Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene političke stranke PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ, zastupane po braniteljici Ani Trošelj, odvjetnici odvjetničkog društva Ana Trošelj & OE iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 87. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 22. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma ("Narodne novine", broj: 29/2019 i 98/2019), rješavajući o žalbi okrivljene, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 7. ožujka 2025., broj: Pp-515/2025-15, na sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene političke stranke PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ i potvrđuje pobijana presuda.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona, okrivljena je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura koji je dužna platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, okrivljena politička strananka PRIMORSKO GORANSKI SAVEZ je proglašena krivom i kažnjena primjenom odredbi o ublažavanju novčanom kaznom u iznosu od 1062,00 eura zbog djela prekršaja iz članka 87. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 22. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, činjenično opisan u izreci te presude.

2. Istom odlukom je obvezana i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura.

3. Protiv navedene presude okrivljena je po braniteljici podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka, ističući bitnu povredu iz čl. 195. st. t. 10. Prekršajnog postupka budući se presuda temelji na nezakonitim dokazima, očitovanju izbornog sudionika. Sud nije cijenio sve provedene dokaze, odnosno u obrazloženju presude nije naveo koje činjenice je smatrao nespornim, koje sporne činjenice je utvrđivao i zašto ih je uzeo dokazanim ili nedokazanim, a posebno nije naveo razloge o odlučnim činjenicama i razloge za primjenu prekršajne odredbe Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. DIP je pogrešno utvrdio da je iznos od 1.866,53 kn koristio ,,u nedopuštene svrhe“, odnosno suprotno zabrani propisanoj čl. 37 st. 1 Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, budući da niti jedan važeći propis ne zabranjuje podmirenje određenih troškova izravno povezanih s izbornom promidžbom nakon održavanja izbora, a sve do zatvaranja posebnog računa za financiranje izborne promidžbe. Posebni račun se, sukladno čl. 32 Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma mora zatvoriti najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova izborne promidžbe, što je unutar zakonskog roka, i učinjeno Sukladno čl. 36 Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, smatraju se troškovi koji su nastali u svrhu javnog predstavljanja izbornih sudionika i njihovih izbornih programa te pozivanja birača da za njih glasuju na određenim izborima, ali i ostali troškovi koji su izravno povezani s izbornom promidžbom, i to od dana otvaranja posebnog računa za financiranje izborne promidžbe do dana zatvaranja tog posebnog računa. Sud nije dao valjane razloge zbog kojih smatra da su sredstva korištena u nedopuštene svrhe, odnosno zašto pismo biračima ne smatra ostalim troškovima sukladno čl. 36. citiranog Zakona. Ne navodi se sadržaj upućene pismovne pošiljke niti ocjena suda odgovara li sadržaj nečem iz navedenog članka Zakona. Obrazloženje u dijelu koji se odnosi na otklanjanje prigovora povrede načela ne bis in idem iz čl. 4 Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda također je nedostatno i promašeno. Povrijeđeno je pravo obrane jer je poziv za raspravu održanu 04. ožujka 2025. branitelju okrivljenika dostavio 03. ožujka 2025. što je u suprotnosti čl. 164 st. 2. Prekršajnog zakona.

4. Žalba je neosnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljena pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

6. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljena ističe da je počinjena bitna povreda odredba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, s obzirom na to se u izreci presude ne navodi radnja koja bi predstavljala kršenje odredbe čl. 37. st. 1. i 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe referenduma. Potom se ističe povreda iz čl. 185. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu, očitovanju izbornog sudionika.

7. Međutim, suprotno takvim žalbenim prigovorima, izreka presude nije nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude. U izreci presude navodi se da se okrivljena kažnjava po čl. 87. st. 2. u svezi st. 1. t. 22. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je:“ politička stranka 26. svibnja 2021. tj. nakon završetka izborne promidžbe za članove Gradskog vijeća Grada Rijeke 14. svibnja 2021., u svom izvješću iskazala trošak usluge Hrvatske pošte d.d. u iznosu od 1.866,53 kuna koji se odnosi na trošak slanja pisama podrške za kandidata kojeg je okrivljena politička stranka odlučila podržati u drugom krugu glasovanja na izborima za gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Rijeke, kandidata Socijaldemokratske partije Hrvatske ČE, a koji trošak podrške drugom kandidatu se ne može smatrati izbornom promidžbom“.

8. Neosnovano žalitelj navodi da niti jedan važeći propis ne zabranjuje podmirenje određenih troškova izravno povezanih s izbornom promiđbom nakon održavanja izbora, a sve do zatvaranja posebnog računa za financiranje izborne promiđbe.

9. Članak 87. stavak 1. točka 22. i stavak 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma propisuje kažnjavanje političke stranke, osoba ovlaštenih za zastupanje neovisne liste odnosno nositelja liste grupe birača i kandidat koji sredstva izborne promidžbe koriste u nedopuštene svrhe odnosno suprotno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona te koji koriste sredstva državnog proračuna ili proračuna jedinica samouprave, prostorije, službena vozila i opremu državnih tijela ili tijela jedinica samouprave suprotno zabrani iz članka 37. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona. Člankom 37. stavak 1. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma propisano je: sredstva prikupljena za financiranje izborne promidžbe mogu se koristiti samo za podmirenje troškova izborne promidžbe.

10. To znači da se ta sredstva moraju koristiti isključivo za svrhu za koju su prikupljena, tj. za promidžbu konkretne kandidature, liste ili političkog subjekta koji ih je prikupio. Korištenje tih sredstava za podršku drugoj političkoj stranci - čak i ako je ideološki bliska - nije dopušteno, a što je u konkretnom predmetu učinjeno kako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio.

11. Nadalje, presuda se ne temelji na nezakonitom dokazu. Naime Državno izborno povjerenstvo nadzire zakonitost financiranja između ostalih političke stranake na temelju uvida u dostavljene podatke te provođenjem financijskog nadzora po prijavi ili vlastitoj procjeni sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Tijelo koje obavlja reviziju političkih stranaka je Državni ured za reviziju. Nacrt izvješća o obavljenoj reviziji Državni ured za reviziju dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje (koji ima 15 dana za očitovanje) u skladu sa člankom 21. Zakonom o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine broj: 25/2019). Dakle, subjekt u konkretnom predmetu politička stranka se ne ispituje niti kao svjedok, a niti osumnjičenik već kao subjekt čija je obveza postupanja kao političkog sudionika izbora propisana navedenim Zakonom, a da li će u konkretnom slučaju dostave očitovanja (ili nedostave) koristiti usluge branitelja je njeno pravo.

12. Isto tako neosnovan je navod žalitelja da je administrativna sankcija potpunog gubitka naknade troškova izborne promidžbe kažnjavanje jer se navodna nepravilnost odnosila na iznos manji od 2.000,00 kuna, a izricanjem sankcije okrivljenoj je uskraćena naknada od 15.000,00 kuna jer u ovakvoj situaciji nije mjerodavan iznos, a kao što je već i navedeno gubitak naknade za izbornu promidžbu nema kazneni karakter. Prvostupanjski sud se nepotrebno pozvao na odluku Europskog suda za ljudska prava Pierre-Bloch protiv Francuske razmatran 1997. u kojoj je odlučeno da članak 6. (pravo na pravično suđenje) i članak 13. (pravo na učinkovit pravni lijek) Europske konvencije o ljudskim pravima nisu primjenjivi u ovom slučaju. Prema stajalištu ESLJP-a, politička prava i obveze, kao što su pravo kandidature, obavljanje funkcija, unutarnje stranačke odluke, pa čak i nadzor izbora, ne smatraju se građanskim pravima, pa time nisu zaštićena člankom 6. stavkom 1. Konvencije.

13. Nije u pravu okrivljena kada u žalbi tvrdi da joj povrijeđeno pravo obrane, odnosno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka jer je prvostupanjski sud postupio protivno odredbi čl. 164. st. 2. Prekršajnog zakona pa od dostave poziva braniteljici do dana održavanje rasprave nije proteklo najmanje tri dana, kako to propisuje navedena odredba te nije bilo uvjeta za održavanje glavne rasprave održane 04. ožujka 2025. Prije svega iz navedene odredbe ne proizlazi da se ista odnosi i na branitelja te se ističe da je okrivljena dana 14. veljače primila poziv za tu glavnu raspravu, dakle, 20 dana prije održavanja iste. Nadalje, iz stanja spisa je vidljivo da su i okrivljena i braniteljica od početka ovog postupka upoznate s optužnim prijedlogom protiv okrivljene, a koji se nije izmijenio u ovom ponovljenom postupku, kao i o svim činjenicama i dokazima koju ju terete, te je okrivljena iznijela obranu i očitovala se na sve relevantne činjenice u smislu čl. 85. Prekršajnog zakona. Stoga, time što je glavna rasprava održana jedan dan nakon što je braniteljica primila poziv, ovaj sud smatra da je okrivljena imala dovoljno vremena za pripremu obrane (na iste činjenice iz istog optužnog prijedloga kao u prvotnom postupku) te joj nije povrijeđeno pravo obrane koje bi utjecalo na presudu.

14. Stoga, žalba okrivljene zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

15. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljena ističe da sud nije utvrdio sadržaj poštanske pošiljke radi čijeg se slanja tereti.

16. Međutim, suprotno žalbenim navodima okrivljene, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Osnovano je prvostupanjski sud otklonio obranu okrivljene u kojoj ona niti ne spori političku podršku drugom sudioniku drugog kruga izbora u koji nije ušla (sadržaj poštanske pošiljke), nego osporava postojanje zabrane čl. 37. st. 1. i 2. Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Sud je pravilno na temelju izvješća Državnog ureda za reviziju od 19. prosinca 2022. utvrdio rashod poštanske usluge u iznosu od 1.867,00 kuna prema ispostavljenom računu od 24. svibnja 2021.; da se ispostavljeni račun odnosi na uslugu dostave pisma potencijalnim glasačima i to na podršku kandidatu druge političke stranke u drugom krugu glasovanja na izborima za gradonačelnika Grada Rijeke, točka 4. prvostupanjske presude. Stoga sud osnovano nije prihvatio obranu okrivljenika.

17. Isto tako, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu instituta beznačajnog prekršaja, kako sugerira žalitelj. Naime, predmetni prekršaj predstavlja prekršaj u formalnom smislu, kao ponašanje kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, čija zaštita nije moguća bez prekršajno pravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom. Naime, iz sadržaja navedenih normi, koje se odnose na predmetni prekršaj, proizlazi da se njima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti, odnosno povrijediti, pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava kao i odgovarajuće postojeće ekonomske i pravne odnose između pravnih subjekata pa, u tom smislu, predmetno djelo nije beznačajno, jer nepoštivanje navedene odredbe može znatno utjecati na ugrožavanje postojećeg reda u društvu, a posebno treba imati u vidu i zakonom propisanu kaznu za navedeni prekršaj.

18. Slijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

19. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljenoj za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti i svrsi kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. Prekršajnog zakona. Za predmetni prekršaj propisana je novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna (od 1327,23 do 13272,28 eura). Po ocjeni ovog Suda izrečena ublažena novčana kazna od 1062,00 eura, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

20. Ispitujući povodom žalbe okrivljene odluku o dosuđenim joj troškovima prekršajnog postupka, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito, temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao istu na platež troškova u paušalnom iznosu, a koji troškovi su predviđeni odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona, te se mogu odrediti u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (13,27 eura do 663,61) sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/2013). Troškovi u paušalnom iznosu od 60,00 eura su određeni u iznosu u kojem se mogu izreći sukladno trajanju i složenosti postupka, kao i imovnom stanju okrivljene, te ih u smislu gore citirane odredbe snosi okrivljenik kojeg sud proglasi krivim.

21. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

22. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. svibnja 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, okrivljenu, braniteljicu i tužitelja.