Pr-109/2022-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste ŠF, u pravnoj stvari tužiteljice VF OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun.Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 1.travnja 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun.tuženika, a po objavi presude dana 6.svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici VF OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 4,45 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 4,11 EUR teče od 15. prosinca 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,34 EUR teče od 15. ožujka 2020. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u iznosu od 125,00 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 27.veljače 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na citostaticima pri Klinici za onkologiju i radioterapiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da zdravstveni radnik na klinici za kirurgiju za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik da nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 30. rujna 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.840,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.02.2017. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 20,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu točke kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 4.ožujka 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik je naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje. Međutim, da se protivi smanjenju tužbenog zahtjeva sa 1.840,00 eura na 4,45 eura. Ujedno ističe da tuženik nije uspio u većem dijelu u postupku u odnosu na zatražene osnove. Nadalje, protivi se točki II. predmetnog tužbenog zahtjeva na način da se trošak postupka isplati na račun pun. tužitelja.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom manje isplaćene plaće za dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, za dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama, odnosno pune prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca sukladno odredbama ZOR-a i TKU-a.

7.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 4.ožujka 2025., radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457. - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Vještačenje na okolnost visine potraživanja tužitelja obavljeno je po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Ines Lozić, a čije vještačenje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Pri izradi nalaza i mišljenja korištene su obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) za razdoblje od 01.02.2017. do 30.09.2024. Za navedeno razdoblje tužitelju da nije obračunat dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi na sate prekovremenog rada do 31.03.2020., dok su od 01.04.2020. pa nadalje za sve sate rada izvršeni obračuni svih dodataka. Dakle, za utuženo razdoblje potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada da iznosi 3,20 eura, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi 0,91 eura, a iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, a koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, da iznosi 0,34 eura, dakle ukupno potraživanje da je 4,45 eura.

11.S obzirom na takvo utvrđenje vještaka, tužiteljica je uredila tužbeni zahjtev potražujući sada iznos od 4,45 eura, i to po osnovi dodatka na plaću te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja samo za studeni 2019. i veljaču 2020.

12.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom za sve odrađene sate; za otežane uvjete rada za sve odrađene sate; naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanje uzimajući u obzir stvarne pune iznose plaća sukladno utvrđenim razlikama.

13.Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi, sud je, a radi otklanjanja toga prigovora, raspravnim rješenjem pozvao tužitelja da postupi u smislu čl.186b ZPP-a, odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev.

14.Tužiteljica je podneskom od 30.rujna 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je zatražila isplatu iznosa od 1.840,00 eura za razdoblje od 01.02.2017. do 30.09.2024.

15.S obzirom na utvrđenje vještaka za financije i računovodstvo, razvidno je da je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev previsoko i preširoko kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu.

15.1.Naime, utvrđenja vještakinje nakon pregleda obračunskih lista za tužiteljicu u odnosu na ono što tužiteljica potražuje uređenim tužbenim zahtjevom su minorna i neznatna.

15.2.Premda tužiteljica nema financijskog znanja da bi matematički ispravno postavila tužbeni zahtjev, istog postavlja u nerealno visokom iznosu posebno uzimajući u obzir da nakon 1.4.2020. tuženik na sve sate rada vrši obračun svih dodataka, dok tužteljica potražuje isplatu sve do 30.rujna 2024.

15.3.Naime, tužiteljica potražuje utužene osnove za ukupno 91 mjesec dok vještakinja utvrđuje da joj to pravo pripada samo za dva mjeseca (studeni 2019. i veljaču 2020.)

16.Stoga kada se uzme u obzir sve gore navedeno, tužiteljica je kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu uspjela u razmjerno neznatnom dijelu u parnici, odnosno u ovom slučaju sasvim neznatnom i matematički zanemarivom dijelu od 0,24 %.

17.S obzirom na takav (ne)uspjeh, donesena je i odluka o troškovima postupka, sve prema odredbi čl.154 st.5. ZPP-a prema kojoj sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je protivna stranka imala ako protivna stranka nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva.

18.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154.-155. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023). Tuženiku je priznat trošak prema Tbr.7. toč.9 (vps manja od 100,00 eura-jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak), odnosno 50 bodova (vrijednost 1 boda=2,00 eura) što daje iznos od 100,00 eura+PDV, što ukupno iznosi 125,00 eura.

19.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 6.svibnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika

- u spis