REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-1814/2022-28.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju HN, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ul. Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnica po zaposlenju ČN, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja HN, zaposlenice tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na ročištu za objavu presude 06. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I."Tuženik „CROATIA OSIGURANJE" d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 3.679,52 eura uz pripadajuću zateznu kamatu koja na iznos od 2.871,68 eura teče od 28.10.2021. do isplate, a na iznos od 807,74 eura od dana podnošenja tužbe pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29.st.2. i 8. ZOO-a sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II.Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 36,49 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 06. svibnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 31. ožujka 2022. podnio tužbu u kojoj navodi da je osiguranik Zavoda ŽN smrtno stradao kao pješaku prometnoj nesreći 09.12.1988. Nesreću je skrivio nepoznati vozač kamiona, nepoznate registracije. Slijednici osiguranja vodili su parnični postupak protiv tuženika radi naknade štete nastale povodom navedenog štetnog događaja pred Općinskim sudom u Ivanić Gradu, broj P-245/91 (raniji 195/90), a po osnovi kojeg je tuženik namirio štetu slijednicima. Rješenjem tužitelja broj 400866 od 23.5.1989. priznato je djeci pokojnog ON pravo na obiteljsku mirovinu, a udovici je isto pravo priznato rješenjem HZMO broj 147375 od 25.7.2003. budući da je djeci već ranije prestalo pravo na obiteljsku mirovinu. Tužitelj je za ranija razdoblja 09.12.1988. do 31.12.2007. vodio sporove protiv tuženika pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj P-7431/94 (raniji P-19334/91) u kojem je donesena presuda od 11.12.2007. u korist tužitelja, dok su u ostalim sporovima Pn- 6761/94 (raniji P-17351/92), P-8228/94, Pn-5464/95, povučene tužbe budući da je tuženik izvansudski naknadio štetu tužitelju. Za daljnja razdoblja od 01.01.2008. do 30.11.2013. tuženik je dobrovoljno naknadio štetu tužitelju u cijelosti po odštetnim zahtjevima. Za razdoblje od 01.12.2013. do 31.12.2015. tuženik je u mirnom postupku podmirio razmjerni dio štete, dok je za ostatak vođen spor pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-638/16 koji je okončan pravomoćnom presudom u koristi tužitelja. Za razdoblje od 01.01.2016. do 30.09.2016. sklopljena je sudska nagodba pred Trgovačkim sudom u Zgrebu pod brojem P-3094/16. Za razdoblje od 01.10.2016 do 31.03.2019. tuženik je u mirnom postupku platio štetu tužitelju. Isplatom navedene mirovine tužitelj trpi daljnju štetu. Tuženik je odštetnim zahtjevom od 07.10.2021. pozvan da podmiri u mirnom postupku štetu nastalu za razdoblje od 01.04.2019. do 31.08.2021. u ukupnom iznosu od 24.033,41 kn (za navedeno razdoblje tužitelj je isplatio obiteljsku mirovinu u iznosu od 32.044,54 kn no obzirom da je u postupku pred Općinskim sudom u Ivanić-Gradu broj P-245/91 povodom istog štetnog događaja koji je predmet i ovom sporu te s istom činjeničnom osnovom utvrđeno kako je osiguranik tužitelja suodgovoran za izazivanje prometne nesreće 25 %, tužitelj i tuženik su se u ranije vođenim sporovima također usuglasili s navedenim omjerom suodgovornosti osiguranka tužitelja).Tuženik je podmirio dug u razmjernom iznosu od 2.396,70 kn te je stoga preostao neplaćen dug u iznosu od 21.636,71 kn koje tužitelj traži u ovom postupku. S obzirom da je odštetni zahtjev zaprimljen 12.10.2021., tužitelj potražuje kamate počevši od 28.10.2021. sukladno članku 165. ZOMO. Kako tuženik do podnošenja tužbe nije isplatio naknadu štete tužitelju, a tužitelj je i dalje nastavio s isplatom invalidske mirovine, te dakle i dalje trpi štetu zbog predmetnog štetnog događaja, to ovom tužbom povisuje zahtjev za isplatu naknade štete prema tuženiku za daljnjih 6.086,69 kn, što predstavlja štetu koju tužitelj trpi u nastavnom razdoblju od 01.09.2021. do 31.03.2022. odnosno 75% od ukupno isplaćenog iznosa od 8.115,59 kn. Dakle, tužitelj u ovom postupku potražuje ukupno na ime naknade štete iznos od 27.723,40 kn (21.636,71 + 6.086,69 ) temeljem članka 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) zbog štete nastale isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 01.04.2019. do 31.03.2022. Stoga tužitelj predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog postupka temeljem članka 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) donese slijedeću presudu:"Tuženik „CROATIA OSIGURANJE" d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 27.723,40 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja na iznos od 21.636,71 kn teče od 28.10.2021. do isplate, a na iznos od 6.086,69 kn od dana podnošenja tužbe pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29.st.2. i 8. ZOO-a sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik priznaje činjenicu nastanka prometne nezgode od 09.12.1988. koju je skrivio nepoznati vozač kamiona, nepoznatih registarskih oznaka, a u kojoj je osiguranik tužitelja ŽN smrtno stradao i zbog čega je njegovoj djeci rješenjem tužitelja broj 400866 od 23.05.1989. priznato pravo na obiteljsku mirovinu te da je isto pravo priznato njegovoj supruzi rješenjem broj 147375 od 25.07.2003. Nadalje, nije sporna niti činjenica da je u postupku pred Općinskim sudom u Ivanić- Gradu, posl. broj P-245/91 povodom navedenog štetnog događaja utvrđeno kako je osiguranik tužitelja suodgovoran za izazivanje predmetne prometne nesreće i to u omjeru 25%, a o čemu su se tužitelj i tuženik usuglasili u ranije vođenim postupcima. Nesporno je da je tuženik tužitelju u mirnom postupku za razdoblje isplatio razmjerni iznos naknade štete. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH izraženog u odlukama Rev-x- 388/2018-2 od 25.8.2020. i Rev-12/2022-2 od 12.1.2022. za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Iz navedenog nespornim proizlazi da bi tužitelju nastala šteta samo u slučaju ukoliko bi postojala razlika između obiteljske mirovine koja se isplaćuje i invalidske mirovine koja bi za pok. osiguranika tužitelja bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Tuženik kao osiguratelj bi bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose obiteljske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, i to samo u visini tako utvrđene razlike. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je i VSRH u odluci Rev-12/2022-2 od 12.01.2022. Tuženik, opreza radi predlaže provođenje financijskog vještačenja sa zadatkom utvrditi postoji li razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjima tužitelja i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu . Tuženik predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te da obveže tužitelja naknaditi tuženiku sve prouzročene parnične troškove ovog postupka sa pripadajućim kamatama od dana donošenja presude pad do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Zapisnik o uviđaju Okružnog suda u Zagrebu od 09.12.1988. (stranica 5-6 spisa), rješenje Samoupravne interesne zajednice Mirovinskog i invalidskog osiguranja Radnika Hrvatske o priznavanju djeci osiguranika tužitelja prava na obiteljsku mirovinu od 23.05.1989. (stranica 7-8 spisa), rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, broj spisa 147375 od 25. srpnja 2003. o priznavanju udovici preminulog ĆN, KN, prava na obiteljsku mirovinu (stranica 9-10 spisa), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-7431/94-10 od 11.12.2007. (stranica 11-13 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-6761/94 od 02.02.2006. (stranica 15 spisa), nalog za doznaku po šteti A ON 1 2008/2 od 23.12.2008. (stranica 16 spisa), dopis tuženika upućen tužitelju od 02.07.2009 o isplati glavnice i kamata za razmjerni dio obiteljske mirovine (stranica 17 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-5464/95-31 od 20. svibnja 2008. (stranica 18 spisa), dopis tuženika upućen tužitelju od 17.03.2008. o isplati glavnice i kamata za razmjerni dio obiteljske mirovine (stranica 19 spisa), nalog za doznaku po šteti A ON 1 2009/1 od 12.03.2009. (stranica 20 spisa), obavijest tuženika tužitelju o isplati štete od 17.01.2011. (stranica 21 spisa), obavijest tuženika tužitelju o isplati štete od 06.12.2011. (stranica 22 spisa) nalog za doznaku po šteti 27 AOG 3 2013/1 od 19.02.2014. (stranica 23 spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku od 8.1.2016. o zahtjevu za naknadu štete u smislu Zakona o mirovinskom osiguranju (stranica 24 spisa), mail korespondencija (stranica 25 spisa), zapisnike o ročištima u predmetu P-17351/92 i P-228/94 (stranica 26-28 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-638/16-8 od 14.07.2016. (stranica 30-33 spisa), zapisnik o sudskoj nagodbi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u predmetu P-3094/16 od 17.02.2017. (stranica 34 spisa), obračun isplata za osiguranika tužitelja (stranica 36 spisa),

zahtjev za naknadu štete upućen tuženiku od 07.10.2021. (stranica 38-39 spisa),

dopis tuženika upućen tužitelju o likvidaciji s povratnicom (stranica 40-42 spisa), obračun isplata za osiguranika tužitelja (stranica 44 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-388/2018 od 25.08.2020. (stranica 51-53 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-12/2022-2 od 12.01.2022. (stranica 51-53 spisa), rješenje Visokog 2 od 12.01.2022. (stranica 54-58 spisa), presudu Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-286/2021-2 od 19.04.2021. (stranica 65-69 spisa), presudu Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-550/2021-2 od 14.05.2021. (stranica 71-73 spisa), presudu Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž- 1295/2020-2 od 22.04.2021. (stranica 75-79 spisa), presudu Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-416/2021-2 od 26.05.2021. (stranica 81-83 spisa)presudu Županijskog suda u Splitu broj Gž-1349/2021-2 od 14.10.2021. (stranica 85-89 spisa), proveo dokaz financijskim vještačenjem na okolnost izračuna postoji li razlika i koji je to iznos između obiteljske mirovine utvrđene i isplaćene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu pokojnog ŽN za utuženo razdoblje od 01.04.2019. do 31.08.2021. i 01.09.2021. do 31.03.2022. po vještaku Koraljki Cesarec Noršić (stranica 115-118 spisa), uvid u pisano očitovanje vještaka Koraljke Cesarec Noršić (stranica 126 spisa), uvid u pisano očitovanje vještaka na prigovore tužitelja (stranica 134-137 spisa) i odredio saslušanje vještaka Koraljke Cesarec Noršić koji dokaz sud nije izveo obzirom da tužitelj nije htio podmiriti predujam za pristup vještaka na ročište, a sud je pogrešno pozvao tuženika na uplatu predujma za pristup vještaka na ročište obzirom na to da isti nije prigovarao nalazu vještaka. S time da je tužitelj na ročištu od 01. travnja 2025. naveo da ne predlaže saslušanje vještaka te da je u konkretnom slučaju riječ o pravnom pitanju.

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) te na temelju rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete koja je tužitelju nastala isplatom obiteljske mirovine osiguraniku tužitelja KN koje je pravo priznato rješenjem tužitelja kao udovici osiguranika tužitelja ĆN i to iznosa od 21.636,71 kuna u razdoblju od 01.04.2019. do 31.08.2021. te iznosa od 6.086,69 kuna za razdoblje od 01.09.2021. do 31.03.2022.

6. Među strankama je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, kao i mjerodavno materijalno pravo, odnosno je li se u konkretnom slučaju kao specijalni propis primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP) ili Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018 i 102/2019, dalje: ZMO/13).

7. Na okolnost osnovanosti i visine zahtjeva uvidom u isprave priložene spisu utvrđeno je da:

- je udovici osiguranika tužitelja, ĆN, KN rješenjem tužitelja od 25.07.2003. priznato pravo na obiteljsku mirovinu od 01.04.2003. u svoti od 539,15 kuna mjesečno,

- da je presudom Općinskog suda u Ivanić Gradu broj P-245/91 koji je vođen povodom istog štetnog događaja kao i u ovom sporu utvrđeno da je osiguranik tužitelja pok. ŽN suodgovoran za izazivanje prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao u omjeru od 25%,

- da je tužitelj KN u razdoblju od 01.04.2019. do 31.08.2021. isplatio na ime obiteljske mirovine iznos od 32.044,54 kuna te je uzimajući u obzir omjer suodgovornost svog osiguranika od 25% zatražio od tuženika isplatu iznosa od 24.033,41 kuna te je tuženik isplatio iznos od 2.396,70 kuna dok je preostao neisplaćeni iznos od 21.636,71 kuna,

- da je tužitelj i za daljnje razdoblje isplaćivao osiguranici tužitelja iznose s naslova invalidske mirovine i to za razdoblje od 01.09.2021. do 31.03.2002. u iznosu od 8.115,59 kuna što umanjeno za doprinos od 25% iznosi 6.086,69 kuna,

8. U odnosu na primjenu prava valja navesti kako je u sporovima koje pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povratka izdataka za isplate mirovine na temelju odredbe čl. 161. ZOMO-a mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme kad je izdatak učinjen, a to je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, a ne Zakon o mirovinskom osiguranju (tako i Vrhovni sud RH u odlukama broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020.).

9. Odredbom čl. 27. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 76/13. i 152/14. –dalje: ZOOP) propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili socijalnog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama preuzetim ugovorom o osiguranju, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.).

10. Iz naprijed navedene odredbe čl. 27. st. 1 ZOOP-a proizlazi da je društvo za osiguranje (u ovom postupku tuženik) obavezno nadoknaditi zavodu (u ovom postupku tužitelju) svaku stvarnu štetu koju zavod pretrpi bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-206/22-2 od 23. ožujka 2022., Rev-x 388/18 od 25. kolovoza 2020., Rev-5292/19-2 od 16. lipnja 2020. i dr.).

11. Sukladno navedenim zakonskim odredbama tuženik smatra da ne postoji stvarna šteta, odnosno, razmjerni iznos koji bi tuženik u predmetnom slučaju bio dužan naknaditi tužitelju s obzirom da je tužiteljevom osiguraniku, prema tužiteljevim navodima i dostavljenim ispravama u spisu, invalidska mirovina na koju se odnosi tužiteljev zahtjev utvrđena zbog ozljede na radu, sukladno odredbi članka 27. st. 2. i st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

12. Sud je radi utvrđenje visine zahtjeva odnosno utvrđenja razlike između obiteljske mirovine utvrđene i isplaćene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu pokojnog ŽN u utuženom razdoblju od 01.04.2019. do 31.08.2021. izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Koraljki Cesarec Noršić iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da o siguranik ŽN je na dan donošenja Rješenja o mirovini imao 11 godina i 1 mjesec staža. U istom rješenju određuje se pravo na invalidsku mirovinu. U razdoblju obračuna 2019., 2020., 2021. i 2022. određuje se iznos od 70% mirovine za isplatu obiteljske mirovine jednom članu obitelji. Kako osiguranik nije u trenutku donošenja Rješenja imao minimalo potreban broj godina staža (15 godina) određena mu je usklađena najniža invalidska mirovina koja je od tada do 2019. usklađivana u skladu sa odlukama Hrvatskog zavoda za mirovnsko osiguranje. Iz izračuna slijedi da je korisnici obiteljske mirovine KN u razdoblju od 01.04.2019. do 31.03.2022. ne isplaćeno 40.160,13 kn tj. 5.330,17 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro/7,5345 kn. Primjenom odnosa isplate 70% od osnovice računa se invalidska mirovina osiguranika ŽN te za isto razdoblje iznosi 57.371,61 kn, tj 7.614,52 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro/7,5345 kn.Razlika između obiteljske mirovine utvrđene i isplaćene rješenjem HZMO te invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu pokojnog ŽN iznosi 17.211,48 kn, tj. 2.284,36 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro/7,5345 kn. Iznos razlike između obiteljske mirovine utvrđene i isplaćene rješenjem HZMO te invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu pokojnog ŽN za utuženo razdoblje od 01.04.2019. do 31.08.2021. i 01.09.2021 i 31.03.2022. iznosi: 17.211,48 kn, tj. 2.284,36 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro/7,5345 kn.

13. Tužitelj je prigovorio nalazu vještaka navodeći da nije vidljivo koje je parametre koristio za izračun invalidske mirovine i temeljem koje formule je istu izračunao.

14. Sud je rješenjem odredio pisano očitovanje vještaka na prigovore tužiitelja i prijedlog za izradu dopune nalaza i mišljenje iz podneska od 22.12.2023. na što se vještakinja očitovala dopunom nalaza od 15.01.2024. prema kojem su parametri isplaćena obiteljska mirovina, formula obiteljska mirovina + 30% = invalidska mirovina osiguranika.

15. Tužitelj se podneskom od 22.01.2024. očitovao na dopunu nalaza vještaka navodeći da formula koju je vještak koristio za izračun invalidske mirovine nema zakonsko uporište te da takvo računanje invalidske ni bilo koje druge mirovine nije propisno u važećim propisima za utvrđivanje visine mirovine te da je obitelji pokojnog priznato pravo na obiteljsku mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u visni od 55% od mirovinske osnoviceod 208.692 tada važećih dinara. Prema članku 55. st. 1. ZOMIO u sluačju invalidnosti prouzročene nesrećom na poslu ili profesionalnom bolešću invalidska mirovina se određuje u visini od 85% od mirovinske osnovice bez obzira na dužinu mirovinskog staža i staža osiguranja. S obzirom da je osigurani slučaj bio 09.12.1988. visinu invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu trebalo bi izračunati prema tada važećim propisima ZOMIO i utvrditi koliko bi ista iznosila u razdoblju od 01.04.2019. do 31.03.2022. te onda utvrditi razliku u skladu sa postavljenim zadatkom.

16. Sud je rješenjem od 11.04.2024.. odredio pisano očitovanje vještaka na prigovore tužitelja iz podneska od 22.01.2024.

17. Vještak je u pisanoj dopuni navela da je osiguranik ŽN na dan donošenja Rješenja o pravu na obiteljsku mirovinu iz 12. 1988. imao 11 godina i 1 mjesec staža. U istom rješenju određuje se pravo na invalidsku mirovinu u visini od 55% od mirovinske osnovice 208.692 tada važeća dinara, tj. 114.780 tada važećih dinara. U istom se rješenju usklađuje mirovina od 1.1.1989. na 55% od osnovice 250.678 tada važećih dinara, tj. 137.872,90 tada važećih dinara. Sukladno odredbama mirovinskog osiguranja visina mirovine svake se godine usklađuje - usklađenje mirovina što da je vidljivo iz samog Rješenja o mirovini i internet stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. “Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine, koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 % stope promjene prosječne brutoplaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 % stope promjene prosječne bruto plaće. Udjel stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa promjene manji je od 50%, što znači da se stopa godišnjeg rasta mirovina određuje tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne brutoplaće, tako da stopa usklađivanja od 1. siječnja 2024. iznosi 4,19 %.”

17.1.A kako se za razdoblja obračuna 2019., 2020., 2021. i 2022. određuje iznos od 70% mirovine za isplatu obiteljske mirovine jednom članu obitelji, tada od isplaćenog iznosa obiteljske mirovine korisnici KN, a koji čini 70% usklađene invalidske mirovine osiguranika ŽN uvećanjem za 30% dobije iznos koji bi osiguranik ŽN dobivao kao korisnik invalidske mirovine u navedenim razdobljima. Iste izračune usklade mirovina obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje svake godine po službenoj dužnosti, te bi takve iznose izračunalo korisniku ŽN, tj. iste je i obračunalo kako bi od istih 70% isplaćivao na ime obiteljske mirovine.

18. Tužitelj se podneskom od 22.05.2024. očitovao na pisano očitovanje vještaka navodeći da je tužitelj imao konkretne primjedbe na nalaz vještaka navodeći da formula koju je koristio vještak nema uporišta u zakonskim propisima te je ukazao da vještak ne raspolaže potrebnim znanjima za izračun invlidske mirovine.

19. Sud je odredio usmeno saslušanje vještaka i omaškom pozvao tuženika na uplatu predujma za pristup vještaka na ročište radi saslušanja dok je naknadno pozvao rješenjem tužitelja (stranica 146 spisa) na uplatu predujma za pristup vještaka na ročište koji je podneskom od 16.01.2025. obavijestio sud da neće uplatiti predujam navodeći da se od početka protivio provođenju vještačenja, dok je na ročištu održanom 01.04.2025. naveo da ne predlaže saslušanje vještaka te da je u konkretnom slučaju riječ o pravnom pitanju.

20. Ovaj sud smatra da su nalaz i mišljenje vještaka te pisane dopune nalaza i mišljenja sačinjene u skladu sa odredbom čl. 258. ZPP odnosno u skladu s pravilima znanosti i vještine te da je vještak odgovorio na sve primjedbe tuženika zbog čega je sud prihvatio nalaz i mišljenje i dopunu nalaza pisanim očitovanjima vještaka.

21. Kako tužitelj tijekom postupka nije postavio tužbeni zahtjev u skladu sa važećom valutom u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22) to je sud primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro pretvorio utužene iznose u kunama u eure.

22. Sud je tijekom postupka utvrdio da ne postoji šteta u smislu odredbe članka 27. st. 3 ZOOP-a odnosno razlika između invalidske mirovine koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena da je osiguranik tužitelja otišao u mirovinu po osnovi ozljede na radu u istom razdoblju. Naime, ukupni iznos obiteljske mirovine isplaćene korisnici KN u utuženom razdoblju iznosi 40.160,13 kn/5.330,17 eura, dok iznos invalidske mirovine koji bi u slučaju povrede na radu bio isplaćen pok. ŽN iznosi 57.371,61 kn/7.614,52 eura, odnosno razlika iznosi 17.211,48 kn/2.284,36 eura iz čega proizlazi da je manji iznos obiteljske mirovine isplatio tužitelj osiguranici KN nego što bi isplatio pok. ŽN da mu je utvrđena invalidska mirovina u slučaju povrede na radu. Iz navedenih razloga valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.

23. Odluka o trošku postupka temelji na odredbi članka 154. st. 1. i članka 155. ZPP- a. Tuženiku je priznat sudske pristojbe odgovora na tužbu sukladno Tbr.1/2 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023) u iznosu od 36,49 eura prema podnesku od 04.05.2022. imajući u vidu vrijednost premeta spora od 27.723,40 kuna što prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 3.679,52 eura zbog čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Šegon

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku