REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž Ovr-98/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Addiko Bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:14036333877, zastupan po opunomoćenici Martini Kalac, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić&partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika ZČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Josipu Valiću, odvjetniku u Puli, radi ovrhe, rješavajući žalbu ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj: Ovr-1096/2024-2 od 27. studenog 2024., dana 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I.Ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno, poslovni broj: Ovr-1096/2024-2 od 27. studenog 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1.Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja na temelju ovršne javnobilježničke isprave Ugovora o kreditu broj 366-111/2025 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 10. 9. 2005. godine potvrđen po javnom bilježniku Krajcar Denisu iz Pule pod brojem OU-1102/2005 od 13. 9. 2005. a radi ostvarivanja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 316.725, 35 EUR sa zateznom kamatom određena je ovrha pljenidbom i prijenosom novčanih tražbina po svim ovršenikovim računima i oročenim sredstvima u svim bankama.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjskog suda rješenje o ovrsi pobija ovršenik zbog žalbenog razloga iz č. 353. st. 1. t. 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP) u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22., 6/24; dalje u tekstu: OZ), kao i pogrešne primjene OZ- a ističući da izjava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi nije ovršna isprava te da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju predmetne isprave.
2.1. Navodi da je ovrha određena radi naplate zateznih kamata na iznos redovnih kamata, a što je protivno zakonskoj zabrani anatocizma, nadalje da je pobijano rješenje doneseno na temelju nezakonite ovršne isprave pozivajući se pri tome na presudu iz kolektivnog spora te ukazuje na ništetnost ugovornih odredbi Ugovora o kreditu.
2.2. Predlaže da se ovršenika uputi u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukine sve provedene radnje te naloži ovrhovoditelju da ovršeniku naknadi troškove postupka.
2.3. Ujedno predlaže da se ovrha odgodi do odluke oko utvrđenja osnovanosti tužbenog zahtjeva navodeći da je dana 31. 5. 2019. podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti premetne ovršne isprave. Traži troškove podnesene žalbe.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj žalbene navode ovršenika smatra neosnovanima ističući da eventualna ništetnost pojedinih ugovornih odredbi nema za posljedicu ništetnost cijelog ugovora, da je Ugovor o kreditu potvrđen po javnom bilježniku te da prijedlog za ovrhu sadrži sve pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi, a suprotno prijedlogu za odgodu da pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ-a nisu ispunjene te predlaže da se odbiju kako žalba na rješenje o ovrsi tako i prijedlog za odgodu.
4. Žalba je osnovana.
5.Odredbom čl. 22. OZ-a propisano je da sud određuje ovrhu na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave ako Zakonom nije drukčije određeno, dok prema č. 23. OZ-a ovršna isprava je i ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava.
6. U konkretnom slučaju, ovršne isprave predstavljaju Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava te Ugovor o kreditu pa je pobijano rješenje doneseno na temelju solemniziranih javnih isprava odnosno ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne izjave.
7. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanom 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, a na koji način sudovi u RH osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtjeva pravo Europske unije pri čemu se ukazuje na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u predmetu C-407/18 presuda od 26. lipnja 2019.) a po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. a na što sadržajno upućuju žalbeni navodi i zbog čega je valjalo prihvatiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje o ovrsi te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u kojem će ocijeniti da li se radi o ništetnim ugovornim odredbama.
8. Također na navode ovršenika da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju predmetnih ovršnih isprava tražiti ovrhu te prijedlog da se uputi u parnični postupak valja ocijeniti da li se radi o žalbenim razlozima zbog kojih dolazi u obzir primjena odredbe čl. 52. OZ-a, a također ukoliko se ukaže sumnja da bi se radilo o nepoštenim odredbama Ugovora o kreditu ocijeniti pretpostavke za primjenu odredbe čl. 65. OZ-a odnosno instituta odgode ovrhe.
9. Novom odlukom riješit će se i o ukupnim troškovima postupka kao i o zatraženim troškovima podnesene žalbe slijedom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a.
10. Zbog iznesenog na temelju čl. 380. t. 3.ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a riješeno je kao u izreci.
U Slavonskom Brodu, 7. svibnja 2025.
Sudac:
mr. sc. Zlatko Pirc
