REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-584/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Nikolina Mišković, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BRIT SYNDICATES LIMITED, sa sjedištem u The Leadenhall Building, 122 Leadenhall Street, London, EC3V 4AB, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, VAT GB447075931, OIB: 86236887182, 2. ASCOT UNDERWRITING LIMITED, sa sjedištem u 20 Fenchurch Street, London, EC3M 3BY, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, OIB: 97945434461, 3. CATLIN UNDERWRITING AGENCIES LIMITED, sa sjedištem u Gracechurch Street, London, EC3V 0BG, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, VAT GB243674160, OIB: 57390577281, 4. MARKEL SYNDICATE MANAGEMENT LIMITED, sa sjedištem u 20 Fenchurch Street, London, EC3M 3 AZ, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, VAT GB245736349, OIB: 28638500025, 5. AEGIS MANAGING AGENCY LIMITED, sa sjedištem u 25 Fenchurch Avenue, London, England, EC3M 5AD, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, VAT GB945761393, OIB: 67041738993, 6. AXIS MANAGING AGENCY LTD, sa sjedištem u 52 Lime Street, London, England, EC3M 7AF, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, VAT GB795959540, OIB: 36657979341, i 7. RIVERSTONE MANAGING AGENCY LIMITED, sa sjedištem u Park Gate, 161-163 Preston Road, Brighton, East Sussex, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, BN1 6AU, VAT GB452471554, OIB: 57392987816, koje sve zastupa punomoćnik Sanjin Pavlak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavlak & Partneri d.o.o. Rijeka, Splitska 2, protiv tuženika: 1. AQUILA BOARDS S.L., PO, 11, Bilbao, Španjolska, i 2. AKKU POWER GmbH, Paul Strähle-Straße 26, 73614 Schorndorf, Njemačka, kojeg zastupaju punomoćnici Marijan Fosin i Božica Petak Vujec, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marijan Fosin i Božica Petak Vujec u Varaždinu, Graberje 4/I, radi isplate, odlučujući o drugotuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-508/2021-18 od 29. studenoga 2024., 6. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbacuje se kao nedopuštena drugotuženikova žalba podnesena protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-508/2021-18 od 29. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem, prvostupanjski sud utvrdio je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari u odnosu na prvotuženika, jer su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad njime (čl. 212. st. 1. t. 5. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).
2. Protiv ovog rješenja, drugotuženik je podnio žalbu zbog povrede odredbi parničnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da ga drugostupanjski sud preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
3. Drugotuženik je u žalbi ukazao na to da prvostupanjski sud nije naveo kada su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad prvotuženikom. Po njemu, ovaj postupak se nije mogao prekinuti zbog toga što je objavljen oglas o otvaranju stečajnog postupka nad prvotuženikom. Uz to, on je iznio razloge o tome zašto smatra da se postupak trebao prekinuti i u odnosu na njega. Drugotuženik je napomenuo da su tužitelji njega i prvotuženika u tužbi obuhvatili kao jedinstvene suparničare.
4. Drugotuženikova žalba nije dopuštena.
5. Prvostupanjski sud je u ovoj pravnoj stvari, polazeći od toga da je nad prvotuženikom otvoren stečajni postupak, odlučio prekinuti ovaj postupak u odnosu na prvotuženika. Pobijana odluka dakle odnosi se samo na prvotuženika, dok u odnosu na drugotuženika nije ništa odlučeno. Ipak, protiv te odluke o prekidu postupka, žalbu je podnio drugotuženik. Po ocjeni ovog suda, on za to ipak nije imao pravnog interesa.
6. Naime, predmet tužbenog zahtjeva je naknada štete za koju tužitelji tvrde da je nastala na plovilu (jahti) Kanga. To je plovilo 7. rujna 2018., uništeno u požaru u priobalju Dubrovnika. Tužitelji su osiguravatelji brodskog osiguranja plovila Kanga, prvotuženik je proizvođač plovila s ugrađenom električnom baterijom, dok je drugotuženik proizvođač električne baterije. Naknadu štete zbog gubitka plovila tužitelji su zatražili solidarno od oba tuženika.
7. Kada se u parnici u istoj stranačkoj ulozi pojavljuje više osoba, kao u ovom slučaju, radi se o suparničarstvu. Više osoba mogu jednom tužbom tužiti, odnosno biti tužene: 1.) ako su glede predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove; 2.) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istoga suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika (čl. 196. st. 1. ZPP-a).
8. Suparničarstvo se može dijeliti na obično i jedinstveno. O običnom suparničarstvu će se raditi onda kad se protiv svakog od suparničara može donijeti sadržajno različite presude. Svaki od njih je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanje niti koriste niti štete drugim suparničarima (čl. 200. ZPP-a). O jedinstvenom suparničarstvu će se raditi u slučaju kad se prema zakonu, ili zbog prirode pravnog odnosa, spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (čl. 201. ZPP-a). Oni se smatraju kao jedna parnična stranka tako da se u slučaju, ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju, učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. Vrijedit će od radnji koje poduzimaju pojedini jedinstveni suparničari samo one koje su najpovoljnije za sve njih. Štetne procesne radnje neće djelovati osim ako su ih podnijeli svi jedinstveni suparničari. Tako, npr. priznanje tužbenog zahtjeva jednog suparničara neće imati učinak ako i ostali jedinstveni suparničari ne priznaju tužbeni zahtjev.
9. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj, ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice. Pri tom su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari. Dakle, nužni su oni suparničari koji moraju biti obuhvaćeni parnicom na pasivnoj strani, jer u suprotnom vođenje parnice zbog nedostatka procesne legitimacije nije dopušteno.
10. Konkretno, jesu li tuženici obični ili jedinstveni, odnosno nužni suparničari, ovisit će o sadržaju tužbenog zahtjeva o kojem se raspravlja u postupku.
11. U ovom slučaju, iz sadržaja tužbenog zahtjeva vidljivo je da tuženici odgovaraju solidarno.
12. Solidarna obveza je obveznopravni odnos u kojem je svaki od više vjerovnika ovlašten zahtijevati ispunjenje obveze (činidbe) od bilo kojeg dužnika, a svaki od više dužnika dužan je obvezu (činidbu) ispuniti premda je ona djeljiva. Ako je obveza (činidba) jednom ispunjena svi su vjerovnici namireni i svi su dužnici oslobođeni obveze. Kada su u pitanju solidarni dužnici, vjerovnik (ovdje tužitelji), može po svom izboru zahtijevati ispunjenje obveze u cjelini i djelomično od svih dužnika (ovdje tuženici) ili od bilo kojeg pojedinačno pa se spor ne mora riješiti na jednak način prema svima. Posljedični, solidarni dužnici, poput ovdje tuženika, su obični materijalni suparničari (čl. 196. st. 1. ZPP-a).
13. Kod takvog stanja stvari, kada je jasno da su tuženici obični materijalni suparničari, a ne jedinstveni suparničari (spor prema njima ne mora se riješiti na jednak način), to drugotuženik nema pravnog interesa pobijati pobijano rješenje; pobijana odluka se na njega uopće ne odnosi. Zato je drugotuženikova žalba podnesena protiv pobijanog rješenja nedopuštena (čl. 358. st. 3. ZPP-a).
14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 1. ZPP-a).
Zagreb, 6. svibnja 2025.
Sudac
Nikolina Mišković
