Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:Kž-531/2024-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog CL, zbog kaznenog djela uništenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., i 84/21., – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetnika i oštećenog ... iz Dubrovnika, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj: K-93/2022. od 16. travnja 2024. u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed gornje odluke žalba oštećenog ABC Dubrovnik je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., i 80/22., - dalje u tekstu: ZKP) oslobođen je optužbe okrivljeni CL zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1-5 ZKP te nužni izdaci okrivljenika, nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalbu je podnio i oštećeni ... Dubrovnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog odluke o imovinsko pravnom zahtjevu i troškovima kaznenog postupka. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Spis je u smislu odredbe članka 494. stavak 4. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok je žalba oštećenika za sada bespredmetna.

7. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud činjenično stanje za sada pogrešno utvrdio kada je okrivljenika oslobodio optužbe za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret iz članka 235. stavak 1. KZ/11.

7.1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi da je odredbom članka 3. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), propisano da nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne osobe fizičke ili pravne, nego su u potrebi svih, dok je odredbom stavka 4. propisano da pravno nisu dijelovi općeg dobra one zgrade i druge građevine koje su na njemu izgrađene na temelju koncesije, pa one tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje. Nadalje, odredbom članka 4. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom.

7.2. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da s obzirom na navedeno dijelovi zemljišta koji se nalaze u obuhvatu pojasa pomorskog dobra ne mogu biti predmetom prava vlasništva, odnosno mogu biti predmetom prava vlasništva samo zgrade izgrađene temeljem koncesije i to za vrijeme dok koncesija traje.

7.3. Isto tako, pregledom Lokacijske dozvole Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika Klasa: UP/I- 350-05/08-01/79 UR broj: 2117/01-15-09-22 od 10. srpnja 2009. (list spisa 50-57), sud je najprije utvrdio da se u dozvoli navode oznake nekretnina po "staroj izmjeri" dok je naknadno za predmetno područje stupila na snagu "nova izmjera" te ovo područje danas predstavlja katastarsku općinu [katastarska općina]. Međutim pregledom prije navedenog dokumenta utvrđeno je da lokacijska dozvola nije izdana temeljem koncesije koju ima oštećenik na pomorskom dobru, dok okrivljenik kao i tužitelj niti ne tvrde da je predmetni dio zemljišta pod koncesijom oštećenika, pa je stoga sud sukladno odredbi članka 3. stavak 3. ZKP dvojbu o ovoj činjenici riješio na način povoljniji za okrivljenika, odnosno, prvostupanjski sud smatra da oštećenik nema koncesiju na predmetnom dijelu zemljišta.

7.4. Konačno prvostupanjski sud navodi da je nedvojbeno utvrdio da predmetni dio zemljišta ne može biti predmetom vlasništva, odnosno tuđa stvar, dok je pregledom zk. izvatka (l.s. 338-340) utvrđeno da zgrada za koju tužitelj tvrdi da seže na predmetni dio zemljišta uopće ne predstavlja vlasništvo oštećenog, već vlasništvo ĆL, pa sud smatra da na predmetnom dijelu zemljišta bilo kakvom radnjom ne mogu biti ostvarena obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, dok iz činjeničnog opisa djela ne proizlazi biće nekog drugog kaznenog djela, pa je sud stoga okrivljenika oslobodio optužbe.

8. Optužnicom državnog odvjetnika okrivljeniku se stavlja na teret da je točno u neutvrđenom vremenu tijekom siječnja 2021. u Dubrovniku dolazio u vrt objekta Villa Elita, Šetalište Nika i Meda Pucića kbr. 17. koji posluje u okviru trgovačkog društva Importane Resort, hotelijerstvo i turizam, te u nakani oštećenja počupao bilje u vrtu te je prepilio metalnu zaštitnu pocinčanu ogradu u dužini od oko 2. metra, pričinivši štetu na ogradi u iznosu od 44.625,50 kuna te na bilju u vrtu u visini od 7.469,01 kuna za koji iznos je oštetio trgovačko društvo Importane Resort d.o.o.

8.1. Okrivljenik u svojoj obrani navodi da je na predmetnoj lokaciji nekada postojao stari općinski put, odnosno javni put koji danas nije izgubio svojstvo javnosti, te da je također ovaj dio nekretnine ušao u pojas pomorskog dobra, međutim da je taj put zatrpan i zagrađen i nosi kat. oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pri čemu je par kvadrata parcelirano u kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok preostali dio puta nosi kat. oznaku 398/1 k. o. [katastarska općina] , da se je put sastojao od pet stepeništa od kojih su danas vidljiva samo dva, te je na tom dijelu bilo nužno osloboditi put od željeza odnosno ograde a sve budući da je 2020., na tom dijelu bilo akutno stanje, jer su se obavljali radovi na šetnici Nika i Meda Pucića. Kada je šetnica otvorena odmah je postavljen znak „opasnost od odrona“ a tu opasnost se nažalost nije saniralo tijekom radova na šetnici, pa kako je postojala prijetnja za građane da je bilo nužno odmah napraviti novi put kuda bi građani sigurno prolazili, pri čemu navodi da nije otpilio ogradu te da nije počupao bilje koje se nalazilo iza te ograde.

8.2. Dakle, okrivljenik poriče da bi prepilio metalnu zaštitu u dužini od 2 metra koja se nalazila u vrtu objekta Ville Elita koja posluje u okviru trgovačkog društva Importanne Resrt d.o.o. te da nije počupao bilje u tom vrtu, međutim, da je bilo nužno obzirom da na toj lokaciji postoji stari općinski pud očistiti ga, odnosno osloboditi put od željeza odnosno ograde, a sve kako bi građani mogli sigurno prolaziti.

9. Nadalje prvostupanjski sud je tijekom dokaznog postupka pregledao snimku objavljenu na Youtube kanalu sačinjenu od strane okrivljenika na mjestu nastalih oštećenja trgovačkog društva Importane Resort d.o.o. te je utvrdio da je okrivljenik sačinio snimku u kojoj najavljuje probijanje nekadašnjeg puta pored Vile Elita dok je pregledom snimke nadzornih kamera sačinjenih 13. siječnja 2021. 15. siječnja 2021, i 16. siječnja 2021. postavljenih na objektu Vila Elita utvrđeno da je okrivljenik 13. siječnja 2021. i 15. siječnja 2021. prepilio predmetnu ogradu. Nadalje, pregledom snimke kao i temeljem iskaza svjedoka OL te C i JL utvrđeno je da je okrivljenik na predmetnom dijelu zemljišta pilio drveće i grane te čupao bilje.

10. Iako okrivljenik poriče učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, a prvostupanjski sud je pregledom snimki objavljenih na Youtube kanalu i pregledom snimki nadzornih kamera na mjestu događaja utvrdio da je upravo okrivljenik prepilio spornu ogradu i počupao bilje, prvostupanjski sud unatoč tome ne navodi da li prihvaća ili ne prihvaća obranu okrivljenika, međutim utvrđuje da obzirom da se predmetni dio zemljišta na kojem je počinjena šteta nalazi u obuhvatu pomorskog dobra zbog čega okrivljenik s takvim svojim postupanjem nije mogao počiniti kaznenog djelo koje mu se stavlja na teret.

11. Dakle, prvostupanjski sud navodi da se u konkretnom slučaju ne radi o tuđoj stvari, a kako bi se ostvarilo obilježje kaznenog djela oštećenja tuđe stvari potrebno je da počinitelj u odnosu na tu stvar nema baš nikakva prava. U ovom kaznenom predmetu okrivljenik poriče učin kaznenog djela, ali iz snimke nadzornih kamera nesporno proizlazi da je okrivljenik prepilio metalnu ogradu i počupao bilje, pri čemu okrivljenik u svojoj obrani navodi da to nije učinio, međutim, poziva se na samopomoć jer da se na tom dijelu zemljišta nekad nalazio stari općinski put koji je izgubio to svojstvo te je bio zatrpan, zbog čega da je trebalo osloboditi put od željeza, odnosno od ograde, kako bi građani mogli prolaziti.

12. U ovom kaznenom predmetu nesporno je utvrđeno da okrivljenik ne polaže nikakva prava na oštećenu ogradu i uništenu hortikulturu već se poziva na samopomoć, odnosno da je trebalo osloboditi stari općinski put koji se nalazi na tom zemljištu kako bi građani slobodno mogli prolaziti. Međutim, nije prihvatljiva tvrdnja okrivljenika kada se poziva na samopomoć, odnosno da je htio "očistiti stari općinski put kako bi građani mogli prolaziti". Naime, u konkretnom slučaju okrivljenik je imao pravo izbora odnosno zatražiti pomoć od državnih institucija u situaciji kada ne polaže nikakva prava na ogradu i hortikulturu a ne preuzimati na sebe odgovornost kao fizička osoba i "oslobađati pomorsko dobro" pri čemu je počinjena šteta oštećenom trgovačkom društvu.

13. Stoga, zbog naprijed navedenog trebalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika i ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve već provedene dokaze, a po potrebi i druge, te će savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno te u svezi s ostalim dokazima i na temelju takve ocjene izvesti zaključak da li je neka činjenica dokazana ili nije, a pri čemu će imati u vidu navode iz ove odluke.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. ZKP.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Siniša Pleše