REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CN, zbog prekršaja iz članka 133. stavka 1. točke 57. Zakona o trošarinama („Narodne novine“ broj: 106/18., 121/19. i 144/21.), odlučujući o prigovoru okrivljenika CN, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za mobilne jedinice, Područne jedinice – Službe za mobilne jedinice Zagreb od 30. ožujka 2025., broj: 88/2025, Klasa: 471-01/25-06/537, Ur.broj: 513-02-1973/043-25-04 na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenika CN te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način, da se okrivljeniku zbog prekršaja iz članka 133. stavka 1. točke 57. Zakona o trošarinama, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa izriče novčana kazna u iznosu od 4.000.00 (četiritisuće) eura, koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) dužan platiti u 5 jednakih mjesečnih obroka, s time da je prvi obrok dužan platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, dok je ostale obroke dužan platiti u roku od 30 dana od dana uplate prethodnog obroka.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik ĆN dužan je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 25,00 (dvadesetpet) eura u roku od 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik ĆN proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 133. stavka 1. točke 57. Zakona o trošarinama, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te mu je temeljem citirane zakonske odredbe, izrečena novčana kazna u iznosu od 7.000,00 (sedamtisuća) eura.
2. Od okrivljenika je također oduzeta roba koja je predmet prekršaja, pobliže opisana točkom II izreke osporavanog prekršajnog naloga.
3. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 (trinaest eura dvadesetsedam centi) eura.
4. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenik je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnio prigovor isključivo zbog izrečene novčane kazne.
5. U podnijetom prigovoru okrivljenik u bitnom navodi kako priznaje krivnju zbog počinjenog prekršaja, ističući da je nezaposlen i bolestan te nije u mogućnosti platiti odmjerenu novčanu kaznu, predlažući da se ista smanji i omogući njezina obročna otplata, odnosno podredno da se zamijeni radom za opće dobro.
6. Prigovor je osnovan.
7. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da nisu počinjene povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenik ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena.
9. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su prilikom odmjeravanja kazne cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, pri čemu olakotne okolnosti nisu utvrđene, dok je otegotno cijenjeno ponavljanje istovrsnog prekršaja (uz navođenje četiri pravomoćne odluke), da se radi o prekršaju iznimne i očite društvene opasnosti kojim se podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja sustava trošarinskog oporezivanja te da je riječ o djelu koje je usmjereno na poreznu evaziju širih razmjera.
10. Imajući u vidu da okrivljenik navodima prigovora ne osporava počinjenje prekršaja koji mu je stavljen na teret, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka te uzimajući u obzir da je uvidom u Prekršajnu evidenciju i registar neplaćenih kazni utvrđeno da je na strani okrivljenika ispravno cijenjeno otegotno ranije pravomoćno kažnjavanje zbog počinjenja istovrsnog prekršaja temeljem odluke broj:16/24 od 6. ožujka 2024. koja je postala pravomoćna 31. svibnja 2024., dok u odnosu na druge odluke koje se navode u obrazloženju pobijanog prekršajnog naloga izdavatelj prekršajnog naloga nije dostavio presliku pravomoćne odluke ili izvod iz prekršajne evidencije niti je naveo kada su te odluke postale pravomoćne, pa iste nisu mogle biti cijenjene otegotno, ovaj Sud smatra kako navedene okolnosti opravdavaju izricanje novčane kazne u nešto blažem iznosu od onog u kojem je odmjerena, a koja je za počinitelja, fizičku osobu propisana u iznosu u iznosu od 398,17 do 13.272,28 eura.
11. Naime, budući je prekršaj počinjen s relativno većom količinom robe (navedenom u točki II izreke pobijane odluke) te posebice vodeći računa o načelu kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, izričući istu u iznosu koji je ipak bliži posebnom minimumu novčane kazne propisane za taj prekršaj te takva kazna po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.
12. Ovaj Sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
13. Napominje se kako je prijedlog okrivljenika da se odmjerena novčana kazna zamijeni radom za opće dobro u ovom stadiju postupka bez osnove, budući do primjene ovog instituta dolazi tek u postupku izvršenja odluka, i to u situaciji neplaćanja pravomoćno izrečene novčane kazne.
14. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne te je odobrena njezina obročna otplata.
15. Konačno, odluka o oduzimanju predmeta prekršaja, valjana je i u skladu sa zakonom.
16. Budući se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
17. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika, određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 eura koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
18. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 7. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Središnjem uredu, Sektoru za mobilne jedinice, Područnoj jedinici – Službi za mobilne jedinice Zagreb u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.