristup koji je korišten, a što osnovano tužiteljica u žalbi ističe.

13. Prema odredbi članka 229. stavka 1. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Međutim, prvostupanjski sud zaključuje da je tuženica stekla pravo služnosti prolaza preko dvora tužiteljice dosjelošću, ali ne navodi vrijeme posjedovanja, kao ni eventualno proteklo vrijeme njenih prednika imajući na umu odredbu članka 388. stavka 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, dalje: ZOVO). Dakle, u konkretnom slučaju nije utvrđeno kada bi eventualno navedeni rok protekao za slučaj da je to pravo i stečeno.

14. Radi toga je osnovana žalba tužiteljice.

15. Međutim, navodi žalbe kojima se upire da prvostupanjski sud nije ulazio u ocjenu postojanja razumne svrhe predmetne služnosti nisu odlučni za odluku o protutužbenom zahtjevu kojim se zahtjeva utvrditi da je stvarna služnost stečena dosjelošću. Ti bi navodi bili od značaja da se radi o protutužbenom zahtjevu kojim se traži prelaganje služnosti u smislu članka 179. ZV-a, koji zahtjev nije predmet ovoga spora, dok je za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva kakav je predmetni potrebno utvrditi je li dokazano postojanje svih pretpostavki koje proizlaze iz članka 229. stavka 1. ZV-a (ranije članka 54. stavak 1. ZOVO).

16. Stoga je na temelju članka 370. ZPP-a ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu radi provođenja nove glavne rasprave. U ponovnom suđenju sud će otkloniti povrede na koje je ukazano, a u tu svrhu ponovno će ocijeniti dokaza koje je već proveo u skladu s člankom 8. ZPP-a, na temelju činjenica koje tako utvrdi izvesti će zaključke o svim spornim pitanjima te će ih obrazložiti valjanim i jasnim razlozima nakon čega će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu odluku.

17. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Split, 7. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Andrea Boras Ivanišević