REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2853/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. SĆ, zbog prekršaja iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.) i dr., odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb i okr. SĆ, podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 11. ožujka 2025., broj Pp-2821/2025, u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćaju se žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb i okr. SĆ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 11. ožujka 2025., broj Pp-2821/2025, proglašen je krivim okr. SĆ da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora 10 dana u koju se uračunava lišenje slobode 10. i 11. ožujka 2025. i, na temelju čl. 41. u vezi čl. 44. st. 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku 12 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene. Istom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio i prekršaj iz čl. 29. t. 1. (prvostupanjski sud pogrešno navodi da ta zakonska odredba ima stavke) Zakona o osobnoj iskaznici za koji mu je primijenjena opomena.
1.1. Na temelju čl. 36. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pobijanom presudom je izrečena zaštitna mjera udaljenja s područja Grada Zagreba u trajanju šest mjeseci.
1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade paušalne svote.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te odluke o prekršajnopravnoj sankciji s prijedlogom da se žalba prihvati a pobijana presuda ukine.
2.1. Žalbu je podnio i okrivljenik osobno ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Žalbe su osnovane.
4. U pravu je tužitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka. Iz obrazloženja ove žalbene osnove očigledno je da tužitelj upire na nedostatke obrazloženja pobijane presude i smatra da je počinjena povreda iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).
5. Prvostupanjski sud, u obrazloženju presude reproducira iskaz okrivljenika te nabraja materijalne dokaze koje je izveo u dokaznom postupku te u odnosu na odluku o krivnji navodi: „Nakon ovako provedenog postupka cijeneći obranu okrivljenika kao i nakon provedenog dokaznog postupka uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu, sutkinja smatra utvrđenim da su u ponašanju okrivljenika kritične zgode ostvareni svi elementi bića prekršajnih djela koja mu se stavljaju na teret, čime je postupio protivno odredbi čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te čl. 29. st. 1. t. 1. Zakona o osobnoj iskaznici stoga je oglašen krivim i kažnjen kao u izreci presude“.
6. Postupajući na takav način, izostala je savjesna i brižljiva ocjena provedenih dokaza, koja je kao imperativ propisana u čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona. Prvostupanjski sud iznosi samo puku konstataciju da su se u ponašanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja koja mu se stavljaju na teret, čime pobijana presuda ne sadrži utvrđenje suda o spornim činjenicama, a očigledno je da sporne činjenice postoje jer je okrivljenik osporavao počinjenje prekršaja iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema odredbi čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona obrazloženje presude ne može sadržavati samo zaključak da je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti. Sud je dužan reproducirati izvedene dokaze, izložiti sporne i nesporne činjenice, analizirati i ocijeniti izvedene dokaze te određeno i potpuno navesti razloge iz kojih sporne činjenice smatra dokazanim odnosno nedokazanim, te je dužan navesti razloge o krivnji počinitelja. Obrazloženje odluke koje ne sadrži ozbiljne, relevantne i dostatne razloge svoje ocjene upućuje na zaključak o arbitrarnosti takve odluke u postupovnom i/ili materijalnopravnom smislu.
7. Upravo zbog činjenice da prvostupanjski sud vrši samo puko zaključivanje, bez ikakve analize provedenih dokaza, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
8. U pravu je tužitelj da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona počinjena i u dijelu obrazloženja pobijane presude koji se odnosi na odluku o prekršajnopravnoj sankciji. Osnovano se tako u žalbi ističe da je prvostupanjski sud, reproducirajući izvod iz prekršajne evidencije, propustio navesti potpune podatke o osuđivanosti okr. SĆ, kao jednoj od odlučnih činjenica prilikom izbora vrste i mjere prekršajnopravne sankcije. Time također pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je počinjena povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti.
9. Osnovana je i žalba okrivljenika koji pobija utvrđenje prvostupanjskog suda o njegovoj krivnji u odnosu na prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ovo stoga što iz obrane okrivljenika jasno i nedvojbeno proizlazi da je osporavao počinjenje ovog prekršaja, navodeći: „Ne bi bilo točno da se odajem skitnji, jer ja imam dopuštenje poslodavca da boravim u objektu koji je u vlasništvu istog, a taj objekt se nalazi u Ilici, ispod trgovine Žabac“. Osim obrane okrivljenika, prvostupanjski sud je u dokaznom postupku još pročitao obavijest serijski broj [serijski broj], izvješće o uhićenju, naredbu o smještanju u posebnu prostoriju od 10. ožujka 2025., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola serijski broj [serijski broj], naredbu o određivanju mjere opreza, liječničku dokumentaciju te izvadak iz prekršajne evidencije od 11. ožujka 2025. (odlomak 4. pobijane presude). Ni jedan od izvedenih materijalnih dokaza ne sadrži odlučne činjenice u vezi krivnje okr. SĆ za prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je okrivljenik osporavao u svojoj obrani. To znači da prvostupanjski sud, osim obrane okrivljenika, nije izveo ni jedan drugi dokaz u odnosu na ovaj prekršaj pa nije jasno na kojim dokazima temelji svoj zaključak o krivnji u odnosu na ovaj prekršaj, a niti je to moguće vidjeti iz obrazloženja pobijane presude jer je isto potpuno manjkavo, kao što je već obrazloženo u odlomku 6. ove odluke.
10. Stoga je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe iz ove odluke, iznova provesti do sada izvedene dokaze, kao i dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom (utvrđivanje krivnje za prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira) te možebitne dokaze za koje se dodatno ukaže potreba nužnosti izvođenja te će, na temelju provedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama. Pritom će prvostupanjski sud posebnu pozornost obratiti na činjenicu da je čl. 36. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da se zaštitna mjera propisana tom zakonskom odredbom može izreći samo uz kaznu zatvora ili samostalno, a to znači da se ne može izreći uz mjeru upozorenja (niti uz odgojnu mjeru).
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
