REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-2177/2025
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke, u prekršajnom postupku prema maloljetnom BC zbog prekršaja iz članka 39. stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske, Prve policijske postaje Rijeka, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, broj Pp-2309/2024 od 13. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske, Prve policijske postaje Rijeka, ukida se pobijano rješenje i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, broj Pp-2309/2024 od 13. rujna 2024., na temelju odredbe članka 227. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona obustavljen je prekršajni postupak prema maloljetnom BC.
2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko - goranska, Prva policijska postaja Rijeka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, ispitujući pobijano rješenje sukladno članku 211. stavak 3. u svezi s člankom 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), utvrdio je osnovanost žalbenih navoda.
5. Prvostupanjski sud je pobijanu odluku donio na temelju odredbe članka 227. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona koja propisuje da se rješenjem obustavlja postupak u odnosu na maloljetnog počinitelja prekršaja kada sud ustanovi da nije svrhovito maloljetniku izreći ni kaznu ni primijeniti odgojnu mjeru, dok odredba članka 226. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje mogućnost suda da kada ustanovi da započinjanje i vođenje postupka ne bi bilo opravdano s obzirom na osobne okolnosti maloljetnika i počinjeni prekršaj, bez obzira na dokaze koji stoje protiv maloljetnika, može odlučiti da postupak ne započne ili da se započeti postupak obustavi.
6. Stoga je osnov takvog postupanja suda načelo svrhovitosti. Njegovu primjenu preporučuju brojni međunarodni dokumenti koje je potpisala i Republika Hrvatska. Zakon o sudovima za mladež (Narodne novine broj 84/11., 143/12., 148/13., 56/15. i 126/19.) omogućuje široku primjenu načela svrhovitosti u svim fazama kaznenog postupka prema mladim počiniteljima, ali jednako tako i Prekršajni zakon u odnosu na djela prekršaja. Međutim, budući se radi o načelu koje je kod maloljetnika naglašeno do te mjere da ima primat u odnosu na načelo legaliteta, i svrhovitost i interesi maloljetnika zahtijevaju ozbiljan pristup.
7. Izostanak posljednje navedenog naglašava tužitelj u izjavljenoj žalbi, a ovaj sud u cijelosti takve žalbene navode prihvaća osnovanima. Prvostupanjski sud nije dao valjanu i jasnu analizu svoga postupanja nakon zaprimanja socioanamnestičkih podataka nadležnog zavoda za socijalni rad, koji su prikupljeni u razgovoru s maloljetnikom i majkom, zakonskom zastupnicom, te prijedloga o odgojnim mjerama. O prijedlogu da se prema maloljetniku ne primjenjuju odgojne mjere, prvostupanjski sud se nije mogao odrediti kao da je prijedlog obvezujući, a upravo to je u suštini učinio.
8. Postupak prema maloljetnicima uvijek zahtijeva svestrano razmatranje stanja spisa predmeta i svih relevantnih saznanja koja iz istoga proizlaze. Prvostupanjski sud propustio je uočiti da se maloljetnik tereti za jedan od najtežih prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koji prekršaj znači ugrozu njegova zdravlja i sigurnosti te zdravlja i sigurnosti gledatelja, natjecatelja i svih drugih sudionika sportskog natjecanja. Navedeno nije razmatrano prilikom prikupljanja saznanja od strane zavoda za socijalni rad, ali nije smjelo ostati neprimijećeno pred prvostupanjskim sudom, budući upravo okolnosti prekršaja čine jedan od osnova primjene načela svrhovitosti. Kod predmetnih prekršaja je to i naglašenije nego kod ostalih imajući u vidu društvena zbivanja, učestale navijačke nerede, pa i sa teškim posljedicama, a pred sobom imamo maloljetnika, stoga u osjetljivoj fazi psihofizičkog razvoja, s naglašenom, nerijetko i nekritičnom željom za pripadanjem raznim skupinama. Imajući u vidu navedeno, nedvojbeno je da svrhovitosti valja pristupiti s dužnom pažnjom.
9. Postupajući u skladu s navedenim, niti na koji način se neće prejudicirati ishod postupka i značaj svih ostalih sastavnica načela svrhovitosti. Cilj je najbolji interes maloljetnika koji će se utvrditi u jednom strogo kontroliranom nejavnom postupku, pri čemu su u konačnici i eventualno primijenjene odgojne mjere uvijek u interesu dobrobiti maloljetnika i nikada nisu kazna, kako u formalnom tako i u sadržajnom smislu.
10. Slijedom navedenog, prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko - goranske, Prve policijske postaje Rijeka osnovanom, na temelju članka 211. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 ovjerenih prijepisa.
