R1 Ob-709/2024-10
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I-protustranke HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-protustranke JZ (ranije DZ) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-protustranke ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, dana 7. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], umro **.**.2024. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2020. godine pa do njegove smrti.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ČZ od 2020. pa do njegove smrti 11. travnja 2024. Stoga predlaže da sud donese rješenje kao u izreci kako bi mogla ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. ČZ.
2. Protustranke se nisu protivile prijedlogu. II-protustranka JZ ističe u pisanom očitovanju kako je predlagateljica, njezina majka, u cijelosti brinula o pokojnom ocu ČZ i cjelokupnom kućanstvu na adresi u [adresa]. Unatoč očevoj bolesti, među njima je i prije i nakon razvoda postojala uzajamna ljubav, razumijevanje i poštovanje pa II-protustranka potvrđuje postojanje izvanbračne zajednice kako je u prijedlogu navedeno.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: izvatke iz matice rođenih za predlagatelja i pok. ČZ, uvjerenja o prebivalištu, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku po povjerenici suda javnoj bilježnici Ivani Kovačević broj O-1105/2024 (UPP/OS-55/2024) te ispravak istog, izvadak iz matice umrlih, potvrdu o smrti, račun troškova sahrane, ugovor o vođenju tekućeg računana, ostalu dokumentaciju spisu, saslušao je predlagateljicu, protustranke HZ i ZZ te svjedokinje PZ i EZ.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je ČZ umro **.**.2024. u [adresa] te da je dvaput za života zasnivao brak. Prije predlagateljice je bio u braku, s predlagateljicom se vjenčao 26. lipnja 1982., a razveli su se 12. srpnja 2005. nakon čega isti nije sklapao brak. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu slijedi kako je jednom zasnivala brak i to s pokojnim ČZ. Pokojni ČZ imao je do dana svoje smrti prijavljeno prebivalište u [adresa], dok predlagateljica od 2005. nije prijavljena na toj adresi, već ima prijavljeno prebivalište od 2020. na adresi u [adresa].
5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku po povjerenici suda javnoj bilježnici Ivani Kovačević broj O-1105/2024 (UPP/OS-55/2024) te ispravak istog sud utvrđuje kako je predlagateljica kao izvanbračna supruga pozvana na nasljedstvo iza pokojnog ČZ, no u ostavinskom se postupku odrekla svog nasljedničkog dijela pa su ga naslijedila djeca, ovdje protustranke.
6. Uvidom u potvrdu o smrti je utvrđeno kako je predlagateljica navedena kao supruga ČZ te je ona davala podatke o umrlom, dok iz računa troškova sahrane od 12. travnja 2024. slijedi da je isti ispostavljen na predlagateljicu.
7. Nadalje je uvidom u ugovor o vođenju tekućeg računa s ovlaštenjem od 23. kolovoza 2021. utvrđeno kako je predlagateljica navedena kao punomoćnica na tekućem računu pok. ČZ.
8. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako se od pok. ČZ razvela 2005. Unatoč tome, ostali su u dobrim odnosima. Od 2013. do 2018. su živjeli zajedno na adresi u [adresa]. Od 2013. pok. D je morao uzimati kisik putem oksigenog aparata. 2018. ona je kupila stan u [adresa], Hrvatske Republike 19-d i odselila sam u taj stan, a pok. D ostao je stanovati u stanu površine 36 m2 u [adresa] u [adresa]. U tom stanu su tada s njim ostala stanovati i djeca, a ona je odselila jer je stan u [adresa] jednostavno bio premal. Kada je 2020. došla corona djeca su odselila, a s obzirom da je pok. D bio jako bolestan tada je ponovno svakodnevno bila s njim, kuhala mu, prala i čistila. Zajedno su objedovali te je i noćila kod H unatoč tome što je u vlasništvu imala stan na drugoj adresi gdje je prijavljena. D je bio toliko bolestan da ga se nije smjelo ostaviti bez nadzora i ona je o njemu brinula. O D je brinula jer je on bio njezin muž unatoč tome što su se razveli te ga je voljela i voli ga i danas. Vodila je brigu o financijama njihove obitelji i prije razvoda pa sve do Krešine smrti. Bila je opunomoćena na njegovim računima te je organizirala majstore kada je trebalo u stanu gdje je D bio prijavljen prenamijeniti kupaonicu. Također iskazuje kako je financirala troškove sahrane pok. ČZ s tim da su djeca participirala u manjem dijelu.
9. I-protustranka HZ, kći pokojnog ČZ, iskazuje kako je isti bio u braku s predlagateljicom, a ona je dijete iz njegovog prvog braka. Poznato joj je da su se predlagateljica i njezin otac razveli 2004. ili 2005., no nakon toga ostali su u dobrim odnosima. Nema saznanja je li predlagateljica kod njezinog oca prespavljivala jer on je bio osoba koja nije govorila o svojim privatnim stvarima, no zna da je bila kod njega svakodnevno, brinula se o njemu, kuhala mu, prala mu rublje i vodila ga liječniku. Predlagateljica je platila troškove sahrane pokojnog oca, a brat i sestra su malo pripomogli. Iskazuje kako je pokojni otac pred smrt bio teško bolestan, trebala mu je svakodnevna njega i svakodnevno odvoženje liječniku i sve to obavljala je predlagateljica. Rekla bi da su predlagateljica i njezin pok. otac bili bliski prijatelji jer intimne odnose nisu mogli imati, budući da je otac bio teško bolestan.
10. III-protustranka ZZ iskazuje kako su njegov otac ČZ i majka, ovdje predlagateljica, bili razvedeni, no nakon toga ostali su takvim odnosima da se majka o pokojnom ocu brinula sve do njegove smrti. On je stanovao na adresi u [adresa], u [adresa], a majka je imala svoj stan u Ulici Hrvatske Republike, no dolazila je kod oca te je kod njega i prespavljivala. Majka je do smrti kuhala ocu, zajedno su objedovali, prala je rublje kod njega, vodila je oca liječniku te je platila troškove sahrane. Nema saznanja jesu li roditelji dijelili zajedno troškove stanovanja u jednom i u drugom stanu, no iskazuje kako je predlagateljica financirala troškove renoviranja kupaonice u Aninoj ulici gdje je otac stanovao kao i troškove kombi-bojlera, plaćala je i troškove hrane odnosno sve troškove ukoliko otac nije imao novaca unatoč tome što su bili razvedeni. Predlagateljičina mama, njegova baka, je stanovala u blizini oca te su se tamo zajedno okupljali obiteljski na proslavama rođendana, a bili su prisutni i predlagateljica i pokojni otac.
11. Svjedokinja TZ iskazuje da predlagateljicu pozna unazad osam godina, a pok. ČZ unazad pet godina. Od predlagateljice ima saznanja kako je pok. ČZ njezin bivši suprug. Iskazuje kako je u više navrata vidjela da ga je predlagateljica vodila u bolnicu. Naime, D je bio teško bolestan. Poznato joj je da je predlagateljica stalno bila kod pok. H, brinula o njemu, kuhala mu iako ona ima svoj stan u Ulici Hrvatske Republike, a on je imao stan u [adresa] u [adresa]. Nema saznanja o njihovim financijama niti je li predlagateljica prespavljivala kod pok. H niti tko je platio troškove sahrane.
12. Svjedokinja EZ je 1987. upoznala predlagateljicu i pok. ČZ. U početku se nisu često družile, ali unazad trinaest godina s predlagateljicom se konstantno druži te se međusobno posjećuju. Iskazuje kako je predlagateljica vodila brigu o pok. ČZ: kuhala mu, prala i vodila ga liječniku. Predlagateljica ima stan u Ulici Hrvatske Republike, a pok. ČZ u nekom dvorišnom stanu, no predlagateljica je kod ČZ prespavljivala. ČZ je bio teško bolestan, bio je potpuno ovisan o tuđoj njezi i sve to obavljala je predlagateljica. Poznato joj je da su se predlagateljica i pok. ČZ razveli, no nije ih pitala zašto. Poznato joj je da je ČZ dugo vremena bio u mirovini, a predlagateljica je bila zaposlena. Pokojni ČZ bio je nekada pokretan, a nekada slabije pokretan te je predlagateljica umjesto njega plaćala režije za stan u kojem stanuje i podizala mu lijekove u ljekarni. Nema saznanja je li predlagateljica s pokojnim imala zajednički budžet, no iskazuje kako su ju zajedno posjećivali. Na upit suda koja je bila priroda odnosa pok. ČZ i predlagateljice iskazuje da je predlagateljica pok. ČZ bila sve, a neposredno je vidjela kako ju je on znao maziti po ruci te je prema njoj bio nježan pa je među njima definitivno bilo ljubavi i poštovanja.
13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranaka i svjedokinja koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog ČZ trajala neprekidno još od 2013. pa do njegove smrti 11. travnja 2024., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. No, kako je predlagateljica kao početak izvanbračne zajednice navela 2020., sud nije išao izvan tog zahtjeva, a isto niti ne igra ulogu u donošenju odluke. Predlagateljica i pokojni su se razveli 2005. te su od tada imali prijavljeno prebivalište na različitim adresama, no isto nije od utjecaja na donošenje odluke jer je nedvojbeno utvrđeno kako su bili u emotivnoj i financijskoj zajednici jer je predlagateljica bila opunomoćena na pokojnikovom računu, financirala je radove majstora za nekretninu u kojoj je pokojni imao prijavljeno prebivalište, zajedno su objedovali, ona ga je vodila liječniku te se o njemu brinula do smrti te u konačnici snosila i troškove njegove sahrane. I naposljetku, predlagateljica je pozvana na nasljedstvo iza pokojnog ČZ kao izvanbračna supruga, ali se u ostavinskom postupku odrekla svog nasljedničkog dijela pa su uslijed njezine dispozicije djeca navedena kao nasljednici.
14. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
15. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ČZ, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti kako je to predlagateljica predložila i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 7. svibnja 2025.
Sutkinja
Vanda Horvat
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Predlagateljici
2. I-protustranci
3. II-protustranci
4. III-protustranci
