Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-3676/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Jelene Katalinić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KA, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23), u povodu prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog nalog Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Prve policijske postaje Split, klasa: 211-07/24-4/7674, ur. broj: 511-12-23-24-1 od 25. siječnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenika, 6. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenik KA, rođ. **.**.2001. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], student, državljanin RH, osuđivan,
k r i v j e
što je 27. prosinca 2023. u 00,42 sati u Splitu, upravljajući vozilom M1 VW reg. oz. [registarska oznaka] Ulicom sedam Kaštela u smjeru sjever – jug te došavši do raskrižja sa Supilovom ulicom, prošao kroz raskrižje i polukružno se okrenuo te nastavio vožnju u smjeru sjevera iako je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo uključeno crveno svjetlo,
čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa mu se na temelju navedene odredbe toga zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset) EURA,
koju je dužan platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platio.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura, u roku od 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaj iz izreke ove presude.
2. On se ne smatra krivim za prekršaj te navodi kako radnju polukružnog okretanja nije mogao izvršiti u jednom potezu, nego se vraćao unatrag, pa je vjerojatno uto došlo do izmjene svjetla u crveno, a on je morao radnju izvršiti do kraja.
3. U dokazne svrhe ispitan je policijski službenik OA, koji je izjavio kako je okrivljenik u raskrižje pod znakom crvenog svjetla na semaforu, polukružno se okrenuo te nastavio vožnju u smjeru Marjanskog tunela. To je uočio vozeći se iza njega, uključio je rotaciju i nastavio za automobilom kojim je upravljao okrivljenik te ga potom zaustavio.
4. Ocjenjujući iskaze okrivljenika i svjedoka, na temelju iskaza policijskog službenika, koji je neposredno opažao radnju počinjenja prekršaja i nema razloga lažno ju teretiti, utvrđeno je kako je okrivljenik raskrižje prošao na znak crvenog svjetla, dok je njegov suprotan iskaz usmjeren na otklanjanje prekršajne odgovornosti. Okrivljenik je postupio suprotno znaku žutog svjetla (vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti) te se na semaforu u trenutku njegova prolaska već uključilo crveno svjetlo, o čemu je iskazivao policijski službenik. Na iskaz ispitanog svjedoka okrivljenik nije imao primjedaba. Stoga ga je trebalo proglasiti krivim za prekršaj.
5. Okrivljeniku je izrečena minimalno propisana novčana kazna, koju tužitelj i predlaže te je podobna za ostvarenje propisanih svrha kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona) (propisani raspon kazne iznosi od 390 do 920 eura), dok predložena zaštitna mjera okrivljeniku nije izrečena, uz ocjenu da će i novčana kazna na njega djelovati da ubuduće ne čini prekršaje i upozorenje da će mu idući put biti izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju najmanje tri mjeseca, ako ponovi prekršaj (članak 59. stavak 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Također ga se upozorava na porazne prometne statistike o kojima bi trebao voditi računa. Naime, Republika Hrvatska među najgorima je u Europskoj uniji po broju osoba nastradalih u prometu, tako da je prosjek na razini EU u 2023. bio 46 poginulih na milijun stanovnika, dok ta brojka u Hrvatskoj iznosi 71, a gore stanje jedino je u Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj (podatci javno dostupni na mrežnim stranicama Europske komisije).
6. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka, kao i imovno stanje okrivljenika, pri čemu je sud uzeo u obzir da se okrivljenik odmah odazvao pozivu i aktivno sudjelovao u postupku, manju složenost predmeta, ali i činjenicu da je neosnovano podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, čime je nepotrebno angažirao kapacitet i resurse suda, kao i raspon troška od 13,27 do 663,61 eura, propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 6. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Jelena Katalinić, v. r.
Ljiljana Vuko, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona).
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
