Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2677/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okr. pravne osobe Ri caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorne osobe SS, zbog prekršaja iz odredbe čl. 296. st. 1. toč. 16. i st. 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) povodom žalbe I okr. pravne osobe Ri caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorne osobe SS, podnesene putem braniteljice Vesne Matoković odvjetnice iz Viškova protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. siječnja 2024., broj: 78. Pp-10733/2023 na sjednici vijeća održanoj dana 7. svibnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba I okr. pravne osobe Ri caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorne osobe SS, kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II I okr. pravna osoba Ri caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorna osoba SS obvezuju se naknaditi troškove prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EUR, u roku od 30 (trideset) dana, po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom I okr. pravna osoba RI caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorna osoba SS, su zbog prekršaja iz članka 296. stavak 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, proglašeni krivima i kažnjeni, I okrivljenik novčanom kaznom u iznosu od 400,00 EUR, a II okrivljenik 130,00 EUR.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 EUR, svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude I okr. pravna osobe Ri caffe bar j.d.o.o. i II. okr. odgovorna osoba SS su pravodobno putem branitelja podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i izrečene novčane kazne.
4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka niti povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te da nije nastupila zastara prekršajnog progona koja nastupa u roku od četiri godine od počinjenja djela prekršaja.
7. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka u potpunosti i točno utvrdio odlučne činjenice na koje je valjano primijenio zakon te je odluku o krivnji i prekršajnoj odgovornosti valjano obrazložio.
8. Prvostupanjski sud je odlučne činjenice iz kojih proizlaze bitna obilježja djela prekršaja utvrdio na temelju zapisnika o izvršenom nadzoru javnog korištenja autorskih glazbenih djela i iskaza svjedoka FS koji je obavio kontrolu javnog priopćavanja autorskih glazbenih djela i sastavio taj zapisnik.
9. Prvostupanjski sud je u svojoj odluci dao jasne razloge o odlučnim činjenicama s kojima se u cijelosti slaže i ovaj sud.
10. Okrivljenici u žalbi objektivno i argumentirano ne osporavaju odlučne činjenice da su kritične zgode priopćavali autorska glazbena djela bez propisanog odobrenja Hrvatskog društva skladatelja.
11. Iz sadržaja žalbe proizlazi da žalitelji ističu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona. Naime, žalitelji neosnovano ističu bitnu povredu postupka iz članka 195. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona jer iz stanje spisa proizlazi da je sukladno odredbama Prekršajnog zakona o žurnom postupku okrivljenicima omogućeno sudjelovanje u prvostupanjskom prekršajnom postupku jer su u više navrata pozivani radi saslušanja. Okrivljenici su bili uredno pozvani na ročište na kojem su provedeni svi dokazi na kojima sud temelji svoju odluku.
12. Nadalje, žalitelji neosnovano ističu povredu prava obrane. Pravo na pravični postupak zajamčeno je člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pravo na pravični postupak sadržava minimalna prava na obranu i postavljeno je u članku 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a načela kontradiktornosti, jednakosti oružja i konfrontacijsko pravo su sastavnice načela pravičnosti predviđenog u članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članku 29. Ustava RH. Radi se o tri različite sastavnice prava na pravičan postupak koje se međusobno isprepliću. Kontradiktornost i jednakost oružja su načela i odnose se na obje stranke u postupku, a konfrontacija je pravo, i to pravo okrivljenika, ne i tužitelja. Načelo kontradiktornosti označava pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku, da se procesne radnje obavljaju u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogućnost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Načelo jednakosti oružja (Equality of arms) nije izrijekom predviđeno u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nego je razvijeno kroz praksu ESLJP-a u sklopu prava na pravično suđenje. Jednakost oružja traži da se svakoj stranci u postupku da mogućnost da iznese svoja stajališta pod uvjetima koji je neće staviti u bitno podređen položaj prema suprotnoj strani. Konfrontacijsko pravo je pravo okrivljenika da barem jednom u postupku ima mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. Konfrontacijsko pravo je okrivljenikovo pravo, ne i njegova dužnost, odricanje od konfrontacijskog prava je moguće i tada nema kršenja prava. Članak 82. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da se postupovnim odredbama ovoga Zakona utvrđuju pravila kojima se pred prekršajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekršajni postupak, osigurava pravično vođenje postupka i zaštita ljudskih prava. Članak 85. Prekršajnog zakona propisuje pravo na obranu i u stavku 2. propisuje da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete.
13. U konkretnom slučaju okrivljenici su bili uredno pozvani na ročište na kojem su provedeni dokazi koji terete okrivljenike. Dakle, okrivljenicima je u prvostupanjskom postupku dana mogućnost konfrontacije te nije povrijeđeno načelo kontradiktornosti.
14. Za počinjeno djela prekršaja zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna za okrivljenika pravnu osobu i od 2000,00 do 10.000,00 kuna za okrivljenika odgovornu osobu.
15. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio olakotne okolnosti i izostanak otegotnih okolnosti te je odluku o visini izrečenih novčanih kazni okrivljenicima valjano obrazložio i dao razloge s kojima se u cijelosti slaže i ovaj Sud. Cijeneći pravilno utvrđene okolnosti, kao i činjenicu da počinjeni prekršaj nije imao teže posljedice, prvostupanjski sud je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio smatrajući da su izrečene novčane kazne primjerene težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, cijeneći da će se izrečenim novčanim kaznama u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.
16. Okrivljenici se neosnovano žale na visinu izrečene kazne jer su novčane kazne ublažene ispod propisanog zakonskog minimuma pa ovaj Sud slijedom navoda iz žalbe ne nalazi osnova za daljnje ublažavanje izrečenih novčanih kazni.
17. Odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona je propisano da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ukoliko osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u danom roku.
18. Odluka o troškovima postupka također je na zakonu utemeljena.
19. Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3 c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 50,00 EUR, svaki u roku od 30 dana po primitku ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka, te imovno stanje okrivljenika.
U Zagrebu, 7. svibnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v.r.
TS, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
