REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-29/25-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari mlt. ovrhovoditeljice ZP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskoj zastupnici i majci JP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika UP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Jasminka Vrbanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vrbanović & Božić d.o.o. u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, 6. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava u iznosu od 2.891,00 EUR zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 1178/2023-18 od 5. prosinca 2024.

II Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u iznosu od 2.891,00 EUR zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-18 od 5. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 5. svibnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob- 1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P1 Ob-1178/2023-18 od 5. prosinca 2024., za zaplijenjeni iznos od 2.891,00 EUR.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je mlt. ovrhovoditeljica 21. ožujka 2025. podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na temelju presude ovog suda poslovni broj R1 Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. (i njezinog ispravka) kojom je izmijenjeno rješenje ovog suda poslovni broj R1 Ob- 1861/17 od 23. listopada 2017., te kojom je presudom naloženo ovršeniku na ime uzdržavanja mlt. ovrhovoditeljice doprinositi iznos od 300,00 EUR mjesečno, počevši od 30. listopada 2023. dok za to budu postojali zakonski uvjeti do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec sa zateznim kamatama, kao i troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama. Navodi da je prema ovršnoj ispravi neosnovano blokiran cjelokupan iznos prema presudi, jer da je ovršenik podmirivao dužne mjesečne iznose uzdržavanja do izmjene odluke suda i povećanja uzdržavanja na 300 EUR mjesečno, te je ostao dug koji čini razliku do novo dosuđenog iznosa, a ne cijeli iznos prema presudi, slijedom čega je mlt. ovrhovoditeljica netočno i nezakonito obračunala ukupno zaplijenjeni dug od 5.900 EUR umjesto stvarnog duga od 3.009,00 EUR, od čega iznos neplaćenog uzdržavanja iznosi 2.509,00 EUR, a iznos neplaćenog troška parničnog postupka 500,00 EUR. Nadalje navodi da je izravnom naplatom blokiran račun za iznos od 5.900,00 EUR, koje ne može podmiriti, a održavanje zahtjeva za izravnu naplatu u punom opsegu dugoročno ugrožava njegovu egzistenciju i dovodi ovršenika u nemogućnost daljnjeg ispunjavanja njegove mjesečne obveze uzdržavanja prema djetetu od 300,00 EUR mjesečno obzirom da je ovršenikova mjesečna plaća neto 898,83 EUR. Stoga, predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama na prijenos zaplijenjenih sredstava, kao i sadržajno pozivom na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim. Potražuje troškove ovršnog postupka.

3. Prijedlog ovršenika nije dostavljen mlt. ovrhovoditeljici na očitovanje, zbog kratkoće roka i hitnosti donošenja odluke primjenom odredbe čl. 210. st. 3. OZ- a, te je sud donio odluku na temelju stanja spisa.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu od 21. ožujka 2025. sud je utvrdio da se pred Financijskom agencijom u postupku izravne naplate provodi prisilna naplate tražbine na novčanim sredstvima ovršenika po zahtjevu mlt. ovrhovoditeljice podnijetog na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-18 od 5. prosinca 2024., a kojom je izmijenjeno rješenje ovog suda poslovni broj R1 Ob-1861/17 od 23. listopada 2017. i naloženo ovršeniku doprinositi za uzdržavanje mlt. ovrhovoditeljice mjesečno iznos od 300,00 EUR mjesečno, počevši od 30. listopada 2023. dok za to budu postojali zakonski uvjeti do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec sa zateznim kamatama tekućima od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog obroka do isplate, kao i troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR sa zateznim kamatama tekućima od 14. studenog 2024. do isplate. Zahtjev za izravnu naplatu podnijet je radi naplate tražbine i zateznih kamata prema ovršnoj ispravi u cijelosti. Ujedno je sud uvidom u pregled prometa računa za ovršenika utvrdio da je isti uplaćivao određene novčane iznose uzdržavanja na račun zakonske zastupnice i majke JP kroz razdoblje od svibnja 2017. do veljače 2025.

6. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a u odnosu na neosnovano zaplijenjeni iznos od 2.891,00 EUR (kao razlike od ukupno zaplijenjenih novčanih sredstava u iznosu od 5.900,00 EUR i stvarnog duga u iznosu od 3.009,00 EUR kako to navodi ovršenik), te s obzirom na neispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 52. st. 4. OZ-a, to je primjenom odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

7. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika nije osnovan.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do 11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a.

9. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 6. ove odluke.

10. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe, a što ovršenik u konkretnom slučaju nije učinio.

11. Nadalje se ističe kako je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč.1. do 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno nasilje, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, su okolnosti koje moraju postojati u trenutku provedbe ovrhe te se kao ispunjeni uvjet za odgodu u tom smislu ne može uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće, a koja šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za povrat novčanih sredstava koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

12. Pri tome je ovršenik dužan dostaviti dokaze kojim bi učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastupila upravo takva, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Vjerojatnost nastanaka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i prenesen ovrhovoditelju.

13. Stoga je ovršenik dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovine ili da je njegova imovina nedostatna za naknadno namirenje ovršenika. Međutim, u svom prijedlogu ovršenik nije dostavio dokaze o imovinskom stanju ovrhovoditelja koji bi upućivali da će (eventualni) povrat novčanih sredstava od ovrhovoditelja biti nemoguć ili otežan i povezan sa većim troškovima.

14. Ovršenik se u svom prijedlogu poziva i na otežanu osobnu egzistenciju koju će trpjeti u budućnosti u odnosu na koju valja naglasiti, ma kako je teško materijalno stanje otegotno za ovršenika, da navedeno ne predstavlja zakonom propisani uvjet za odgodu ovrhe. Sud ne ispušta iz vida da je ovršni postupak sam po sebi životno težak i tijekom istog posebno valja paziti na dostojanstvo ovršenika (čl. 6. OZ-a), ali isti je nužan, jer je ovaj ovršni postupak pokrenut upravo stoga što ovršenik nije postupio po ovršnoj ispravi, s time da, kako je već prethodno obrazloženo, kao ispunjeni uvjet za odgodu ne može se uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti.

15. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenika kao neosnovan i odlučio kao u točki I izreke ovog rješenja.

16. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka sud odbija kao neosnovan primjenom odredbe čl. 14. st. 4. i 5. OZ-a, a s obzirom da zatraženi trošak nije bio potreban za ovrhu, niti je isti neosnovano prouzročen od strane mlt. ovrhovoditeljice.

17. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranka može u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja podnijeti žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranku, odnosno e-komunikacijom. Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DN-a

1. ZZ mlt. ovrhovoditelja uz prijedlog od 5.5.2025.

2. Pun. ovršenika