K-33/2024-45 - Županijski sud u Zagrebu

Pristupanje sadržaju

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-33/2024-45

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Renate Pražetina Kaleb kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Branka Miheteca i Antuna Ladića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Irene Fučkar, u kaznenom predmetu protiv optužene RI, zbog kaznenih djela iz članka 246. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12. i 56/15. - dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje u tekstu: ŽDO), broj:KO-DO-47/20 (ranije:K-DO-287/11) od 16. svibnja 2016. godine, izmijenjene 15. lipnja 2023. te 6. svibnja 2025., nakon javne rasprave održane 6. svibnja 2025., u nazočnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Vlaste Meglić, optužene RI te braniteljice optuženice, odvjetnice Nele Pedišić, dana 9. svibnja 2025. objavio je i dana 6. svibnja 2025.

p r e s u d i o j e

Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. , 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP/08.),

optužena RI, rođena R, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći M i Ž rođene C, rođena **.**.1959. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, po zanimanju dipl. ekonomist, VSS, zaposlena u Tesa savjetovanje s mjesečnim primanjima od 750,00 eura, razvedena, majka jednog punoljetnog djeteta, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivana, .

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

-da bi:

1.) u razdoblju od početka siječnja 2004. do 16. svibnja 2007., u Zagrebu, okr. RI u svojstvu direktorice za financije i računovodstvo TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb i do 15. siječnja 2008. ovlaštene za potpisivanje dokumentacije platnog prometa te ovlaštenika za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro –računima TD ACM Inženjering d.o.o., te u svojstvu osnivača i člana uprave off shore tvrtke I D E A Managment Co. Inc. SAD te ovlaštene za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i ovlaštenika za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro-računu navedene off shore tvrtke otvorenog u Volksbank Graz - Brück, broj 95508 IBAN [broj bankovnog računa], ovlaštena u vođenju poslova TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb donositi poslovne odluke i raspolagati imovinom društva pa tako i sredstvima na žiro računu trgovačkog društva po načelu urednog i savjesnog gospodarstvenika sukladno članku 430. stavak 1 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93 - 107/ 07), postupajući protivno navedenom načelu, u namjeri da sebi pribavi znatnu imovinsku korist prisvajanjem novca iz TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb u ukupnom iznosu od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR na način da je radi prikrivanja svoje nakane i novca kojeg namjerava prisvojiti izradila neistinite i neutemeljene poslovne ugovore društva IDEA Management Co. Inc. sa društvom ACM Inženjering d.o.o. kao i neistinite račune društva IDEA Management Co. Inc ispostavljene društvu ACM Inženjering d.o.o. o navodnom poslovnom odnosu između društva ACM inženjering i IDEA Management Co. Inc. iz SAD kojeg je osnivač okr. RI i djeluje kao off-shore tvrtka, a iz kojih ugovora i računa je neistinito prikazala da društvo ACM Inženjering d.o.o. duguje društvu I.D.E.A. Management Co. Inc. iznos od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR, koji novac je prenijela na žiro - račun društva IDEA Managment Co. Inc. znajući da za to nema nikakvog poslovnog opravdanja, pri čemu je novčana sredstva u iznosu od 2.638.000,00 USD u gotovinskim isplatama podigla okr. RI putem isplatnica koje je vlastoručno potpisala, dok je dio transferirala drugim off shore tvrtkama u kojima je bila ovlaštenica za pojedinačno raspolaganje sredstvima i to off shore tvrtki Building Construction System Ltd. Belize, iznos od 240.040,00 USD, a tvrtki Anyway LLC Delaware, SAD iznos od 326.164,00 USD na račune otvorene kod Volskbank Graz-Brück, a potom je s računa Building Construction System Ltd , okr. RI u osobnu korist podigla iznos od 207.500,00 EUR i 2.500,00 USD, a sa računa Anyway LLC podigla je 56.000,00 EUR-a koji novac nije upotrijebila za potrebe poslovanja ACM Inženjering d.o.o. već u osobne svrhe, čime je sebi; a na štetu društva ACM Inženjering d.o.o. pribavila protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR protuvrijednost od 3.154.756,36 EUR za koji iznos je oštetila navedeno društvo, pa je na opisani način prikazala da je off shore tvrtka I.D.E.A. Management Co. Inc. 1897 Palm Beach Lakers Boulevard USA sklopila ugovore o izvršavanju radova na području Ruske Federacije iako takve ugovorne obveze nije izvršila pa je tako u ugovorima prikazala ugovaranje radova po:

- Ugovoru 02/04/RAM sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 79.760,00 USD sa datumom računa od 27. 02. 2004. na iznos od 32.630,00 USD i računom 31. 03. 2004. na iznos od 47.130,00 USD,

Ugovoru 03/04/RAM sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 46.780,00 USD, sa datumom računa od 30. 04. 2004. na iznos od 46.780,00 USD,

- Ugovoru 04/04/UFA-1 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 75.963,60 USD, sa datumom računa od 30. 04. 2004. na iznos od 75.963,60 USD,

Ugovoru 05/04/UFA-2 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 75.963,60 USD, sa datumom računa od 30. 04. 2004. na 75.963,00 USD,

Ugovoru 08/04/UFA-2 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 56.133,00 USD s računom od 14. 06. 2004. na iznos od 21.340,00 USD i s računom od 30. 07. 2004. na 34.793,00 USD,

Ugovoru 06/03/SOČ sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 120.405,00 USD, sa računima izdanim 15. 10. 2003. na iznos od 30.000,00 USD i 31. 10. 2003. na iznos od 46.850,00 USD, zatim 15. 12. 2003. na iznos od 27.780,00 USD, zatim 29. 12. 2003. na iznos od 9.480,00 USD, 31. 01. 2004. na iznos od 6.295,00 USD,

Ugovoru 10/04/SOČ sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 195.236,00 USD sa računima od 31. 03. 2004. na iznos od 120.742,00 USD i 30. 04. 2004. na iznos 74.494,00 USD,

- Ugovoru 11/04/RAM sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 149.833,00 USD, s računima od 30. 04. 2004. na 62.093,00 USD i 14. 06. 2004. na iznos od 83.740,00 USD,

Ugovoru 09/04/UFA-1 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 73.880,00 USD, s računima od 14. 06. 2004. i 30. 07. 2004. na iznos od 49.382,00 USD,

Ugovoru 12/04/RAM sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 110.410,00 USD, s računima od 30. 07. 2004. na iznos od 16.940,00 USD i 30. 07.

2004. na iznos od 93.470,00 USD,

Ugovoru 13/04/UFA-1 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 113.324,00 USD s računom od 30. 07. 2004. na iznos od 50.824,00 USD i 31. 08. 2004. na iznos od 60.500,00 USD,

- Ugovoru 15/04/UFA-2 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 112.470,00 USD, s računima od 30. 07. 2004. na 54.161,00 USD i 31. 08. 2004. na iznos od 61.309,00 USD,

Ugovoru 16/04/ROST-II sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 100.360,00 USD, s računom od 30. 11. 2004. na iznos od 100.360,00 USD,

Ugovoru 01/05/ROST-II sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 133.384,00 USD s datumima računa 14. 02. 2005. na iznos od 50.534,00 USD, zatim s datumom 14. 03. 2005. na iznos od 18.500,00 USD i s datumom 31. 03.

2005. na iznos od 64.350,00 USD,

Ugovoru 03/05/ROST-III sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 21.678,00 USD s računom od 30. 06. 2005. na iznos 21.680,00 USD,

Ugovoru 04/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 65.500,00 USD s datumom računa 29. 07. 2005. na iznos od 65.500,00 USD,

Ugovoru 17/04/ROST-II sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 27.129,00 USD s datumom računa 31. 03. 2005. na iznos od 27.129,00 USD,

Ugovoru 18/04/ROST-II sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 15.746,00 USD, sa datumom računa 31. 03. 2005. na iznos od 15.746,00 USD,

Ugovoru 19/04/ROST-II sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 117.335,00 USD s datumom računa 31. 03. 2005. na iznos od 20.625,00 USD i računom nečitkog datuma na 96.710,00 USD,

Ugovoru 06/05/STUP sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 101.420,00 USD, s računima od 31. 10. 2005. na iznos od 43.420,00 USD i s računom od 30. 9. 2005. na iznos od 58.000,00 USD,

Ugovoru 07/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 52.550,00 USD, s datumom 31. 08. 2005. na iznos od 52.550,00 USD,

Ugovoru 09/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 125.980,00 USD s računom datuma 31. 10. 2005. na iznos 81.546,00 USD i 30. 11.

2005. na iznos od 44.430,00 USD,

Ugovoru 10/05/STU VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 125.980,00 USD s računima datuma 31. 10. 2005. na 54.365,00 USD, s datumom 30. 11. 2005. na iznos od 29.623,00 USD i 31. 01. 2006. na iznos od 41.992,00 USD,

Ugovoru 09A/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 25.600,00 USD, s datumom računa 30. 11. 2005. na iznos od 25.600,00 USD,

Ugovoru 10/A/05/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 79.489,00 USD s datumom računa 13. 01. 2006. na iznos od 79.489,00 USD,

Ugovoru 11/05/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 36.500,00 USD s datumom računa 31. 01. 2006. na iznos od 36.500,00 USD,

Ugovoru 8/06/STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 50.140,00 USD s datumima računa 31. 01. 2006. na iznos od 28.830,00 USD i od 28. 02. 2006. na iznos od 21.310,00 USD,

Ugovoru 14/05/STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 36.500,00 USD s datumom računa 13. 01. 2006. na iznos od 36.500,00 USD,

Ugovoru 12/05/STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 79.489,00 USD s datumima računa 31. 01. 2006. na iznos od 38.239,00 USD i 28. 02. 2006. na iznos od 41.250,00 USD,

Ugovoru 13/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 79.489,00 USD s datumima računa 28. 02. 2006. na iznos od 41.250,00 USD i 31. 01. 2006. na iznos od 38.230,00 USD,

Ugovoru 15/05/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 65.500,00 USD s datumima računa 31. 01. 2006. na iznos od 35.400,00 USD i 28. 02. 2006. na iznos od 30.100,00 USD,

Ugovoru 17/05/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 56.133,00 USD, s datumima računa 17. 03. 2006. na iznos od 21.964,00 USD i 31. 01. 2006. na iznos od 34.169,00 USD,

Ugovoru 16/05/STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 56.133,00 USD s datumima računa 28. 02. 2006. na iznos od 21.340,00 USD i 31. 03. 2006. na iznos od 34.793,00 USD,

Ugovoru 14/06/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 54.150,00 USD s datumom računa 28.04. 2006. na iznos od 32.411,00 USD i 31. 03.

2006. na iznos od 21.739,00 USD,

Ugovoru 16/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 88.400,00 USD s datumom računa 28. 02. 2006. na iznos od 49.000,00 USD i 31. 03. 2006. na iznos od 39.400,00 USD,

Ugovoru 16-1/06/STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 96.710,00 USD s datumom računa 30. 04. 2006. na iznos od 47.043,00 USD,

Ugovoru 19/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 191.298,00 USD s datumom računa 31. 05. 2006. na iznos od 45.000,00 USD , 30. 06. 2006. na iznos od 88.000,00 USD, 31. 07. 2006. na iznos od 33.200,00 USD i od 31. 08. 2006. na iznos od 25.098,00 USD,

Ugovoru 16/A/06-STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 18.746,00 USD s datumom računa 31. 07. 2006. na iznos od 18.746,00 USD,

Ugovoru 16/B/06-STU sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 27.996,00 USD s datumom računa 31. 07. 2006. na iznos od 27.996,00 USD,

Ugovoru 16-II/06/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 96.710,00 USD s datumom računa 30. 04. 2006. na iznos od 74.700,00 USD,

Ugovoru 15A/06/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 18.746,00 USD s datumom računa 31. 07. 2006. na iznos od 18.746,00 USD,

Ugovoru 15B/06/VOR sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 27.996,00 USD s datumom računa 31. 07. 2006. na iznos od 27.996,00 USD,

Ugovoru 20/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 265.210,00 USD s datumima računa 31. 07. 2006. na iznos od 33.500,00 USD, 31. 08. 2006. na iznos od 109.297,00 USD, 30. 09. 2006. na iznos od 86.296,00 USD i 31. 10. 2006. na iznos od 36.117,00 USD,

Ugovoru 21/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 192.075,00 USD s datumima računa 31. 08. 2006. na iznos od 74.428,00 USD,

- 30. 09. 2006. na iznos od 75.890,00 USD i 31. 10. 2006. na iznos od 46.405,00 USD,

Ugovoru 22/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 104.600,00 USD s datumima računa 31. 10. 2006. na iznos od 44.907,00 USD, 30. 09. 2006. na iznos od 54.885,00 USD i 30. 11. 2006. na iznos od 4.808,00 USD,

Ugovoru 23/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 53.362,00 USD s datumom računa 30. 11. 2006. na iznos od 53.362,00 USD,

Ugovoru 24/06/VOL sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 139.891,00 USD s datumima računa 11. 12. 2006. na iznos od 50.400,00 USD, 29. 12. 2006. na iznos od 89.491,00 USD,

Ugovoru 26/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 188.108,00 USD s datumima računa 30. 11. 2006. na iznos od 87.832,00 USD i 29. 12. 2006. na iznos od 100.267,00 USD,

Ugovoru 27/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 101.068,00 USD s datumima računa 30. 11. 2006. i 29. 12. 2006. na iznos od 65.860,00 USD,

Ugovoru 28/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 122.868,00 USD s datumima računa 30. 11. 2006. na iznos od 76.449,00 USD i 29. 12. 2006. na iznos od 46.419,00 USD,

Ugovoru 29/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 77.605,00 USD od 29. 12. 2006. na iznos od 77.605,00 USD,

- Ugovoru 30/06/UFA-3 sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 71.766,00 USD s datumom računa 31. 01. 2006. na iznos od 61.766,00 USD,

Ugovoru 25/06/VOL sklopljen između "ACM Inženjering" d.o.o. i I.D.E.A. Management Co. INC 1897 Palm Beach Lakers Booulevard USA na iznos od 65.532,00 USD s datumom računa 29. 12. 2006. na iznos od 65.532,00 USD,

-d a k l e, da bi u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist , te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, a kaznenom djelom je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena je znatna šteta,

-čime da bi, optužena RI, kaznenim djelom opisanom u izreci presude počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11.

Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08. i nužni izdaci optužene RI i nužni izdaci nagrade branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

II) Na temelju članka 452. točka 6. ZKP/08., protiv

optužene RI, rođene R, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri M i Ž rođene C, rođene **.**.1959. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanke RH, po zanimanju dipl. ekonomist, VSS, zaposlene u Tesa savjetovanje s mjesečnim primanjima od 750,00 eura, razvedene, majke jednog punoljetnog djeteta, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivane,

ODBIJA SE OPTUŽBA

-da bi kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke, te imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom prenijela i preuzela, na način opisan pod točkom I) izreke ove presude,

-čime da bi počinila kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenjem službene ili poslovne isprave - iz članka 279. stavak 1. KZ/11. te kazneno djelo pranja novca iz članka 265. stavak 1. KZ/11., koja kaznena djela su opisana pod točkom I) izreke presude.

Obrazloženje

1.Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je ovome sudu optužnicu broj KO-DO-47/20 (ranije:K-DO-287/11) od 16. svibnja 2016., sa izmjenom od 15. lipnja 2023. ( list 3717-3723 spisa), protiv I optužene RI i II optuženog MI, zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju opisano u članku 246. stavak 1. i 2., a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11. te kaznenog djela krivotvorenja - krivotvorenjem službene ili poslovne isprave - opisano i kažnjivo po članku 279. stavak 1. KZ/11. i kaznenog djela pranja novca - opisano i kažnjivo po članku 265. stavak 1. KZ/11. i protiv II optuženog MI zbog kaznenog djela utaje poreza ili carine-opisano u članku 256. stavak 3. u vezi sa stavkom 1., a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11. Prije rasprave 15. 06. 2023. Zamjenica ŽDO je odustala od progona u odnosu na II optuženog MI zbog kaznenog djela protiv gospodarstva -zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju opisanog u članku 246. stavak 1. i 2., a kažnjivog po članku 246. stavak 2. KZ/11 te kaznenog djela krivotvorenja - krivotvorenjem službene ili poslovne isprave - opisanog i kažnjivog po članku 279. stavak 1. KZ/11 i kaznenog djela pranja novca - opisanog i kažnjivog po članku 265. stavak 1. KZ/11 opisanih u točki 1. optužnice, te je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak u odnosu na II optuženika za navedena kaznena djela (list 3712 spisa).

1.1. Presudom ovoga suda broj K-98/2016 od dana 19. lipnja 2023., I optužena RI i II optuženi MI, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08., oslobođeni su od optužbe da bi počinili terećena kaznena djela, no presudom i rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj: I Kž- 327/2023 od 14. travnja 2024. sa ispravkom od 16. rujna 2024., djelomično je prihvaćena žalba državnog odvjetnika, ukinuta je prvostupanjska presuda u odnosu na optuženu Đ te u tom dijelu predmet upućen ovom sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjeno vijeće. U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika je odbijena kao neosnovana te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđena prvostupanjska presuda.

1.2. Pred, u uvodu navedenim izmijenjenim vijećem, održan je ponovljeni postupak protiv optužene RI te je ŽDO u Zagrebu, na raspravi 6. svibnja 2025., izmijenio činjenični opis optužnice na način da u prvom redu činjeničnog opisa umjesto datuma "10. prosinca 2008." treba stajati "16. svibnja 2007.", te u trećem redu odozgo ispred riječi ovlaštene treba stajati "i do 15. siječnja 2008.". U ostalom dijelu je optužnica ostala neizmijenjena. S obzirom na ovakvu izmjenu optužnice u odnosu na vrijeme počinjenja kaznenih djela, utvrđeno je da je u odnosu na kaznena djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavak 1. KZ/11. te kazneno djelo pranja novca iz članka 265. stavak 1. KZ/11.,nastupila zastara kaznenog progona, zbog čega je u odnosu na ova kaznena djela protiv optužene RI odbijena optužba, a što će biti dodatno obrazloženo u dijelu presude koji se odnosi na točku II izreke presude.

1.3. Slijedom navedenog, u odnosu na odluku iz točke I) izreke presude, iznositi će se razlozi samo za kazneno djelo iz članka 246. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., za koje je optuženica oslobođena od optužbe

2. Pozvana da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optužena RI, iskazala je da se ne smatra krivom za kaznena djela stavljena joj na teret, i kod takvog očitovanja je ostala i nakon izmjene optužnice.

3. U tijeku dokaznog postupka pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija i to:Financijska dokumentacija ACM INŽENJERING d.o.o. za gradilište Stupno, ožujak 2006. promet kroz blagajnu za razdoblje 01..03. 2006. do 31. 03. 2006. (list 21-32), Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.2006. do 31.12. 2006. ACM INŽENJERING d.o.o. (list 32-34), Bilanca za srednje i velike poduzetnike za 2006. ACM INŽENJERING d.o.o. na dan 31.12.2006. (list 35-38), Prijava poreza na dobit za razdoblje od 01. 01. 2006. do 31.12.2006. (list 39-42), Bruto bilanca ACM INŽENJERING d.o.o. od 01.01.2006. do 31.12.2006. (list 43-59), Potvrda Financijske agencije o preuzetoj dokumentaciji ACM INŽENJERING d.o.o. za 2006. godinu od 4. travnja 2007. (list 60), Knjiga izlaznih računa ACM INŽENJERING d.o.o. (list 61-65), Ugovor o ustupanju između TD ACM Inženjering d.o.o. kao cedenta i ŽI kao cesionra (list 66), Ugovor broj 05/

05/ ZAG o projektiranju od 14. prosinca 2005. (list 67-71), Aneks ugovora o radu II MI od 22. srpnja 2004. (list 72), Zapisnik javnog bilježnika Marije Baković o deponiranju potpisa II okr. MI koji je ovlaštena osoba direktor društva ACM Iženjering d.o.o.(list 73), Izvanredni otkaz ugovora o radu MI od 29. studenog 2007. (list 74-75), Bianco radni nalog Plinara - Zagreb (list 76-77), Dopis ACM INŽENJERING d.o.o. trgovačkom društvu TERMIS d.o.o. od 8. ožujka 2007. (list 78), Dopis ACM INŽENJERING d.o.o. trgovačkom društvu HT Hrvatske telekomunikacije d.d.o. od 12. ožujka 2007. (list 79), Dopis ŽI od 19. svibnja 2008. (list 80-81), Ukupna kartica dobavljača SAVA Promet d.o.o. 22.10.2010. (list 82), Račun ACM Inženjering d.o.o. broj 4/06 od 16. veljače 2006. (list 83), Narudžbenica SAVA Promet d.o.o. broj 2052/06 (list 84), Prilog ugovoru od 28. studenog 2006. (list 85), Izvadak o promjenama i stanju na računu SAVA Promet d.o.o od 24. ožujka 2006. (l. 86), Ugovor između Naručitelja STSI-Integrirani tehnički servisi d.o.o. Zagreb i Izvoditelja SAVA Promet d.o.o. od 24. studenog 2005. (list 87-99), Ugovor o izvođenju radova na uređenju gradilišnih prostora naručitelja između SAVA PROMET d.o.o. i ACM INŽENJERING d.o.o. 24. studenog 2005. (list 100-101), Račun trgovačkog društva RIJEKA TANK d.o.o. broj 000881-001866 od 24. studenog 2005. (list 102), Narudžbenica SAVA Promet d.o.o. broj 2054/05 od 10. studenog 2005. (list 103), Račun trgovačkog društva RIJEKA TANK d.o.o. broj 000881 – 001706 od 20. ožujka 2006. (list 104), Dopis trgovačkog društva RIJEKATANK d.o.o. (list 105), Narudžbenica SAVA Promet d.o.o. broj 2054/05 od 10. studenog 2005. (list 106), Dozvola za deponiranje otpada Općinskog vijeća općine Milna Splitsko-dalmatinske županije od 21. listopada 2005. (list 107), Račun općine Milna broj 30/2005. od 2. prosinca 2005. (list 108), Izvadak o stanju i prometu po računu VESKONT d.o.o. od 18. lipnja 2007. (list 109), Račun trgovačkog društva VESKONT d.o.o. broj 12/2007-storno računa broj 07/2007 od 18. svibnja 2007. (list 110), Račun trgovačkog društva VESKONT d.o.o. broj 13/2007-storno računa broj 36/2005 od 18. svibnja 2007. (list 111), Račun trgovačkog društva VESKONT d.o.o. broj 14/2007-storno računa broj 37/2005 od 18. svibnja 2007. (list 112), Račun trgovačkog društva VESKONT d.o.o. broj 15/2007-storno računa za predujam broj 43/2006 od 18. svibnja 2007. (list 113), Financijska dokumentacija prema Termocommerce d.o.o. u odnosu na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d.o.o. ispostavio Termocomercu d.o.o. (list 129-136), Financijska dokumentacija i računi prema Ina Cro Petrol d.o.o.koja se odnosi na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d. o.o. ispostavio INA Cro petrol d.o.o. (list 137-143), Financijska dokumentacija i računi prema Instalacije Ištvanić koja se odnosi na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d.o.o. ispostavio [obrt] koja se odnosi na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d.o.o. ispostavio TD Instalacije Ištvanić (list 144-147), Financijska dokumentacija i računi prema Monter strojarske montaže d.d. koja se odnosi na Izlazne fakture koje je TD ACM Inženjering d.o.o. ispostavio TD Strojarske Montaže d.d. (list 148-163), Financijska dokumentacija i računi prema Đuro Đaković Montaža d.d. koje se odnose na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d.o.o. ispostavio TD Đuro Đaković Montaža d.d. (list 164- 169), Financijska dokumentacija i računi prema Sava Promet d.o.o. koja se odnosi na izlazne fakture koje je ACM Inženjering d.o.o. ispostavio TD Sava Promet d.o.o. (l 170-174), Financijska dokumentacija i računi prema TD Mont Montaža- Plinovod d.o.o. koja se odnosi na izlazne fakture koje TD ACM Inženjering d.o.o. ispostavio TD Mont Montaža Plinovod d.o.o. (list 175-177), Obavijest Odsjeka za nadzor u području radnih odnosa PJ Zagreb Državnog inspektorata RH od 28. rujna 2009. (list 178-179),Tehničko izvješće (list 180), Prijavni list za katastar k. o. [katastarska općina] od 29. rujna 2004. (list 181-183), Narudžba broj 193/04 Ina Cro Petrol d.d. od 23. rujna 2004. (list 185-187), Kartica dobavljača Crobenz d.d. za 2004. godinu (list 188), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 42/04 od 1. listopada 2004. (list 189), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 41/04 od 1. listopada 2004. (list 190), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 40/04 od 1. listopada 2004. (list 191), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 39/04 od 1. listopada 2004. (list 192), Odluka INA Cro Petrol d.d. o imenovanju povjerenstva od 7. rujna 2004. (list 193), Zahtjevi za ponudu za izvođenje geodetskih radova INA Cro Petrol d.d. od 10. rujna 2004. sa obrascem troškovnika geodetskih radova na benzinskim postajama (list 194-203), Ponuda ACM INŽENJERING d.o.o. za izvođenje geodetskih radova na benzinskim postajama INA Cro Petrol od 15. rujna 2004. (list 204), Troškovnik geodetskih radova ACM INŽENJERING d.o.o. i rekapitulacija (list 205-206), Ponuda Inženjering za naftu i plin d.o.o. za izvođenje geodetskih radova na benzinskim postajama INA Cro Petrol od 15. rujna 2004. (list 207), Troškovnik geodetskih radova Inženjering za naftu i plin d.o.o i rekapitulacija (208-209), Ponuda Niskogradnja usluge d.o.o. za izvođenje geodetskih radova na benzinskim postajama INA Cro Petrol od 16. rujna 2003. (list 210), Troškovnik geodetskih radova Niskogradnja usluge d.o.o. i rekapitulacija (list 211-212), Prijavni list za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina] i parcelacijski elaborat od 29. rujna 2004. (list 213-235), Lokacijska dozvola Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet Grada Zagreba od 22. srpnja 2004. (list 236-241), Ponuda Mipek d.o.o. za izvođenje geodetskih radova na benzinskim postajama INA Cro Petrol od 16. rujna 2004. (list 242), Troškovnik geodetskih radova Mipek d.o.o. i rekapitulacija (list 243-244), Ponuda N-DI d.o.o. za izvođenje geodetskih radova na benzinskim postajama INA Cro Petrol od 16. rujna 2004. (list 245), Troškovnik geodetskih radova N-DI d.o.o. i rekapitulacija (list 246-247), Zapisnik INA Cro Petrol d.d. o izboru najpovoljnijeg ponuditelja od 22. rujna 2004. (list 248-249), Narudžba broj 193/04 Ina Cro Petrol d.d. prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 23. rujna 2004. (list 250-252), Zapisnik o završetku radova-primopredaji prema narudžbi br. 193/04 (list 253-254), Ispis kunskog naloga za plaćanje računa 11-04 od 26. ožujka 2004. (list 255), Račun 11/04 ACM INŽENJERING d.o.o. od 15. ožujka 2004. (list 256), Prijava poreza na dohodak CI za 2004. (list 257-270), Kupoprodajni ugovor između ĐI i TD ACM inženjering d.o.o. od 29,. kolovoza 2005. (list 271-276), II Aneks ugovora o kupoprodaji od 29. kolovoza 2005. (list 277-279), Predugovor o kupoprodaji nekretnine između ĐI i TI od 5. prosinca 2006. (list 280-281), Sporazum između ĐI i TI od 6. prosinca 2006. (282-284), Potvrda o isplati kupoprodajne cijene od 6. prosinca 2006. (list 285), Predugovor o kupoprodaji nekretnine između ĐI i TI od 15. prosinca 2006. (list 286-288), Sporazum između ĐI i TI od 16. prosinca 2006. (289-290), Potvrda o isplati kupoprodajne cijene od 16. prosinca 2006. (list 291), Sporazumni raskidi predugovora od 5. prosinca 2006., sporazuma od 6. prosinca 2006. te proglašenje ništavom potvrde o isplati od 6. prosinca 2006., od 16. prosinca 2006. (292), Ugovor o konzalting poslovima između ĐI i N-DI d.o.o. od 15. studenog 2006. (list 293-296), Ugovor o konzaltingu između ACM INŽENJERING d.o.o. i N-DI d.o.o. od 2. rujna 2005. (list 297-298), Ugovor broj 05/05/ZAG o projektiranju između ACM INŽENJERING d.o.o. i MATRIX D Inženjering od 14. prosinca 2005. (list 299-303), Račun N-DI d.o.o. broj 39/2005 od 5. rujna 2005. (list 304), Izvadak o stanju i prometu po računu ACM INŽENJERING d.o.o. od 1.9. 2005. ( 305), Potvrda ĐI od 27. siječnja 2006. ( list 306), Preslika isplatnice broj 10/06 od 30. siječnja 2006. ( list 307), Preslika isplatnice broj 14/06 od 18. veljače 2006. ( list 308), Tužba ĐI po punomoćnici PI protiv ACM Inženjering d.o.o. od 27. veljače 2009. (list 313 - 315), Ispis iz knjigovodstvene evidencije ACM INŽENJERING d.o.o. za Monter Strojarske-montaže d.d. od 1. siječnja 2005. do 31. svibnja 2007. (list 319-339),

Zapisnik o primopredaji kunske blagajne u ACM INŽENJERING d.o.o. od 15. svibnja 2007. (list 340), Isplatnice Volksbank Graz za I D E A MANAGMENT Co. Inc. (list 341-342), Pregled priljeva iz Rusije za ACM INŽENJERING d.o.o. u zemlju od 5.9. 2007. ( 344), Prikaz dugovanja /potraživanja IDEA MANAGMENT Co. Inc. prema ACM INŽENJERING d.o.o. (list 345), Preslika odnosa ACM Inženjering d.o.o i IDEA Management za razdoblje od 2003 do 2007. (list 346), Punomoć HI od 29. kolovoza 2008. (list 349), Ugovor o prijenosu poslovnog udjela od 30. prosinca 1999. Između prodavatelja ACM MERKUR i kupca ŽI (list 350-351), Specifikacija ulaznih faktura za izvođače od 2006. (list 352), Zapisnik ACM INŽENJERING d.o.o. od 15. studenog 2007. (list 354 - 355), Protokol 43. sa sjednice skupštine društva ACM INŽENJERING d.o.o. od 5. rujna 2008. u sjedištu društva [adresa] (list 356), Poslovne promjene temeljem izdanih i primljenih računa u 2007. (list 361-362), Kartice knjiženja i promet računa ACM INŽENJERING d.o.o. za IDEA MANAGMENT Co. Inc. (list 363- 372), Izvješće Dudi Speed d.o.o. o obavljenoj analizi i kontroli poslova i ovlasti odgovornih osoba za ekonomsko i financijsko poslovanje za razdoblje 1. siječnja 2005. do 15. svibnja 2007., od srpnja 2007. (list 374-448), Poslovna dokumentacija za IDEA MANAGMENT Co. Inc. (list 449-457), Račun dobiti i gubitka trgovačkog društva ACM INŽENJERING d.o.o. za 2006. (list 458 - 465), Potvrda KI od 21. svibnja 2007. (list 466), Potvrda KI od 22. svibnja 2007. (list 467), Nalaz i zaključak stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Rodoljuba Prpića angažiranog po zahtjevu ACM Inženjering d.o.o. (list 468-503), Ugovor o prodaji nekretnina između UI i TD Termocommerce d.o.o. od 14. rujna 2005. (list 504-507), Ugovor o prodaji nekretnine između UI i VI i TD Termocommerce d.o.o. od 27. siječnja 2005. (list 508-511), Ispravak ugovora o prodaji nekretnine od 29. siječnja 2005. (list 512-513), Ugovor o prodaji nekretnine između LI i TD Termocommerce d.o.o. od 14. siječnja 2005. (list 514-516), E-mail korespondencija RI (list 517-542), Specifikacija fiktivno izdanih izlaznih faktura (list 543 - 544), Potvrda ĐI od 13. listopada 2005. (list 545), Potvrda ĐI od 27. siječnja 2006. (list 546), Isplatnica 14/06 od 10. veljače 2006. (list 547), Isplatnica 10/06 od 30. siječnja 2006. (list 548), Izjava o prijeboju između ACM INŽENJERING d.o.o. i Dan Arhitektura d.o.o. od 28. prosinca 2006. (list 549), Ispis o promjenama i stanju na računu Dan Arhitektura d.o.o. otvorenom u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. ( list 550 – 551), Potvrda salda na dan 31. prosinca 2007. ACM INŽENJERING d.o.o. od 11. veljače 2008. (list 552), Financijska dokumentacija TD Dan Arhitektura d.o.o. - analitička kartica dobavljača, kartice kupaca i računi prema ACM INŽENJERING d.o.o. (list 553-566), Računi ACM INŽENJERING d.o.o. prema Dan Arhitektura d.o.o. (list 567-572), Izvadak o promjenama na računu Dan Arhitektura d.o.o. otvorenom u Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. (list 573-576), Kartica knjiženja N-DI d.o.o. za ACM INŽENJERING d.o.o. za 2005. godinu ( list 577), Račun N - DI d.o.o. broj 39/2005 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 5. rujna 2005. (list 578), Ugovor o konzaltingu između ACM INŽENJERING d.o.o. i N-DI d.o.o. od 2. rujna 2005. (list 579-580), Račun TD Veskont d.o.o. broj 26/2005 prema N-DI d.o.o. od 31. kolovoza 2005. (list 581), Kartica knjiženja N-DI d.o.o. za ACM INŽENJERING d.o.o. za 2006. godinu (list 582), Račun N-DI d.o.o. broj 13/2006 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 16. ožujka 2006. (list 583), Račun N-DI d.o.o. broj 34/2006 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 14. srpnja 2006. (list 584), Ugovor o konzaltingu između ACM INŽENJERING d.o.o., N-DI d.o.o. i Dan Arhitektura d.o.o. od 16. ožujka 2006. (list 585 - 587), Sporazumni raskid ugovora o konzaltingu između ACM INŽENJERING d.o.o., N-DI d.o.o. i Dan Arhitektura d.o.o. od 17. ožujka 2007. (list 588), Kartica knjiženja N-DI d.o.o. za ACM INŽENJERING d.o.o. za 2004. godinu (list 589-590), Računi ACM INŽENJERING d.o.o. prema N-DI d.o.o. za 2004. (list 591-601), Kartica knjiženja N-DI d.o.o. za ACM INŽENJERING d.o.o. za 2005. godinu (list 602), Izjava o prijeboju između N-DI d.o.o. i ACM INŽENJERING d.o.o. od 31. ožujka 2005. s potvrdom (list 603), Kartica knjiženja i prijenosa u 2005. N-DI d.o.o. (list 604), Račun N-DI d.o.o. broj 32/2004 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 31. prosinca 2004. (list 605), Račun N-DI d.o.o. broj 31/2004 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 31. prosinca 2004. (list 606), Ugovor o posredovanju i konzaltingu između N-DI d.o.o. i ACM INŽENJERING d.o.o. od 22. srpnja 2004. (list 607-609), Zapisnik o primopredaji od 6. lipnja 2007. (list 610-611), Račun ACM INŽENJERING d. o. o. broj 24/06 od 11. prosinca 2006. (list 612), Odobrenje - račun ACM INŽENJERING d.o.o. 07/07 od 17. svibnja 2007. (list 613), Ugovor o kupoprodaji nekretnine između ŠI i TD Termocommerce d.o.o. od 10. svibnja 2006. (list 628-630), Popis rasporeda sredstava poslovnim partnerima (list 631), Popis osiguranika HZZO za TD ACM INŽENJERING d.o.o. za razdoblje od 1. siječnja 2003. do 29. lipnja 2009. (list 633- 634), Kartica analitičkog konta ACM INŽENJERING d.o.o. na dan 27. srpnja 2009. (list 635-636), Sporazumni raskid ugovora o konzaltingu broj 10/06/ZGB od 16. ožujka 2006. (list 636), Račun N-DI d.o.o. broj 34/2006 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 14. srpnja 2006. (list 637), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 11/07 prema N-DI d.o.o. od 30. lipnja 2007. (list 638), Račun N-DI d.o.o. broj 45/2007 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 3. listopada 2007. (list 639), Račun N-DI d.o.o. broj 40/2007 prema ACM INŽENJERING d.o.o. od 3. listopada 2007. (list 640), Dokumentacija Porezne uprave Ministarstva financija, Područnog ureda Zagreb o visini dohotka i prometu nekretnina i pokretnina za RI, ZI i MI (list 645-737), Računi ACM INŽENJERING d.o.o. prema Đuro Đaković d.d. od 3. listopada 2007. (list 741-746), Potvrde Privredne banke Zagreb d.d. o izvršenim transakcijama nalogodavca Đuro Đaković Montaža d.d. prema ACM INŽENJERING d.o.o. (list 747-750), Financijska konto kartica TD Đuro Đaković Montaža d.d. od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2006. za dobavljača ACM INŽENJERING d.o.o. (list 751), Zapisnik Ministarstva Financija, Područni ured Zagreb, Odjela za nadzor malih i srednjih poduzetnika, od 14. prosinca 2009. (list 752-782), Obračun zateznih kamata na nepravovremeno plaćen porez na dodanu vrijednost Porezne uprave Ministarstva financija RH od 1. prosinca 2009. (list 783), Podaci Florida Department of State for TD I.D.E.A. Management Co.,Inc.(list 784-785), Obračun zateznih kamata na nepravovremeno plaćen porez na dobit Porezne uprave Ministarstva financija RH od 1. prosinca 2009. (list 786), Zapisnik Ministarstva Financija RH Financijskog Inspektorata o obavljenom nadzoru dijela financijskog poslovanja kod ACM Inženjering d.o.o. od 18. svibnja 2009. (list 787-822), Dokumentacija Porezne uprave Ministarstva financija, Područnog ureda Zagreb o prometu nekretnina za MI i pokretnina za RI, ZI i MI (list 828-834), Računi ACM INŽENJERING d.o.o. prema Monter - Strojarske montaže d.d. sa narudžbenicama TD Monter Strojarske Montaže d.d. (list 837-862), Izvadak prometa po računu TD Monter - Strojarske montaže d.d. otvorenom u Zagrebačkoj banci d.d. od 16. siječnja 2007. (list 863-866), Računi ACM INŽENJERING d.o.o. prema Monter - Strojarske montaže d.d. broj 28/06, 12/06, 16/06 (list 867-869), Preslike građevnih dnevnika izvođača STSI Integrirani tehnički servisi d.o.o. za magistralni plinovod Pula – Karlovac (list 871-875), Preslike građevnih dnevnika izvođača STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o. za magistralni plinovod Pula- Zagreb (list 876-877), Preslike građevnih dnevnika izvođača Monter - Strojarske montaže d.d. za magistralni plinovod Lučko-Ivanja Reka DN 700 (list 878-891), Račun ACM INŽENJERING d.o.o. broj 8/05 prema Monter - Strojarske montaže d.d. od 17. kolovoza 2005. (list 892), Preslike građevnih dnevnika izvođača STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o. za magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod (list 893-895), Ugovor broj 620/04 o izgradnji magistralnog plinovoda Kutina- Slavonski Brod između PLINACRO d.o.o. i Monter – Strojarske montaže d.d. od 21. listopada 2004. s terminskim planom (list 896-913), Ugovor broj U-1900/04-P5 o učešću u izgradnji magistralnog plinovoda Kutina-Slavonski Brod između Monter – Strojarske montaže d.d. i STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o. od 29. listopada 2004. (list 914-917), Ugovor broj U-1977/06-P5 o učešću u izgradnji magistralnog plinovoda Pula-Karlovac između Monter - Strojarske montaže d.d. i STSI – Integrirani tehnički servisi d.o.o. od 22. veljače 2006. (list 918-921), Nalaz i mišljenje vještaka za grafologiju Marijana Krajine angažiranog po odvjetničkom društvu Plašnar & Partneri u od 23. lipnja 2009. (list 952-960), Zapisnik Porezne uprave Ministarstva financija RH, Zagreb o obavljenom poreznom nadzoru TD Veskont d.o.o. od 6. travnja 2011. (list 967-974), Obračun zateznih kamata na nepravovremeno plaćene porezne obveze za TD Veskont d.o.o. od 6. travnja 2011. ( list 975), Dopunski zapisnik Odjela za nadzor PDV-a Porezne uprave, Ministarstva financija RH, Zagreb o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod TD Dan Arhitektura d.o.o. od 10. veljače 2011. ( list 976-987), Obračuni zateznih kamata na nepravovremeno plaćene porezne obveze za TD Dan Arhitektura d.o.o. od 10. veljače 2011. ( list 988-995), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Odjela za nadzor PDV-a

Porezne uprave Ministarstva financija RH, PU Zagreb o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod TD Dan Arhitektura d.o.o. od 3. prosinca 2010. (list 996-1022), Obračuni zateznih kamata na nepravovremeno plaćene porezne obveze za TD Dan Arhitektura d.o.o. od 2. prosinca 2010. ( list 1023-1030), Obavijest o sumnjivim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija od 22. studenog 2010. (list 1038-1044), Ugovor o prodaji broj G.134 između OI i TD Sport Line d.o.o. od 29. rujna 2010. (list 1046-1048), Ugovor o prodaji br. 33 p.p. između OI i TD Sport Line d.o.o. od 9. svibnja 2010. (list 1049-1051), Ispis plaćanja prema TD Penul d.o.o. za dan 20. travnja 2007. (list 1052-1053), Ugovor o uputi-cesiji od 30. rujna 2010. (list 1054), Ugovor o uputi-cesiji od 10. svibnja 2010. (list 1055), Dopuna obavijesti o sumnjivim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca od 11. veljače 2011. (list 1058- 1069), Zapisnik Ministarstva financija RH, Financijskog inspektorata o nadzoru dijela poslovanja iz nadležnosti financijskog inspektorata kod ACM INŽENJERING d.o.o. od 18. svibnja 2009. (list 1073-1094), Službena zabilješka Financijskog inspektorata Ministarstva financija RH o utvrđenim činjenicama prikupljenim tijekom nadzora dijela financijskog poslovanja kod pravne osobe ACM inženjering d.o.o. od 17. srpnja 2009. (list 1095-1109), Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Osijeku Stalna služba Slavonski Brod za trgovačko društvo Đuro Đaković Montaža d.d. od 27. listopada 2011. (list 1159-1164), Očitovanje trgovačkog društva Đuro Đaković Montaža d.d. od 11. studenoga 2011. (list 1166-1167), Financijska dokumentacija o poslovnom odnosu trgovačkih društava Đuro Đaković Montaža d. d. i ACM INŽENJERING d.o.o. za 2006. (list 1168-1174), Podnesak AI od 24. listopada 2014. (list 1310), Isplatnice Volksbank Graz Bruck (list 1311-1313),

Dopis ACM Inženjering d.o.o. RI od 17. svibnja 2007. (list 1314), Zapisnik ACM Inženjering d.o.o.od 15. studenog 2007. (list 1315-1316), Dokumentacija Internal Revenue Service Philadelphia u odnosu na I.D.E.A. Management Co., Inc. (list 1317-1321), Obavijest Volksbank Graz-Bruck AI od 21. svibnja 2007. (list 1322), Ugovor o dugoročnom zajmu društva Building Construction Systems društvu ACM Inženejring d.o.o. od 9. svibnja 2005. na hrvatskom i engleskom jeziku (list 1323-1324), Potvrda Hrvatske narodne banke o prijavi kreditnog posla s inozemstvom od 10. lipnja 2005. (list 1325), Ugovor o radu i aneks ugovora o radu RI (list 1326-1339), Završni račun i bilanca za društvo I.D.E.A. Management Co. (list 1340-1364), Bilanca društva ACM Inženjering d.o.o. na dan 31. prosinca 2006. (list 1365-1368), Bruto bilanca društva ACM Inženjering za gradilišta u Rusiji (list 1369-1393), Nalog Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 22. XII 2014. (list 1394-1395), Povijesni prikaz članova Uprave ACM Inženjering d.o.o. po rješenjima Trgovačkog suda (list 1398 -1410), Potpisni kartoni i dokumentacija o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima po računu ACM Inženjering d.o.o. (list 1412-1455), Ugovor o radu za RI (list 1456-1462), Registracijska dokumentacija IDEA MANAGEMENT CO. INC i BUILDING CONSTRUCTION SYSTEM LTD (list 1464-1482),Ugovor 02/04/RAM s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1483-1498), Ugovor 03/04/RAM s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1499-1509), Ugovor 04/04/UFA-1 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1510-1522), Ugovor 05/04/UFA-2 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1523-1532), Ugovor 08/04/UFA-2 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1535-1548), Ugovor 06/03/SOČ s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1549-1568), Ugovor 10/04/SOČ s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list1569-1580), Ugovor 11/04/RAM s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1581-1602), Ugovor 09/04/UFA-1 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1603-1616), Ugovor 12/04/RAM s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1617-1636), Ugovor 13/04/UFA-1 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1637-1647), Ugovor 15/04/UFA-2 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1648-1661), Ugovor 16/04/ROST-II s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1662-1675), Ugovor 01/05/ROST-II s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1676-1693), Ugovor 03/05/ROST-III s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1694-1702), Ugovor 04/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1703-1716), Ugovor 17/04/ROST-II s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1717-1725), Ugovor 18/04/ROST-II s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1726-1732), Ugovor 19/04/ROST-II s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1734-1747), Ugovor 06/05/STUP s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1748-1759), Ugovor 07/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1761-1769), Ugovor 09/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1770-1777), Ugovor 10/05/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1778-1787), Ugovor 09A/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1787-1795), Ugovor 10/A/05/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1796-1807), Ugovor 11/05/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1810-1827), Ugovor 08/06/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1829-1836), Ugovor 14/05/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list1837-1845), Ugovor 12/05/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1844-1852), Ugovor 13/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1853-1863), Ugovor 15/05/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1865-1879), Ugovor 17/05/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1879-1890), Ugovor 16/05/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1891-1899), Ugovor 14/06/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1900-1910), Ugovor 16/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1911-1922), Ugovor 16-1/06/STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1923-1928), Ugovor 19/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1930-1954), Ugovor 16/A/06-STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1955-1960), Ugovor 16/B/06-STU s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1961-1969), Ugovor 16-II/06/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1970-1980), Ugovor 15A/06/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1981-1987), Ugovor 15B/06/VOR s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 1988-1999), Ugovor 20/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2000-2024), Ugovor 21/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2025-2051), Ugovor 22/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2052-2068), Ugovor 23/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2069-2086), Ugovor 24/06/VOL s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2087-2099), Ugovor 26/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2100-2143), Ugovor 27/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2144-2157), Ugovor 28/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2158-2170), Ugovor 29/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2171-2176), Ugovor 30/06/UFA-3 s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2177-2187), Ugovor 25/06/VOL s pripadajućom dokumentacijom koja se odnosi na fakture, troškovnik i dokumentaciju o plaćanjima (list 2188-2196), Porezna prijava tvrtke IDEA MANAGEMENT CO. INC. podnesena Poreznoj upravi SAD (list 2197 -2238), Izvod s računa IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2004. (list 2239-2383), Gotovinske isplatnice s računa tvrtke IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2004. (list 2384-2398), Nalozi za plaćanje s računa tvrtke IDEA MANAGEMENT CO. INC. ispostavljeni u 2004. (list 2399-2431), Izvod s računa IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2005. (list 2432-2500), Gotovinske isplatnice s računa tvrtke IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2005. (list 2501-2508 ) , Izvod s računa IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2006. (list 2508 -2650), Gotovinske isplatnice s računa tvrtke IDEA MANAGEMENT CO. INC. iz 2006. (list 2651 - 2666), Gotovinske isplatnice s računa tvrtke BUILDING CONSTRUCTION SYSTEM LTD. od 2004. do 2006. (list 2667-2675), Gotovinske isplatnice s računa tvrtke ANYWAY LLC iz 2004. ( list 2676-2678), Izvodi s računa tvrtke BUILDING CONSTRUCTION SYSTEM LTD. broj 880795 za valutu u EUR-u od 2004. do 2007. ( list 2679-2765), Izvodi s računa tvrtke BUILDING CONSTRUCTION SYSTEM LTD. broj 880809 za valutu u USD od 2004. do 2007. ( list 2766-2819), Odluka Ureda za sprečavanje pranja novca o ograničavanju podataka Obavijesti o sumnjivim transakcijama i dopune te obavijesti (list 2839), Ugovor 6/00K od 21. ožujka 2000., potvrda o primitku novca iznosa 230.000,00 dolara 21. svibnja 2007., uplatnice Volksbank iz razdoblja 1999.-2003., računi društva ACM inženjering iz 2005. i 2006. godine, izvještaj o troškovima proizašli na putu u Rostovu od 22. prosinca 2006. i potvrda o predaji razlike plaće od 17. svibnja 2007. (list 3406-3435), Liječnička potvrada na ime ŽI od 17. siječnja 2022. (list 3436), Pisani Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za knjigovodstvo i vještačenje Petre Blašković (list 3347-3379), dopuna na zapisniku sa rasprave 31. ožujka 2022. (list 3543 spisa), pisana dopuna knjigovodstveno-financijskog vještačenja (list 3675-3677 spisa), Preslika ugovora 06/00/KAB od 21.3.2000., te dokumentacije TD IDEA MANAGEMENT (list 3406- 3435), Nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Marinića (list 3532- 3540), Povijesni izvadak iz sudskog registra (list 3545-3549 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine između MI i ČI (list 2899- 2901 spisa), Ugovor o oročenom štednom ulogu (list 2924-2907 spisa), podaci o žiro i tekućim računima na ime II optuženika (list 2908 spisa), Dokumentacija Zagrebačke banke (list 2909-2910 i 3042-3044 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka za dokumente iz spisa OKS-a, poslovnog broja Kom-2896/08 (list 2913-2917 spisa), Izreka presude OKS-a, poslovni broj Ko-2896/08 od 24. rujna 2010. (list 2918 spisa), Izreka presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Kž-354/12 od 05. prosinca 2012. (list 2924 spisa), Ostavka Tomašević MI od 11. rujna 2007. (list 3008 spisa), Zapisnik s rasprave održane kod OKS-a u predmetu poslovnog broja Ko-2143/08 s usmeno iznesenim nalazom i mišljenjem vještaka za dokumente i rukopise (list 3014-3020 spisa), Računi koje je izdala tvrtka IDEA Management društvu ACM Inženjering broja 25023 dana 03. studenog 2005., 26027 dana 28. veljače 2006., 26036 dana 13. ožujka 2006., 25007 dana 29. travnja 2005., 25004 dana 31. ožujka 2005.( list 3627- 3631 spisa), Nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. Davora Mayera (list 3689-3690 spisa), Potvrde društva IDEA Management od 28. travnja 2006., 28. veljače 2006., 30. travanja 2006., 31. ožujka 2006., 31. listopada 2005., 31. srpnja 2006. (list 3705-3711 spisa), Potvrda HZMO, Područna služba Zagreb, s podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO za opt. RI ( list 3843-3845 spisa).

3.1. Uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka SI (list 3321 spisa), II (list 3322 spisa), DI (list 3323-3324 spisa), NI (list 3332-3333 spisa), BI (list 3332-3333 spisa), OI (list 3341-3342 spisa), FI (list 3342-3343 spisa), KI (list 3402-3405), CI (list 3440-3441 spisa), ŽI (list 1296-1298 spisa), EI (list 3564-3565 spisa), JI (list 3565 spisa), GI (list 3566 spisa), ĆI (list 3603-3604 spisa), RT ( list 3605 spisa), MT (list 3606-3607 spisa), ŽT (list 3623-3625 spisa), CT (list 3625 spisa), ĐT ( list 3654-3655 spisa), TT (list 3663-3664 spisa), PT (list 3664-3665 spisa).

3.2. Na raspravi su ispitani svjedoci HI (list 3871-3873 spisa) i MI (list 3887-3889 spisa).

3.3. Pročitan je Izvadak iz kaznene evidencije za optuženu RI (list 3896 spisa).

3.4. Na kraju dokaznog postupka je optuženica iznijela svoju obranu.

3.5. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 3. ZKP-a odbijen je dokazni prijedlog obrane da se provede grafološko vještačenje potpisa optuženice na ugovorima kao odugovlačeći te neprikladan, a stoga što spisu ne prileže originali ugovora, već samo kopije, a temeljem kojih nije moguće provesti grafološko vještačenje potpisa čija vjerodostojnost ne bi bila upitna, a slijedom čega se odlučne činjenice ne bi sa sigurnošću mogle utvrditi, a došlo bi do neopravdanog odugovlačenja postupka.

U odnosu na točku II izreke presude

4. Optuženoj RI, podignutom optužnicom je stavljeno na teret da bi počinila kaznena djela iz članka 246. stavak 1. i 2., a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11., iz članka 279. stavak 1. KZ/11. i članka 265. stavak 1. KZ/11., u vremenskom periodu od početka siječnja 2004. do 10. prosinca 2008.

4.1. Iz Potvrde HZMO-a, Područna služba Zagreb, s podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO za opt. RI od dana 22. listopada 2024.,( list 3843-3845 spisa), utvrđeno je da je ista bila zaposlena u TD ACM Inženjering d.o.o.do 15. svibnja 2007..

4.2. Izmjenom činjeničnog opisa optužnice na raspravi 6. svibnja 2025., optuženoj HT stavljeno je na teret da bi terećena kaznena djela počinila u vremenskom periodu od početka siječnja 2004. do 16. svibnja 2007., u Zagrebu, u svojstvu direktorice za financije i računovodstvo TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb i do 15. siječnja 2008. ovlaštene za potpisivanje dokumentacije platnog prometa.

4.3. Za kaznena djela iz članka 279. stavak 1. KZ/11. i članka 265. stavak 1. KZ/11., propisana je kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

4.4. Sukladno članku 81. stavak 1. alineja 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br:

125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11.-I), za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora dužem od tri godine, kazneni progon zastarijeva nakon 15 godina.

4.5. Uzimajući u obzir i članak 81. stavak 3. KZ/11. -I, da je prije proteka roka iz članka 81. stavak 1. KZ/11.-I, donesena prvostupanjska presuda broj K-98/2016 od dana 19. lipnja 2023., koja je ukinuta rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, rokovi zastare produljeni su za dvije godine.

4.6. Slijedom navedenog, utvrđeno je da je za kaznena djela iz članka 279. stavak 1. KZ/11. i članka 265. stavak 1. KZ/11., zastara kaznenog progona nastupila 16. svibnja 2024. Uzimajući u obzir izmjenom optužnice dodanu terećenu okolnosti da bi optuženica do 15. siječnja 2008. bila ovlaštena za potpisivanje dokumentacije platnog prometa, utvrđeno je da je zastara i u odnosu na ovu okolnost, za prethodno navedena kaznena djela, nastupila dana 15. siječnja 2025..

4.7. Slijedom navedenog, na temelju članka 452. točka 6. ZKP/08., protiv optužene RI, odbijena je optužba da bi kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke, te imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom prenijela i preuzela, na način opisan pod točkom I) izreke ove presude, čime da bi počinila kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenjem službene ili poslovne isprave - iz članka 279. stavak 1. KZ/11. te kazneno djelo pranja novca iz članka 265. stavak 1. KZ/11., koja kaznena djela su opisana pod točkom I) izreke presude na način da bi u vremenskom periodu i u svojstvu opisanom pod točkom I) izreke presude, izradila neistinite i neutemeljene poslovne ugovore društva IDEA Management Co. Inc. sa društvom ACM Inženjering d.o.o. kao i neistinite račune društva IDEA Management Co. Inc ispostavljene društvu ACM Inženjering d.o.o. o navodnom poslovnom odnosu između društva ACM inženjering i IDEA Management Co. Inc. iz SAD kojeg je osnivač okr. RI i djeluje kao off-shore tvrtka, a iz kojih ugovora i računa je neistinito prikazala da društvo ACM Inženjering d.o.o. duguje društvu I.D.E.A. Management Co. Inc. iznos od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR, koji novac je prenijela na žiro - račun društva IDEA Managment Co. Inc. znajući da za to nema nikakvog poslovnog opravdanja, pri čemu je novčana sredstva u iznosu od 2.638.000,00 USD u gotovinskim isplatama podigla okr. RI putem isplatnica koje je vlastoručno potpisala, dok je dio transferirala drugim off shore tvrtkama u kojima je bila ovlaštenica za pojedinačno raspolaganje sredstvima i to off shore tvrtki Building Construction System Ltd. Belize, iznos od 240.040,00 USD, a tvrtki Anyway LLC Delaware, SAD iznos od 326.164,00 USD na račune otvorene kod Volskbank Graz-Brück, a potom je s računa Building Construction System Ltd , okr. RI u osobnu korist podigla iznos od 207.500,00 EUR i 2.500,00 USD, a sa računa Anyway LLC podigla je 56.000,00 EUR-a, pa je na opisani način prikazala da je off shore tvrtka I.D.E.A. Management Co. Inc. 1897 Palm Beach Lakers Boulevard USA sklopila ugovore o izvršavanju radova na području Ruske Federacije iako takve ugovorne obveze nije izvršila pa je tako u ugovorima prikazala ugovaranje radova, a koji ugovori su pojedinačno navedeni i opisani pod točkom I) izreke presude.

4. 8. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08., u odnosu na točku II izreke presude, odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08. i nužni izdaci optužene RI i nužni izdaci nagrade branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

U odnosu na točku I) izreke presude.

5. Nakon što je utvrđeno da je za kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenjem službene ili poslovne isprave - opisano i kažnjivo po članku 279. stavak 1. KZ/11. i kaznenog djela pranja novca - opisano i kažnjivo po članku 265. stavak 1. KZ/11., nastupila zastara kaznenog progona, slijedom čega je u odnosu na ista odbijena optužba, vijeće je razmatralo izvedene dokaze u odnosu na preostalo kazneno djelo koje se optuženoj RI stavlja na teret izmijenjenom optužnicom i to kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11.

5.1. Nakon odbijanja optužbe za kaznena djela iz članka 279. stavak 1. KZ/11. i članka 265. stavak 1. KZ/11., te za radnje koje ta djela opisuju u činjeničnom opisu navedenih pod točkom 4.7., a koje predstavljaju način na koji je počinjeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, iz članka 264. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., te nakon analize i ocjene svakog izvedenog dokaza samostalno i u njihovoj ukupnosti, vijeće je utvrdilo da nije dokazano da bi optuženica počinila to kazneno djelo, odnosno da bi u razdoblju od početka siječnja 2004. do 16. svibnja 2007., u Zagrebu, okr. RI u svojstvu direktorice za financije i računovodstvo TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb i do 15. siječnja 2008. ovlaštene za potpisivanje dokumentacije platnog prometa te ovlaštenika za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro –računima TD ACM Inženjering d.o.o., te u svojstvu osnivača i člana uprave off shore tvrtke I D E A Managment Co. Inc. SAD te ovlaštene za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i ovlaštenika za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro-računu navedene off shore tvrtke otvorenog u Volksbank Graz - Brück, broj 95508 IBAN [broj bankovnog računa], ovlaštena u vođenju poslova TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb donositi poslovne odluke i raspolagati imovinom društva pa tako i sredstvima na žiro računu trgovačkog društva po načelu urednog i savjesnog gospodarstvenika sukladno članku 430. stavak 1 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93 - 107/ 07), postupajući protivno navedenom načelu, u namjeri da sebi pribavi znatnu imovinsku korist prisvajanjem novca iz TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb u ukupnom iznosu od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR-a, koji novac nije upotrijebila za potrebe poslovanja ACM Inženjering d.o.o. već u osobne svrhe, čime je sebi; a na štetu društva ACM Inženjering d.o.o. pribavila protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 3.206.704,00 USD i 263.500,00 EUR protuvrijednost od 3.154.756,36 EUR za koji iznos je oštetila navedeno društvo.

5.2. Dakle, da bi u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist , te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, a kaznenom djelom da je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta, čime da bi, kaznenim djelom opisanom pod točkom I) izreke presude počinila kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11. , slijedom čega je, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08., oslobođena od optužbe, dok je odlučeno da, na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08. i nužni izdaci optužene RI i nužni izdaci nagrade branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

5.3. U daljnjem tijeku će se iznijeti sadržaj i ocjena izvedenih dokaza, kao i razlozi za donošenje odluke navedene u točkama 5.1. i 5.2.

6. Optužena RI, u svojoj obrani koju je iznijela u prethodnom postupku, kod koje je i ostala u ponovljenom postupku navela je da je bila zaposlena u društvu ACM od 1996. pa do 15. svibnja 2007. Vlasnik navedene tvrtke je u početku bio Auto Centar Merkur, a direktor ŽI, koji je postao vlasnik 2000., jer je kupio vlasničke udjele od društva Auto Centar Merkur. Od 2000. godine je bio 100% vlasnik društva i ujedno i direktor ovlašten za zastupanje društva pojedinačno i samostalno. 2004. godine ŽI je 70% svojih poslovnih udjela prodao Kovaljovu KT, a ostao je direktor. U prosincu 2003. godine je imao lagani moždani udar nakon čega je desetak dana bio na bolovanju i zatim nastavio obavljati svoju funkciju direktora u siječnju 2004. godine što potvrđuje i okolnost da je u svibnju 2004. otišao na službeni put u Split kada je prenio 70% svojih poslovnih udjela na RIA. Tijekom cijelog perioda je donosio sve poslovne odluke te je bio prisutan u uredu i nakon što je doživio moždani udar. Navela je da je radila poslove financija i računovodstva, sa ŽI je sjedila u istom uredu u istoj prostoriji i on je imao uvid u sve što je radila, inzistirao je da ujutro pregleda stanje žiro računa prema izvodima, nakon što je provjerio stanje i promet po žiro računu, davao joj je naloge da vrši plaćanja. Njene obaveze su bile vršenje plaćanja, kontrola obračuna, izrada financijskih godišnjih izvještaja, izvještaja za poslovne banke, za HNB, te izrada izvještaja prema zahtjevu vlasnika. Istaknula je da je direktor ŽI kontrolirao sva plaćanja, davao naloge za plaćanja i kontrolirao podatke po žiro računu, donosio je sve poslovne odluke, nikakva poslovna aktivnost se nije događala bez njega. Društvo ACM je obavljalo od početka osnivanja pa do kraja svog djelovanja poslove u Rusiji, i to je bila pretežita aktivnost društva do 2004., a od 2004. godine je društvo obavljalo i poslove u Republici Hrvatskoj. Vezano za poslove u Rusiji, sklapani su ugovori s investitorima, obavljani su u Rusiji radovi izvođenja objekata, gradilišta, zatim su ugovori za svako pojedino gradilište registrirani prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj i u Rusiji. U vezi svih potpisanih ugovora s investitorima su podnošeni izvještaji nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i to konkretno Hrvatskoj Narodnoj Banci, koji izvještaj je za svako gradilište sadržavao naziv investitora, datum i broj ugovora, datum početka i predviđeni kraj radova, ugovoreni iznos po ugovoru i izvršena naplata po ugovoru, podatke o podizvođačima, te je postojala obveza temeljitog izvještavanja Hrvatskoj Narodnoj Banci. Za svako gradilište u Rusiji je otvoren poseban žiro račun kod banke u Rusiji za što je bilo potrebno odobrenje Hrvatske Narodne Banke. Osim toga je otvaran devizni žiro račun u Republici Hrvatskoj za svako gradilište posebno, i to je također registrirano kod Hrvatske Narodne Banke. Mjesečne račune je tvrtka ispostavljala investitoru, na ime kojih su vršena plaćanja na račune u Rusiji u ugovorenoj valuti američkih dolara, a sukladno sklopljenim ugovorima. Nakon dvije godine te odredbe su izmijenjene pa su plaćanja vršena u ruskim rubljima prema srednjem tečaju Ruske narodne banke, također uplatama na ruske račune. Tim sredstvima su plaćane obveze u Rusiji, a ostatak sredstava je konvertiran i u valuti američki dolar transferiran na račun gradilišta u Republici Hrvatskoj. Tim sredstvima su plaćane obveze za gradilišta i to plaće radnicima, obveze prema kooperantima koji su bili dijelom iz Republike Hrvatske, a dijelom iz inozemstva. Sva navedena plaćanja su bila registrirana kod Hrvatske Narodne Banke. S tog računa su se plaćale i obveze društva IDEA Management koje društvo je bilo kooperant ACM-a. Naime, osnivač istog društva 1998. je bio ŽI koji je otvorio račun te tvrtke kod Volksbank u Grazu, koje društvo je služilo za plaćanje radova i usluga u Rusiji u gotovini. Naime, u Rusiji je u to vrijeme postojala potreba plaćanja u gotovini i to kooperanata, ruskih izvođača kojima su vršena plaćanja u američkim dolarima, troškovi smještaja radnika, njihove prehrane, transfera, izdavanja njihovih radnih dozvola, transporta i najma opreme, provizije za ugovorene radove, kazne za prekršaje, plaćanje kazni, plaćanje mita na ime bržeg izdavanja dozvola i neplaćanja ili smanjenja iznosa kazne. Naime, bez takvog načina poslovanja u Rusiji se nije moglo opstati raditi. Pored toga, tečaj ruskog rublja je varirao te u slučaju da se sredstva uplaćena u rublju ne bi transferirala u valuti američki dolar, došlo bi do velike tečajne razlike. Sve navedeno je bilo razlog za potrebu gotovinskog plaćanja. To je bila svrha, odnosno razlog zbog čega je ŽI osnovao navedenu tvrtku za potrebe plaćanja gotovinskih troškova. Kada su sredstva uplaćena na zasebne račune u odnosu na svako pojedino gradilište u Republici Hrvatskoj, plaćani su kooperanti i društvo IDEA Management prema sklopljenim ugovorima s ACM Inženjeringom za određene radove i gradilišta po ovjerenim računima voditelja gradilišta. ŽI joj je dao nalog, na temelju tako zaprimljenih ovjerenih računa, da vrši plaćanje na račun IDEA Management, što je i napravila i putem računa, po njegovom nalog vršila plaćanja. Nakon što su sredstva uplaćena na račun društva IDEA Managementa, podizala se gotovina, podizao ju je ŽI, donosio u Zagreb i radio raspodjelu novca za potrebe gradilišta u Rusiji. Rukovoditelji gradilišta u Rusiji su slali mailom ili putem faxa podatke vezane za potrebe za gotovinom kako bi obavili potrebna plaćanja. ŽI je onda slao novac u Rusiju putem osoba koje su tamo službeno putovale, radilo se o različitim osobama, kooperantima, voditeljima gradilišta, radnicima, a nekad je u Rusiju išao i sam ŽI. Nakon toga su voditelji gradilišta iz Rusije dostavljali u Zagreb fakture o plaćanju navedenim sredstvima, odnosno pisane priznanice za plaćanje troškova, koja dokumentacija je pohranjena u arhive društva. Od početka poslovanja pa za vrijeme bolesti, odnosno nakon bolesti, poslovanje je ŽI vodio na isti način pa tako i u vezi gotovinskog plaćanja u Rusiji, s razlikom da je nakon bolesti ŽI ona (optuženica) povremeno po njegovom nalogu odlazila u Volksbank u Grazu i podizala gotovinu. On joj je osobno dao nalog da podigne određene iznose koje novce je predala njemu, o čemu bi on potpisao potvrdu da je novac primio i tu potvrdu pohranio u registratoru. Zadnja isplatnica u iznosu od 250 tisuća američkih dolara se odnosi na sredstva koja je predala njegovoj supruzi KI u njegovoj prisutnosti. On je tu potvrdu potpisao i pohranio u arhivu. Nastavno je ŽI gotovinu osobno raspoređivao i dostavljao na gradilište. Tijekom 2004. godine bilo je deset gradilišta u Rusiji, kako se povećao njihov broj, tako je povećana i potreba za gotovinom. Napominje da su se troškovi gradilišta u Rusiji knjižili zasebno u računovodstvu u valuti američkih dolara, a što je uključivalo prihode, rashode tih gradilišta kao i priljeve na račun IDEA Management. Tako je funkcioniralo kolanje novca tijekom cijelog perioda. Tijekom 2004. godine ŽI je odlučio izvoditi i radove u Hrvatskoj, s tim da su radovi u Rusiji nastavljeni. Poslovne aktivnosti u Hrvatskoj su uključivale kupovinu zemljišta za izgradnju stanova u području Šljivika gdje je bila predviđena izgradnja dviju stambenih zgrada s oko tisuću kvadrata stambenog prostora, u Zagrebačkoj ulici s oko deset tisuća kvadrata stambenog prostora, u Prečkom s nekoliko tisuća kvadrata stambenog prostora, u Galižani u Istri gdje je bio plan izgraditi ekskluzivne vile s bazenima s 1000 kvadrata stambenog prostora. Od svih navedenih planiranih aktivnosti jedino je realizirana gradnja na Šljiviku 2006. godine. U to vrijeme su se javili problemi financijske prirode koji su bili prouzročeni zbog više faktora. Za navedene investicije u Hrvatskoj, društvo nije imalo vlastitih sredstava, već ih je osiguralo kreditom Kovaljova iznosa milijun eura pri čemu su bile visoke ugovorene kamate i društvo je imalo obvezu plaćanja poreza po odbitku. Pored toga su realizirana još dva kredita putem Erste banke svaki u iznosu od po milijun eura. UT je istovremeno na privatni račun ŽI uplatio milijun američkih dolara na ime depozita za primanje kredita Erste banke i na taj račun su plaćane kamate s računa ACM-a za kredit koji je dao Kovaljov društvu ACM. Tada se dogodila situacija da ACM ima na ime dobivenih visokih kredita znatne obveze i kamate, a istovremeno društvo nije imalo sredstava za plaćanje tih obveza. Bilo je planirano prodati stanove na Šljiviku, međutim dinamika prodaje istih i planirana cijena nije bila adekvatna prethodnim planovima. Zbog toga u društvu 2006. godine dolazi do financijske krize, i nije bilo dovoljno sredstava za plaćanje obveza. Jedan od faktora koji je doprinio takvom stanju je loše poslovanje ŽI koji je sam donosio odluke o kupnji zemljišta i izgradnji, a donosio je i druge loše poslovne poteze i to odluku o zapošljavanju nepotrebnih djelatnika, inženjera i tehnologa koji bi bili potrebni tek u nekom slijedećem periodu kada se napreduje s izgradnjom, zaposlio je sina, njegovu djevojku i suprugu, koji su bili na platnoj listi društva, ali ništa nisu privređivali, tako da su postojali znatni troškovi, ali ne i prihodi. Pored toga, građevinu kao djelatnost je 2006. zahvatila opća kriza. Došlo je i do krize poslovanja u Rusiji zbog toga što podizvođači nisu u dogovorenom roku izvodili radove pa su ugovoreni rokovi izgradnje produljivani, što je rezultiralo velikim troškovima na gradilištu, ali i plaćanjem penala društva, a kojim sve plaćanjima se onda smanjivala dobit, odnosno dolazilo je do velikih gubitaka, kako u Hrvatskoj tako i u Rusiji. RIA, većinski vlasnik zatražio je sastanak jer je htio vidjeti rezultat poslovanja. Na tom sastanku su bili ŽI, optuženica i UT. On je tražio izvještaj o poslovanju i sve informacije koje su relevantne, te mu je predala dokumentaciju vezanu uz poslovanje društva, financijske izvještaje, račune za kupljena zemljišta, podatke o kamatama, cijeni izgradnje stanova na Šljiviku, prodajne cijene i podatke o neprodanim stanovima. Prezentirala mu je i dokumentaciju vezanu uz troškove koji su u Rusiji plaćani gotovinom, dokumente o tome kako su navedena sredstva korištena i dokumente koji su opravdavali to plaćanje, prezentirala je i da je dio sredstava od navedenih gotovinskih iznosa ŽI koristio za vlastite potrebe, za kupnju stana, apartmana, plaćanja osobnih potreba i uplatu osobnih pozajmica. Zbog toga je UT tražio inventuru imovine, reviziju poslovanja i po potrebi reviziju od strane stručnog revizora, odnosno kompletnu analizu poslovanja. Do toga nije došlo jer je nakon tog sastanka naprasno dobila otkaz ugovora o radu, nije napravljena primopredaja dokumentacije iako je to tražila, te je izbačena iz poslovnih prostora. ŽI je krivnju za takav rezultat poslovanja trebao prebaciti na nekog drugog kako bi opravdao sebe, pa je tako krivnju prebacio na njih nekoliko, optužio je nju (optuženicu), a vodio je postupke i protiv nekih drugih zaposlenika i to VT, MI, TI, ĐI. Nakon što je 15. svibnja 2007. dobila otkaz, obratila se RIA s kojim je imala sastanak u Zagrebu u hotelu Sheraton u prisutnosti njene odvjetnice Nele Pedišić. Na tom sastanku je iznijela sve što se dogodilo i nakon toga je UT dao otkaz KI i smijenio ŽI s mjesta direktora te postavio sebe kao direktora, zamijenio je brave na ulaznim vratima, zabranio KI i AI da dolaze u prostor. Nakon toga je provaljeno u prostor društva kada je nestala sva dokumentacija koja je otuđena i uništena, a da je ona sačuvana do ovog postupka ne bi niti došlo jer su u toj dokumentaciji sadržani svi dokazi o uplati i isplati s računa IDEA Management kao i sva druga dokumentacija o poslovanju u Rusiji. Osim toga, da je taj veliki novac bio otuđen, tada se gradilišta u Rusiji ne bi mogla završiti i platiti obveze, a sva su gradilišta završena. Osim toga, UT nikad nije pokrenuo postupak protiv nje ( optuženice) već upravo suprotno, smijenio je ŽI smatrajući ga odgovornim za takvu lošu situaciju u društvu. Sve devizno poslovanje društva je kontrolirala Hrvatska Narodna Banka, u društvu su bile kontrole Hrvatske Narodne Banke i Financijske policije i nikada nije uočena nikakva nepravilnost niti su društvu izricane bilo kakve kazne ili druge sankcije. Dodala je da je firme Building construction i Anyway osnovao ŽI i otvorio je za svaku od njih račune u Volksbank u Grazu. Po predočavanju potvrda društva IDEA Management od 28. travnja 2006., 28. veljače 2006., 30. travanja 2006., 31. ožujka 2006., 31. listopada 2005., 31. srpnja 2006.(list 3627-3631 spisa) navela je da se radi o dokumentima - računima koje je društvo IDEA Management ispostavilo za izvedene radove u Rusiji. Konkretne potvrde se odnose na gradilišta koje je vodio HI i ovjerio ih potpisom, potvrdio da su radovi koji su opisani u navedenim računima u stvarnosti izvedeni i na ime istih su društvu ACM izdani navedeni računi. U tim računima su opisani radovi koje je izvelo društvo IDEA Management kao kooperant društvu ACM u Rusiji. Na osnovi navedenih računa je društvo ACM izvršilo plaćanje društvu IDEA Management koja sredstva su podignuta s računa tog društva u Grazu kod Volksbanke, a zatim su tim sredstvima plaćani troškovi u gotovini u Rusiji. Nije se mogla očitovati o broju takvih računa na godišnjoj razini, ali svakako se radilo o ukupnom iznosu tih računa koji odgovara iznosu koji se njoj (I optuženici) stavlja na teret da ga je prisvojila. Optužena RI na pitanja zastupnice optužbe i sudskog vijeća nije željela odgovarati.

6.1. Iznoseći obranu na raspravi u ponovljenom postupku (list 3897-3898 spisa), navela je da u cijelosti ostaje kod prethodno iznesene obrane te nema drugo za dodati.

6.1.1 Odgovarajući na pitanja (osim na pitanja optužbe, na koja nije htjela odgovarati), navela je, vezano za presliku pisane izjave na listu 3434 spisa, da je navedenu izjavu napisala i to na prisilu od KI, ona joj je diktirala to što treba napisati i što je napisano u ovoj izjavi. To što u izjavi piše nije istina. Dodala je da je KI bila vrlo neugodna, prijetila je, čak likvidacijom njezine kćeri, navodeći da će dovesti ljude iz Rusije da to učine ukoliko optuženica ne napiše to što joj je ona rekla, i nakon što je time zaprijetila optuženica više nije imala izbora, napisala je sve što je ona rekla. Ponovo je istaknula da to što je napisano nije istina, da u firmi nije bilo pranja novca. Sjećam se da je tome bio prisutan i ŽI, MI i još jedan odvjetnik. Optuženica je plakala dok je iskazivala. Na posebno pitanje koliko je ljudi u TD ACM inženjering bilo zaposleno na financijama navela je da se radilo o pet ljudi od kojih je bio radio knjigovođa, pomoćnik knjigovođe, računovođa i fakturista, s tim da napominje da je radio i sin od ŽI u knjigovodstvu. Završna izvješća su potpisivali direktori ili ŽI ili MI, a optuženica ih je podnosila kao i ostale kolege iz svojih resora, te ih je prethodno parafirala, međutim, konačan potpis i odluka je bila od direktora. Na posebno pitanje, u periodu kad je od ŽI slana u Graz na podizanje novca je li još netko osim nje u to vrijeme podizao novac kad je bilo potrebno, navela je da je povremeno odlazio i ŽI, uvijek ga je netko vozio, a istaknula je da kad je ona odlazila podizati novac sa njom je bila KI, njegova supruga, te je bila upoznata sa svime jer je sa njom ulazila u banku i bila prisutna, a optuženica je odlazila isključivo po nalogu ŽI. KI nije imala punomoć za podizanje novca, optuženica je imala jer joj je dao ŽI. Isplatnice i izvodi iz banke su tada pohranjeni u registratore u uredu ŽI, s tim da je napomenula da je on imao uvid u sve transakcije, ulaske i izlaske s računa i bio je upoznat sa svime. Ona nije mogla otići u Graz po novac bez njegove dozvole. Nakon što bi ona predala podignuti novac ŽI on je određivao raspored podjele toga novca, s tim da je dio zadržavao sebi, a ostalo bi raspoređivao za potrebe firme, a isto tako i gradilišta u Rusiji gdje se potom taj novac slao ili putem šefova gradilišta ili kada bi netko išao u Rusiju, preko MI. Tada bi po uručenju tog novca u Rusiji morali izrađivati potvrde na način trošenja tog novca, te prilagali račune, isplatnice i slično i sva ta dokumentacija o trošenju tog novca koji se slao u Rusiju je bila pohranjena u firmi, u podrumu, odnosno u atomskom skloništu u zgradi gdje je bio ured i bilo je sigurno stotinjak registratora. Za svako gradilište se sklapao poseban ugovor te se otvarao poseban investicijski račun u Hrvatskoj te se s obzirom da se radilo o deviznom poslovanju, svi ugovori i način trošenja novca se morao slati Hrvatskoj Narodnoj Banci, a što su oni i činili jer je to bila obaveza, a koja je vršila kontrolu budući da se radilo o deviznom poslovanju. U vremenskom periodu od 2004. –2007., koliko se sjeća, godišnje bi se ugovaralo oko 5 gradilišta, međutim, znalo je doći do preklapanja, jer kad poslovi na određenim gradilištima ne bi bili gotovi, tada bi uz određivanje novih gradilišta sljedeće godine, znali biti u tijeku radovi na 9 ili 10 gradilišta jer se niti jedno gradilište nije moglo završiti za godinu dana. Imali su svu dokumentaciju koja se odnosi na gradilišta, i to ugovore, ugovore s kooperantima, privremene situacije, račune, izvode i to sve u originalima za svako gradilište i sva ta dokumentacija je bila pohranjena kod optuženice u uredu, u računovodstvu, a kasnije i u arhivi kako je prethodno navela u atomskom skloništu. Na posebno pitanje u odnosu na preslike ugovora i dokumentacije koja prileži spisu navela je da smatra da ove preslike nisu vjerodostojne, osobito jer ugovori nemaju niti datum, niti priloge u vidu troškovnika koji su se nalazili u registratorima. Naime, njihovi ugovori su svi bili potpisani s datumima, jer su se kao takvi morali slati banci uz račun te je bilo puno strože nego što je danas, a ugovori su bili potpisivani od strane direktora u originalima. Dakle ova dokumentacija u preslici koja prileži spisu predstavljala bi možda 30 % cjelokupne dokumentacije koja je postojala u firmi, dakle, svakako nije potpuna. KI nikada nije radila u firmi, bila je samo prijavljena, štoviše njoj ŽI nije dopuštao da ulazi u bilo kakve poslovne odnose u firmi. Negdje pred kraj, nakon što se T bio razbolio, iako je on nastavio dolaziti u firmu, možda je samo 3 tjedna bio kod kuće, KI je počela dolaziti i uključivati se u firmu, optuženica ne zna iz kojeg razloga, možda kako je već iskazivala prethodno u svojoj obrani, jer je većinski vlasnik UT tražio rezultate, a oni nisu bili dobri, pa je ona to učinila zbog financijskih interesa. Zadnji podignuti novac u iznosu od 230.000,00 dolara koji je optuženica podignula u Volks banci u Grazu, je predala KI i to u prisustvu T i ona je to potpisala. Smatra da je zakonski nemoguće i neprihvatljivo da novac koji je bio dan za gradilišta i knjižen kao trošak ona sada prikazuje kao danu pozajmicu firmi. Dodala je da se u firmi radilo uvijek na isti način, od početka, i nikada nije bilo bilo kakvih problema, čak je 2002. bila financijska policija koja je pregledavala svu dokumentaciju, prolazila je kroz ugovore sa svim kooperantima, provjeravala je račune, i nikakvi problemi nisu utvrđeni niti bilo kakve nezakonitosti ili nedostatci. Smatra da je apsolutno nemoguće ovo što joj se stavlja na teret, jer da je to doista tako, s obzirom na iznose novca za koje se tereti, tada se u to vrijeme niti jedno gradilište ne bi moglo dovršiti, jer je to novac koji je bio namijenjen za gradilišta, za gotovinska plaćanja. Isto tako jednostavno je nemoguće da nitko u tom vremenskom periodu, odnosno konkretno ŽI, ne bi primijetio da nedostaje novac, jer je on svakodnevno kontrolirao izvode. Idea Menagement je "off shore" kompanija koja je registrirana izvan Republike Hrvatske, i ona nije firma društvo s ograničenom odgovornošću koje može biti registrirano samo u Hrvatskoj. Tu firmu je osnovao ŽI. Ne zna iz kojeg razloga je KI izvršila pritisak na nju i prijetila joj, misli da su to najvjerojatnije bili financijski razlozi, u kojima se firma našla, pritisci većinskih partnera, te se ona umiješala u poslovanje firme. Dodala je da je uvijek bila u dobrim odnosima i sa njom i sa ŽI, a optuženica je bila tek prva na koju je izvršen pritisak, nakon toga je slijedio i MI i neki drugi poslovni partneri s kojima su imali ugovorne obaveze. Misli da je novac bio glavni pokretač, da je to bio način da se oni domognu novca, a što je poslije potvrdila činjenica da su došli u sukob i sa P koji je uložio veliki novac kao pozajmice i u firmu i osobno ŽI. Naime, ŽI je od novaca firme kupovao i osobno, koliko zna, dva ili tri apartmana na Krku, misli i jedan stan u [adresa], a i financirao je brod za LT.

6.2. Sud je u cijelosti kao vjerodostojnu prihvatio obranu optuženice, jer je iskazivala jasno, životno i logično, a njezin iskaz je potvrđen iskazima svjedoka koje je sud prihvatio kao vjerodostojne, a po stavu suda obrana optuženice nije osporena ni materijalnim dokazima, provedenim Financijskim nadzorom i provedenim knjigovodstveno-financijskim vještačenjem, kao niti iskazima KI i AI, u dijelovima u kojima im sud nije poklonio vjeru. Razlozi će biti detaljno izneseni kod obrazloženja činjeničnih utvrđenja.

7. Svjedok ŽI, čiji je iskaz iz istrage pročitan uz suglasnost stranaka, u odnosu na inkriminaciju u bitnom je naveo da je bio osnivač i jedini vlasnik trgovačkog društva ACM od 1996. pa sve do kraja 2003. kada je doživio moždani udar i povukao se iz poslovanja društva. Naveo je da je to bio razlog što je odlučio prodati 70% svojeg udjela u društvu poslovnom partneru u [adresa] RIA za iznos od 1.444.000,00 američkih dolara. Dotadašnji zaposlenik, tehnički direktor bio je MI, je na mjesto odgovorne osobe postavljen putem punomoći, a naknadno je 29. srpnja 2004. imenovan direktorom TD ACM inženjering d.o.o. Poslovanje društva je obavljano putem žiro računa koji je bio otvoren u Hypo banci, a tu je bio otvoren devizni i kunski račun te putem žiro računa otvorenog u Erste banci gdje je bio otvoren kunski račun. Nakon što je bio imenovan odgovornom osobom društva, MI je bio i pojedinačni ovlašteni potpisnik po navedenim računima zajedno sa Đ, koja je do 1. srpnja 2005., bila zadužena za vođenje knjigovodstva, a nakon toga do izvanrednog otkaza 15. svibnja 2007., je bila direktorica za financije, dok je poslovne knjige društva od srpnja 2005. preuzela II. Društvo se bavilo građevinskim investicijama u ruskoj federaciji gdje su za razne investitore gradili objekte različitih namjena primjerice hotele, McDonalds i sl. Nakon što je doživio moždani udar, njegova supruga KI ostala je zaposlenica društva u svojstvu referenta, ali tada nije radila jer se brinula za njegov oporavak i pomagala mu. Istaknuo je da je u vremenskom periodu od 2004. do 2007., društvo nastavilo realizaciju prethodno dogovorenih projekata u Rusiji, Mcdonaldsu, koje ugovore je on potpisao, kao i građevinske projekte u Republici Hrvatskoj , a radilo se o tri kuće u nizu. Dok je bio direktor društva od 1996. do 2003., u inozemstvu je osnovao off shore tvrtku IDEA management Nagment, Delavare USA, koja je služila za podizanje gotovog novca, između 30 do 50 tisuća američkih dolara, koji bi potom prebacivao na područje Ruske Federacije, kako bi se tim novcem financirali pojedini građevinski radovi, koji se nisu na drugi način mogli plaćati putem nerezidentnih društava. Za održavanje off shore društva imao je godišnju naknadu u iznosu 1.500,00 američkih dolara. Nadalje je naveo da je njegova supruga KI u prostorijama društva, od II, koja je vodila knjigovodstvo, saznala da se u društvu ACM događaju neuobičajene stvari jer da je vidjela optuženu RI da raspolaže većom količinom gotovog novca, američkih dolara i drugih valuta te da je vršila plaćanje po tzv. nepostojećim fiktivnim računima koje je društvo ACM izdalo raznim trgovačkim društvima, angažirao se zajedno sa suprugom da dođe do saznanja o tome što se događa. Utvrdili su da je RI po isteku naknade za off shore društvo koje je on osnovao, nije platila naknadu te se isto ugasilo, što on nije znao te je ona otvorila novo off shore društvo istog imena IDEA management ali sa registracijom u [adresa], i sačuvala isti žiro račun prethodnog otvoren u Volksbanci u Grazu, a to je bilo 2004., koliko se sjeća. Vezano za nezakonitosti u ACM, obavili su razgovor sa EI, tajnicom društva, MI, direktorom, CT koji je bio tehničar te pregledali računala trgovačkog društva ACM Inženjering d.o.o. koja su se nalazila u prostorijama društva na adresi [adresa] u [adresa]. Pregledali su svu poslovnu dokumentaciju, čemu je bila prisutna i KI te je pronađen veći broj isplatnica sa računa I.D.E.A. Management u Volksbanci u Grazu koje je potpisala RI. Pronađeni su i izvodi po tom žiro-računu kao i dokumentacija iz koje je jasno proizlazilo da je RI vlasnica društva I.D.E.A. Management, a što su sve predali inspektoru deviznog inspektorata ŠT, kojem su i pristupili kako bi ih saslušao vezano za ono što su utvrdili. Utvrdili su da su u vremenu od 2004. do 2007. uplaćene velike svote novca u korist računa, a isplate su išle ili osobno optuženoj RI ili na neke tvrtke i banke u Austriji. Provjerili su i isplatnice radnicima u Rusiji u istom vremenu te uvidjeli da je samo mali dio podignute gotovine sa računa I.D.E.A. Management iskorišten za poslovanje A.C.M. Inženjering d.o.o.u Rusiji.Sve uočene nepravilnosti prezentirane su optuženoj RI, čemu je bio prisutan i optuženi MI kao direktor, a tada im je optužena RI izričito priznala kako je fiktivne račune koje je društvo ACM inženjering izdavalo drugim društvima u Republici Hrvatskoj naknadno opravdavala, čak je u tom pravcu dala svoju izjavu koju je potpisala da je „prala“ novac. Predložila je da će im dati 10% „opranog“ novca zauzvrat, da protiv nje ne podnesu kaznenu prijavu, za što svjedok navodi da nisu pristali. Trgovačko društvo ACM došlo je u blokadu u lipnju 2008., za što smatra odgovornima optuženu RI, kao i MI.

7.1. Branitelj optuženice je stavio primjedbu na sadržaj iskaza jer je isti selektivan, ne daje objašnjenja o cjelovitoj dokumentaciji koja se odnosi na poslovanje tvrtke, a vezana je za poslove obavljane u Rusiji te se ne očituje o plaćanju u gotovini tijekom obavljanja poslova u Rusiji u vrijeme kada je poslovanje vodio oštećenik, iako se radi o uobičajenom načinu poslovanja u tom periodu.

7.2. Svjedoka ŽI nije bilo moguće dodatno i neposredno ispitati na raspravi, jer je iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Željka Marinića, utvrđeno da svjedok nije raspravno sposoban, a opća slika stanja je prognostički nepovoljna, tako da se niti u budućnosti ne može očekivati poboljšanje i njegova raspravna sposobnost.

7.3.Nalaz i mišljenje vještaka je jasan, iznesen prema pravilima struke, odgovoreno je na sve postavljene zadatke zbog čega je u cijelosti prihvaćen kao vjerodostojan.

7.4. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka ŽI u dijelu da se nakon doživljenog moždanog udara 2003., povukao iz poslovanja društva, jer navedeno osporavaju svi saslušani svjedoci, koji upravo suprotno, iskazuju suglasno da je ŽI i nakon bolesti vodio poslove društva, sa svime bio upoznat i donosio sve odluke, a na posao su ga vozili direktori društva koje je on postavljao, MI I HI. Stoga, ovaj navod svjedoka sud ocjenjuje usmjerenim otklanjanu njegove osobne odgovornosti za stanje u društvu i dolaska društva u blokadu. Također nije prihvaćen istinitim dio iskaza da je KI o nezakonitostima u poslovanju te izradu fiktivnih računa od strane RI saznala od II, jer navedena svjedokinja to ne potvrđuje , već je navela upravo suprotno, da je sto posto sigurna da nisu postojali dvostruki odnosno lažni završni računi, a da je čula da to govori KI. Uslijed ovakvih neistinitih navoda, sud ne poklanja vjeru ni ostalim navodima svjedoka koji su usmjereni na isključivo terećenje optuženice, ali i bivšeg direktora MI, dugogodišnje osobe od povjerenja ŽI, koji je po kaznenoj prijavi ŽI i KI u postupku pred ovim sudom pravomoćno oslobođen. Također je svjedokinja EI, osobna tajnica ŽI, pravomoćno osuđena za davanje lažnog iskaza, koji je teretio MI. Nije prihvaćen kao vjerodostojan iskaz svjedoka da je sa tvrtke IDEA management podizao samo 30 do 50 tisuća dolara godišnje u gotovini, jer u spisu prileže isplatnice npr. od 18. veljače 1999. na iznos od 171.053,60 dolara, 13. srpnja 1999. na iznos od 110.825,00 dolara i 14. siječnja 1999. godine na 70.700,00 dolara, koje je on potpisao, što je potvrdila njegova supruga KI u svom iskazu. Sud je prihvatio iskaz svjedoka samo u dijelu gdje je iskazivao o osnivanju i poslovanju društva ACM inženjering i off shore kompaniji IDEA management koju je osnovao i za što se ista koristila, jer su ti navodi suglasni i iskazu MI i optuženice.

8. Svjedokinja KI, iskazujući u istrazi, u odnosu na točku I izreke presude, u bitnom je iskazivala istovjetno kao i suprug, svjedok ŽI te dodatno navela da je ona optuženici uručila izvanredni otkaz 15. svibnja 2007., te da je RI osnovala tvrtku Building Construction System Ltd Belize, dok je off shore tvrtka Anyway bila od njezinog supruga za koju je on uredno plaćao doprinose. Dodala je da je sa računa tih tvrtki uvijek novac podizala Đ, jer je bila ovlaštenik da može podizati novac.

Ispitana na raspravi, koji iskaz je pročitan uz suglasnost stranaka, navela je da je o okolnostima o kojima je pozivana iskazivati, u više navrata odgovarala i to unazad 14 godina kod istražnog suca, kod policije, kod državnog odvjetnika i ostaje kod svega tog što je rekla. Nema snage prolaziti ponovno tu agoniju, a odgovarat će na sva pitanja. Spisu nadalje prileži nalaz financijske policije iz kojeg proizlazi da nedostaje 4.505.587,00 dolara od sredstava tvrtke, a da su za to odgovorni RI i MI pa predlaže da se i to pregleda. Odgovarajući na pitanja navela je da I optuženicu poznaje unazad 40 godina, ona je bila direktorica u firmi njezinog supruga ŽI, naziva ACM Inžinjering od osnivanja tvrtke pa do 15. svibnja 2007. kada je dobila trenutačni otkaz jer je otkriveno koliko novaca je uzela. Njezin suprug je bio osnivač, vlasnik i direktor u toj tvrtki dok nije doživio moždani udar 03. prosinca 2003. godine kada je postao invalid, svjedokinja od tada nije dolazila u prostorije. Jednom prilikom kada je došla u prostorije tvrtke uočila je da I optuženica ima trošak na ime računa za mobitel koji iznos je veći od njezine bruto plaće, na što joj je djelatnica financija rekla da je to zato jer je poslala kćer u školu jahanja u Austriji, ali ta ista djelatnica II joj je dodala da to još nije ništa, da se tu radi svašta te joj je donijela i pokazala fiktivne fakture dvadesetak firmi, npr. firmi Đuro Đaković, Monter strojarske montaže na koji način je I optuženica oprala 20 milijuna kuna tvrtke ACM Inženjering. Zna da radove koji su bili opisani u tim računima, tvrtka ACM nikako nije mogla obaviti jer su se isti odnosili primjerice na iskopavanje, a u firmi su bili zaposleni samo inženjeri tehničari koji takve radove nisu mogli izvoditi. Sama I optuženica joj je rekla da je odlazila u Okrugljak s prijateljicama gdje je upoznavala direktore, face, da su s njima išle u lov, pa je vjerojatno na taj način došla do tih stvari. Pozvala je MI koji je nakon moždanog udara njezinog supruga postao direktor i to koliko se sjeća je bilo 10. prosinca 2003. godine, pitajući ga o toj situaciji na što je on rekao da o tome ne zna ništa, ali je vidjela da je on potpisivao sve bilance. Kako je bilo najviše faktura društava Monter strojarske montaže otišla je kod njihovog direktora DI, zajedno sa MI, prethodno od šefice knjigovodstva te tvrtke tražila usklađenje, što joj ona nije htjela dati, a spomenuti direktor joj je rekao da je RI njima rekla da je glavna direktorica, iz čega je zaključila da je on sve znao i to da se radi o fiktivnim fakturama. Ima izjavu koja je sastavila RI **.**.2007. i potpisala ju, u kojoj potvrđuje da je prisvojila i prala novac i obećaje da će ga vratiti. Sastavljanju te izjave od strane I optuženice prisustvovao je MI, njezin suprug i ona, te odvjetnik Saša Novak. Inače kada su došli u prostorije društva 14. svibnja 2007. u kancelariji RI je zatekla hrpu isplatnica iz Austrije o podizanju gotovine, te hrpu računa, iz kojih je bilo vidljivo da se odnose na njene osobne potrebe i onda ju je s tim suočila, zbog čega je ona sastavila navedenu izjavu. Tražila je da ju ne prijave, plakala je, obećavajući da će sve vratiti, ali ništa nije vratila. Tražila je da ju ne prijave za pranje novca. Firma ACM Inženjering poslovala je samo u Rusiji, pored toga je na Šljiviku tijekom 2003. i 2004. godine izgradila urbane vile. Poslove u Rusiji je obavljala za rusku željeznicu i za McDonalds. U konačnici je firma otišla u stečaj 2009. godine i suprug i ona su ostali bez svojih novaca. Tvrtka ACM Inženjering je radove izvodila na više lokacija u Rusiji: Moskvi, Petrogradu, nekim manjim mjestima, Kazanju, bilo je više gradilišta po Rusiji. Ne zna kako se zovu te ruske firme s kojima su bili sklopljeni ugovori o poslovnoj suradnji. Firma IDEA Management je bila firma koju je osnovao njezin suprug, offshore firma s računom u Austriji. Kasnije je saznala od vještaka da I optuženica nije plaćala dužan porez za tu firmu, radilo se o neplaćanju poreza u jednom navratu za 2003. godinu, i onda da je nakon toga račun prebacila na svoje ime, i potom u periodu od 2004. do 2007. sredstva s računa ACM Inžinjeringa prebacivala na račun firme IDEA Management koji je bio otvoren u Grazu u Volks banci. To je sve bilo legalno uz odobrenje HNB-a. Kada su suprug i ona to shvatili, otišli su u Austriju u banku jer su prethodno odbili dostaviti im analitiku s obrazloženjem da im to ne mogu dati jer da se radi o računu I optuženice. Djelatnicu banke koja je i prethodno komunicirala s njezinim suprugom i zvala ga radi različitih sitnica, je zvala pitajući je zašto ga nije zvala i provjeravala u vezi tih uplata, na što je ona odgovorila, a znala je hrvatski jezik, da joj je I optuženica rekla da je ŽI u komi, da se s njim ne može komunicirati, a da je žena nezainteresirana za posao. Njoj su potom djelatnici firme govorili da su vidjeli da RI u različitim valutama donosi novac u vrećicama, kako su smatrali da oni u tome učestvuju i o tome ih nisu obavijestili. Radovi u Rusiji su plaćani dijelom s računa koje je tvrtka imala u Rusiji, ta su plaćanja vršena u valuti rubalj, a dio radova odnosno troškova je plaćan gotovinom i to je tako plaćan smještaj radnika, prehrana, sitni prijevoz. Koliko se sjeća, suprug je godišnje u gotovini podizao s računa IDEA Management iznos od 30 do 50 tisuća eura, dok je Vesna Bačić 2004. podigla u gotovini preko 1.400.00,00 eura, to je precizno navedeno u tablici Porezne uprave. Taj iznos je ona podigla da ga ukrade jer ga je uzela sebi, firma je pokradena i otišla je u stečaj. Za vrijeme dok je njezin suprug vodio poslovanje ne zna je li se tada vodila evidencija o isplatama u gotovini, iako je bila prijavljena, zapravo nije radila u firmi pa ne zna te okolnosti. Nakon što je se pita prepoznaje li potpis na nalozima za doznaku u inozemstvo koje joj se predočavaju s listova 1493, 1495, 1497, 1507, 11517 do 11521 odgovara da se u rubrici "ovjera nalogodavatelja" nalazi potpis RI. Na upit da razjasni prethodni odgovor, odnosno kako zna da je to upravo potpis I optuženice, odgovara prvotno da se radi o isplatnicama, koje je ona predala nadležnim tijelima pa zna da sve te naloge koji su joj predočeni, a i ostale koji se moraju nalaziti u spisu nije mogao nitko drugi nego RI potpisati jer u protivnom u banci ne bi bili niti isplaćeni novci. Naime, zna iz vlastitog iskustva da je bilo potrebno, kako bi se novac isplatio, ne samo potpisati nalog nego i legitimirati se osobnom iskaznicom kako bi se utvrdio identitet isplatitelju. Stavila je ogradu da se radilo o njenom računu, tako da ne zna je li bilo potrebno da se ona identificira. Kada joj se predočava da na navedenim nalozima je naznačeno da je nalogodavatelj ACM Inženjering, dok se novac isplaćuje na račun firme IDEA Management odgovaram da je to u stvarnosti sve provodila RI. Po predočavanju da je kao osnova plaćanja u tim nalozima navedeno da se radi o investicijskim radovima u inozemstvu, odgovaram da se to tako moralo navesti, a i ja sam našla fiktivne računa za radove za IDEA Management. Točno je da je firma I optuženice VESCON vratila odnosno, nakon što je I optuženica dala izjavu u pisanom obliku 15. svibnja 2007. da će novac vratiti, otprilike nakon tjedan dana platila određeni iznos na račun tvrtke ACM Inženjering, ne zna sada točno o kojem iznosu se radilo, ali to svakako postoji dokumentirano. Međutim, obzirom se radilo o uplati s računa njene firme ne smatra to bitnim u smislu izjave koju je dala, ali naravno da je tako vraćen dio duga. Nakon što joj se predočava potvrda od 21. svibnja 2007. potvrđuje da je istu potpisala na ime novaca koje joj je vratila I optuženica, međutim u potvrdi je pogrešno naznačen iznos koji je vraćen jer se ne radi od 230 tisuća dolara nego o 200 tisuća dolara, a to se radilo o novcima njezinog muža. Dijelom nije istina kako je prethodno navela da I optuženica nakon davanja izjave da će vratiti novac ništa nije vratila. S tim novcima su spašavali firmu. Zna da je njezin suprug podigao 30 do 50 tisuća eura u 2003. godini jer su to rekli vještaci moguće revizor temeljem dokumentacije firme, o tome nema vlastitih saznanja niti saznanja temeljem navoda supruga nego temeljem onog što je rekao vještak Rodoljub Prpić. Ta dokumentacija iz koje proizlazi navedeno su isplatnice, a nema saznanja o iznosima koje je njezin suprug podizao u prethodnim godinama, niti je to zanima. Kada joj se predočavaju isplatnice o isplati sredstava s računa društva IDEA Management tijekom 1999. godine i to 18. veljače 1999. iznos od 171.053,60 dolara, 13. srpnja 1999. iznos od 110.825,00 dolara i 14. siječnja 1999. godine 70.700,00 dolara odgovara da ona konkretno o svakoj od tih isplata nema saznanja, pretpostavlja da je isplatnice potpisao njezin suprug, a isto se odnosi na isplatnice koje su joj predočene na ime isplate sredstava s istog žiro računa tijekom 2000., 2001. i 2002. godine, ne vidi kako se te okolnosti odnose na predmet ovog postupka, njezin suprug je puno radio i mogao je podizati svoj novac, oni su za dio tih novaca kupili apartman na Krku, kuću u nizu na Jarunu. Ne zna što je bio osnova za transfer novaca iz tvrtke ACM Inženjering offshore tvrtki, a zna da su ta sredstva korištena za gotovinske potrebe u Rusiji. Po predočavanju ugovora između ACM Inženjering i IDEA management od 21. ožujka 2000. odgovara da s istim nisam upoznata, osim toga ne zna niti engleski na kojem je taj ugovor sastavljen. Nakon što joj se ponovo predočava potvrda od 21. svibnja 2007. s lista 466 spisa u dijelu da je navedeni iznos od 230.000,00 dolara RI podigla s računa firme IDEA Management, Volks bank Austria, odgovara da se radilo o novcima koji su njezinom suprugu isplaćeni u Austriji na ime sudskog postupka i nemaju veze s poslovanjem firme ACM Inženjering, ovaj dio teksta koji joj je predočen sigurno nije bio upisan u toj potvrdi kad ju je ona potpisala. Taj tekst je naknadno dodan u potvrdu. Također na toj potvrdi nije pisalo u uvodu da su potvrdu izdali KI i ŽI, jer zašto onda u potpisu nije bio i ŽI nego samo ona. Ne može se očitovati je li bio veći opseg posla u Rusiji u periodu 1999. do 2003. ili u periodu nakon toga. Točno je da je dio firme 2004. godine prodan ruskom partneru i to 70% za iznos od 1.440.000,00 dolara i nakon toga posao u Rusiji nije povećan. O isplatama u gotovini na gradilištima u Rusiji su sastavljane potvrde koje sve potvrde su predane poreznoj inspekciji. Ne zna kada je II počela raditi u tvrtki, a šefica knjigovodstva je postala kada je I optuženica dobila otkaz. Niti suprug niti ona II nisu upoznali sa sistemom rada s IDEA Managementom, odnosno da se s računa ACM-a sredstva uplaćuju toj offshore tvrtki, da se ista podižu u gotovini koja se onda koristi za plaćanje već prethodno spomenutih troškova u Rusiji. Ne sjeća se da bi bila provala u tvrtku nakon što je dobila otkaz RI. Točno je da je u jednom navratu s RI išla u Graz, ona je išla u banku, a ona u kupovinu te je pri povratku u Hrvatsku vidjela da je ona povezana sa šefom smjene Carinske ispostave. Ima vlastita saznanja temeljem onog što su joj rekli u banci u Grazu da je I optuženica registrirala novi račun u Grazu. Radilo se o istom imenu firme kao za vremena njezinog supruga, ali je račun bio drugi, ne zna je li se radilo o dvije različite firme jer me to nije zanimalo. Osporila je da bi predala potvrdu takvog sadržaja (list 466 spisa) koja se nalazi u spisu jer je potpisala potvrdu drugačijeg sadržaja i ne zna kako se ta potvrda našla u spisu. Točno je da zapravo do 2007. godine nije imala konkretnih saznanja o poslovanju tvrtke, jer je samo formalno bila prijavljena kao zaposlenica, pa tako nije bila upućena u konkretne poslovne odnose, odluke i ostalo. Poznaje optuženicu i MI iz firme Industrogradnja gdje je radio i njezin suprug, s tim da oni nisu radili na istim poslovima. Nakon toga su oni radili u firmi ACM, svi prethodno nabrojeni osim nje, a kada je suprug nakon toga osnovao firmu ACM Inženjering u toj firmi je odmah zaposlio optuženicu, MI i nju. MI je po struci bio građevinski poslovođa i do kad suprug nije doživio moždani udar bio je na gradilištima u Rusiji gdje je radio. Do 2003. godine u tvrtki ACM Inženjering bilo je zaposleno 15-16 inženjera tehničara i poslovođa koji su radili po Rusiji. U vezi izvođenja tih radova na različitim gradilištima sklapani su ugovori između tvrtki ACM Inženjering i drugih tvrtki koje su bile podizvođači, radilo se ne samo o ruskim nego i o srpskim i crnogorskim firmama, ali niti jedno ime te tvrtke koja bi bila podizvođač ne zna. Glavni izvođač na izgradnji urbanih vila, što je bilo aktualno 2003. i 2004., bila je tvrtka MICCRO koja je angažirala daljnje podizvođače. Na daljnje pitanje zašto je suprug MI imenovao direktorom nakon što je doživio moždani udar, odgovara da iako je znao da je on pod kapacitiran, smatrao ga je dobrim i poštenim. Suprug je deponirao potpis kod javnog bilježnika Marije Baković, ne zna kada, ali je isti vrijedio sve do stečaja, tako da je i MI zajedno sa suprugom od kad je MI postao direktor bio također ovlašteni potpisnik. Do trenutka kad je suprug doživio moždani udar, imao je ured koji je bio velik s velikim stolom i još jednim stolom za sastanke, optuženica je bila u svojoj maloj kancelariji, a MI na gradilištu. Nakon što je postao direktor je uglavnom bio u Zagrebu, a samo ponekad je išao na službeni put u Rusiju na različita gradilišta, među ostalim i u Soči u Rusiji. Suprug je osnovao dvije offshore firme, koliko je njoj poznato, osim IDEA managementa to je bila i firma Building construction, ne zna tko su bili ovlašteni potpisnici po računima tih firmi, ona nije bila. Na upit je li u tom periodu JI, sin supruga iz prvog braka bio punoljetan odgovara da je, zna da nije bio ovlašten potpisnik po računu firme IDEA management. Bio je potpisnik po računu otvorenom na ime druge firme koju je suprug otvorio u Austriji, sa sjedištem u [adresa], imena BU AK BU putem koje je također organizirao poslovanje i plaćanje u Rusiji. U vezi spomenutog iznosa 400.000,00 dolara kojeg je suprug ostvario u sudskom postupku pred sudom u Beču može reći da je isti postupak vezan za "prvi ACM" i to u vezi hotela u Nizhny Novgorodu u Rusiji. MI je bio svjedok na strani tužitelja, odnosno supruga u tom postupku. Nema saznanja da bi postojao dogovor između njega i supruga u slučaju da taj postupak bude riješen povoljno za mog supruga u Beču. U Rusiji se plaćalo uobičajeno mito o čemu joj je pričao moj suprug, npr. neka firma ima kamione, a suprug bi trebao dovesti pijesak na gradilište pa mu ta firma prepusti kamione da ih koristi za prijevoz pijeska u popodnevnim terminima, a što se onda plaćalo toj firmi u gotovini. Ne može sada reći koliko je takvih situacija bilo prije i poslije 2003. godine, a suprug je bio jako sposoban, bio je veliki stručnjak, a u ovakvim situacijama se prilagodio i radio je kao i svi ostali. Nakon što je doživio moždani udar suprug je gotovo svakodnevno dolazio u poslovne prostorije, odnosno ured firme ACM Inženjering na 2-3 sta po preporuci neurologa radi socijalizacije obzirom je gotovo preko noći postao invalid, a tamo ga je dovozio MI. Ne zna kako je provodio vrijeme u firmi jer tamo nije bila. Kasnije je saznala da su radnici se držali prema njemu kao gazdi, a onda su mu se smijali iza leđa dok je optuženica govorila "Ma pusti, stari je tu da klima, a mi radimo posao". Dodala je da nisu ipak svi zaposleni imali takav odnos prema suprugu. U tijeku je parnični postupak povodom tužbe supruga protiv MI na ime povrata duga od 250.000,00 eura koji postupak još uvijek traje. Ne sjeća se da bi protiv supruga 2000.godini u Sloveniji bilo suđenje zbog prenošenja gotovine preko granice koja mu je oduzeta. Ne zna je li navedeni iznos od 250.000,00 eura koji je predmet tog postupka bio predmet razgovora kod prodaj firme ruskom partneru. Ona je tada kod prodaje firme ruskom kupcu rekla sva saznanja o postupanju i krađi RI. On taj novac nije dao kako bi ostvario neku korist jer je on imao puno novaca, nego kako bi pomogao suprugu. U međuvremenu je umro. Kada je MI predočila svoja saznanja o postupanju i krađi optuženice, a on je rekao da nije znao za to, i ona mu je povjerovala. Iako je govorio da ne zna ništa o tome, onda je prešao na drugu stranu, svjedočio u njenu korist, a ona u njegovu, kada ih je tužio da su sastavili lažnu potvrdu o posudbi novaca, optuženica je lažno svjedočila u njegovu korist. ZT je bila tajnica njezinog muža tako da je znala okolnosti u vezi poslovanja firme. CT je radio na gradilištu na Šljiviku i nije imao saznanja o poslovanju ACM Inženjeringa i poslovanju u Rusiji. ŠT je financijski inspektor s kojim nije imala kontakte, jako malo dokumenata mu je dala. HI je zaposlio MI, postao je direktor nakon njega, nakon što je MI dobio otkaz, a nije točno da bi on poduzimao radnje u vezi realizacije kredita za ime gradnje elitnog naselja u Galižani u Istri, to je sve realizirala firma ACM Inženjerning, nema veze s periodom oko stečaja. Krediti koje je firma realizirala u vezi spomenutog naselja, nisu vraćeni. Nakon što joj je predočen dio iskaza sa zapisnika ŽDO Zagreb od 07. listopada 2014. s lista 1307 spisa da je optuženica bila ovlašteni potpisnik dokumentacije platnog prometa po žiro računima ACM Inženjeringa i ovlašteni potpisnik na offshore tvrtkama kod Volks Bank Graz-Bruk odgovara da je sve predočeno točno osim da bi bila ovlašteni potpisnik kod Volks Bank, već je imala punomoć za raspolaganje sredstvima po računu. Kada joj se nastavno predočava dio iskaza da je optuženica osnovala svoju offshore tvrtku IDEA Management što je različito od sadržaja iskaza o istoj okolnosti koji je danas iznijela, odgovaram da je zapravo bitno da je ona transferirala sredstva sa žiro računa ACM Inženjeringa na svoj račun, a sada je li osnovala i svoju tvrtku zapravo nije niti bitno.

8.2. Sud nije prihvatio iskaz svjedokinje KI, jer isti opovrgavaju svjedoci II, svjedokinja TT i OT, koji upravo AT prozivaju da je svojim postupcima dovela društvo u blokadu 2008., nakon što se uključila u poslovanje društva 2007., apostrofirajući navode svjedoka OT: „ MI je otjerala KI, on je dobio otkaz, ona je provodila teror u firmi, htjela je preuzeti komandu, a nije imala potrebnu stručnost i znanja.“ Nadalje, svjedokinja iskazuje da njezin suprug nakon moždanog udara nije dolazio u društvo, što opovrgavaju svi ispitani svjedoci. Nadalje, svjedokinja sama iskazuje da u firmi nije radila iako je bila prijavljena, da nema nikakvih osobnih saznanja o poslovanju firme niti o raspolaganju novcem firme od strane njezinog supruga. Stoga je navela, kao što je iskazao i ŽI, da se podizalo samo 30-50 tisuća dolara sa IDEA managementa godišnje, međutim po predočenju isplatnica koje je potpisao njezin suprug na puno više iznose ni to na mjesečnoj bazi kroz godinu, nije imala odgovora, međutim navela je da se od podignutog novca kupio i stan u [adresa] i apartman na moru te dodala da je to bila firma njezinog supruga te da je on mogao raspolagati novcem kako je želio. Dakle, svjedokinja je svjesna da se novac firme koristio i za osobne potrebe ŽI i da su podizani veći iznosi gotovine nego je rekao ŽI. Također, iskaz svjedokinje je proturječan kad iskazuje o potvrdi koju je potpisala za preuzimanje novca od strane optuženice, navodeći da se radilo o 200,000,00 dolara koje je optuženica vratila na ime duga jer je prala novac, da bi potom navela po predočenju potvrde da je krivo unesen iznos 230,000,00 dolara te da se radilo o novcu njezinog supruga iz sudskog postupka iz Austrije te navela da je potvrda krivotvorena. Sve navedeno upućuje na nevjerodostojnost iskaza svjedokinje, a osobito okolnost što je na predočavanje proturječnosti na raspravi navela da je zapravo bitno da je optuženica transferirala sredstva sa žiro računa ACM Inženjeringa na svoj račun. Dakle, suočena sa proturječnostima u svom iskazu iste nije razjasnila, već smatrala nebitnim, upirući u jedinu važnu joj okolnost da optuži RI za prisvajanje novca, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka MI, koji potvrđuje da je KI prijetila RI da potpiše izjavu i bila neugodna, a što potvrđuje obranu optuženice u tom dijelu. Stoga, sud ne prihvaća iskaz svjedokinje vjerodostojnim, uz dodatnu okolnost da nitko od svjedoka nije potvrdio iskaz svjedokinje u dijelu kojem tereti optuženicu, osim njezinog supruga.

9. Svjedok MI u svom iskazu naveo je da se 1994. zaposlio kao inženjer, odnosno voditelj gradilišta u Rusiji za TD ACM inženjering te je potom od 1998.-2004. bio tehnički direktor te je nekoliko puta mjesečno putovao u Rusiju, sve ovisno o problemima na gradilištima gdje je rješavao tehnička pitanja. Od 1994. - 1998., kao voditelj gradilišta je boravio u [adresa] te bi dolazio u Hrvatsku na godišnji odmor i kad je imao slobodne dane. 2004. je gospodin KI obolio, imao je moždani udar te je on uz njega bio direktor trgovačkog društva. Razlog tome je bio što gospodin KI više nije mogao putovati zbog svoje bolesti, međutim on je i nadalje donosio odluke u firmi, poslovna politika društva se nije promijenila, a svjedok je sam i nadalje izvršavao poslove koje je izvršavao do tada, i dalje je putovao na gradilišta u Rusiji. Gospodin KI je u početku nakon moždanog udara možda jednom mjesečno dolazio u firmu, međutim, nakon toga bi dolazio svaki tjedan, i cijelo to vrijeme je on bio taj koji je donosio odluke. Dodao je da se na gradilištima u Rusiji i to za vrijeme kad je on bio voditelj gradilišta, a i poslije kad je postao tehnički direktor, troškovi u vidu stanovanja, prehrane, transporta, kao i radne snage, najam strojeva plaćao gotovinom. U početku je gotovinu donosio gospodin KI, a nakon njegove bolesti je on rekao da sve ostaje isto kako se radilo i do tada, te je svjedok obavljao tehničke stvari na gradilištima u Rusiji dok je rekao da je za račune, pri čemu svjedok zna da je imao račun u Grazu gdje je on dizao novac i nosio u Rusiju, ovlastio RI, on je nju opunomoćio da ona može podizati gotovinski novac s tih računa, između ostalog i za plaćanje troškova u gotovini na gradilištima u Rusiji. Dan prije nego što bi se išlo po novac gospodin KI je s Đ bio u sobi, bili su zatvoreni, a isto tako nakon što bi ona donijela novac u to vrijeme kad je on bio bolestan, bi se također zatvorili u sobu, svjedok pretpostavlja dogovarali gdje će se novac uložiti ili nositi, sjeća se da je gospodin KI financirao i održavao jahtu kasnijeg suvlasnika društva LT iz [adresa]. Gospodin KI je uvijek znao sve što se odnosi na novac i gdje se on davao. Supruga gospodina KI u jedan ili dva navrata išla je s Đ u [adresa] iako ona nije imala punomoć za podizanje novca, te je ona također znala da se novac podiže i da se gotovina plaća dalje. U odnosu na količinu novca koja se nosila u Rusiju ovisila je o broju gradilišta te je mogla varirati između 5.000,00-40.000,00 dolara, pa čak i više ovisno o potrebama i broju gradilišta. Ne zna točne sume, ali sigurno su ih evidentirali ŽI i RI, to svjedok pretpostavlja. Ne može znati da li je nešto od tih novaca T zadržao za sebe. Ovi iznosi koji se stavljaju na teret Đ da bi ona uzela za sebe i zadržala nisu osnovani uzimajući u obzir novac koji se davao na gradilišta kao i održavanje jahte, da bi sve te sume ostale kod nje, a kako joj se to stavlja na teret, je apsolutno nerealno. T je znao i bio upoznat sa svime i nije realno da bi Đ sav novac koji je podigla uzela za sebe, smatra da je to nemoguće.

9.1. Odgovarajući na pitanja naveo je da smatra da se bez odobrenja ŽI nije moglo desiti da bi Đ uzela novac koji bi podigla s njegovog računa i zadržala za sebe, jer je on bio upoznat sa svime te je Đ uvijek po podizanju novca isti donosila u firmu i s njim je dogovarala gdje će se novac dalje rasporediti, smatra da nije moguće da je ista mogla podizati novac i zadržavati ga za sebe, a da to ŽI nije znao. Koliko zna do njegovog odlaska iz firme kupljena su dva apartmana na Krku osobno za ŽI i misli još jedan stan u [adresa], ali nije siguran za to. U vrijeme dok je ŽI financirao jahtu (svi troškovi koje je ta jahta obuhvaćala u vidu posade, veza, održavanja, eksploatacije) za RIA on je bio direktor državne firme Privoške željeznice te smo oni za njih na Crnom moru gradili odmaralište. Ne može reći da bi se radilo o mitu, ne zna da li se radilo o posudbi ili je to vraćeno, s tim da je UT bio suvlasnik ACM inženjeringa poslije. Kad ga se pita da li mu je poznato da bi se u Rusiji izdvajao novac za davanje mita, rekao je da o tome nema saznanja, on je obavljao tehničke stvari, pri čemu bi ŽI uvijek zatvoreno s glavnim investitorima razgovarao, o čemu svjedok nema saznanja, svjedok je znao ruski jezik i vodio je računa o sastavljanju ugovora. Susreo se s „reketom“ za vrijeme dok je bio radio na gradilištu, naime, oni su radili za firmu Gas i jednom prilikom je došao jedan čovjek i rekao da su mu dužni neki novac nekoj nepoznatoj firmi i da se to hitno mora riješiti, svjedok je o tome obavijestio investitore i oni su mu samo potom javili da je sve riješeno i da ne mora brinuti. Što se tiče evidencije potpisivanja novca koji se nosio u Rusiju u gotovini moguće je da su se potpisivale neke isplatnice, ne može se sjetiti, s tim da kad je on novac nosio nije ništa potpisivao, niti kad ga je nosio T jer se radilo o novcu koji je bio u kovertama naslovljen na osobe kojima je namijenjen, a ukoliko su postojale evidencije to bi Đ morala imati, pretpostavlja da ona to ima. Sjeća se da kad je već odlazio iz firme, da je nestao jedan dio dokumentacije, a što smatra da je simptomatično jer je nestao onaj dio dokumentacije za period kad je T sam bio direktor. Što se tiče KI ona je bila zaposlenica firme fiktivno, a u istu je počela dolaziti tri i pol godine nakon što je T obolio i to je bio jedan od razloga zbog kojeg je svjedok otišao iz firme s obzirom da je ona počela donositi odluke iako nije bila upoznata niti s poslovanjem i svjedok nije htio više sudjelovati i raditi u firmi, ona nikada do tada nije došla u firmu, a kamoli da bi bila upoznata s radom firme. Sjeća se da su postojale trzavice između LT i H, i to je upravo bilo u vrijeme kada je KI počela donositi odluke, a sjećam se da je UT dao kredit firmi te je razumljivo da je htio imati uvid u poslovanje i sjećam se da je tražio cjelokupnu dokumentaciju na uvid, a budući da je to već bilo u vrijeme odlaska svjedoka, ne zna koje su konkretne odluke bile tada donesene. Zna o provali što je saznao od kolege HI, jer je to bilo nakon njegovog odlaska, on mu je rekao da je nestala dokumentacija, ali više nije znao što konkretno jer nije imao uvida što je prije od dokumentacije bilo u firmi. Nema saznanja da li je to prijavljeno ili je to KI zataškala. Kad je govorio o nestanku dokumentacije za vrijeme dok je on još bio u firmi, odnosno pred njegov odlazak, to je bilo vrijeme kada su počele trzavice i tada je vidio da jedan dio registratora iz razdoblja prije 2004. godine nedostaje. Nakon što mu je predočena preslika pisane izjave na listu 3434-3435 spisa može reći da se sjeća događaja, bio je prisutan i to je bilo u firmi, u uredu tvrtke. U uredu firme su bili prisutni KI i ŽI i odvjetnik, i sjećam se da je KI izdiktirala tekst izjave, odnosno moguće da je on uobličio izjavu a ona je rekla sadržajno što treba pisati u izjavi, a prije toga je rekla da fali određeni iznos novca, i ovu izjavu je Đ potpisala. Na pitanje je li ČT diktirala ovu izjavu budući da je Vesnin rukopis, odgovara da da, ali prije toga je to bilo uobličeno s odvjetnikom koji je bio prisutan. Koliko zna ČT je vratila novac, da li sav ili samo dio, a kad ga se pita da li je bilo pritiska odgovara da je bio prisutan i da bi za njega bio pritisak da je bio u Vesninoj situaciji. Kada su njega pozvali tada je sve bilo pripremljeno, on je samo bio prisutan tome i pred njim se nisu odvijali nikakvi daljnji razgovori vezano za ovaj događaj samo je utvrđeno da je falio novac. KI je bila jako neugodna na tom sastanku ona inače ima takav nastup pa je svjedoku bilo poprilično mučno. Kad su mu predočene potvrde na listu 466 i 467 spisa, naveo je da ovaj novac koji je naveden nije primio, sa novcima ništa nije imao, niti je vodio bilo kakve evidencije jer kako bi bilo moguće da primi pozajmicu od KI i da je novac u gotovini i da se provede kroz firmu, smatra da to nije moguće iako nije financijski stručnjak. Na daljnje pitanje naveo je da se ne sjeća da bi djelatnici firme dio plaće dobivali preko računa, a dio u gotovini. Radnici koji su radili u Rusiji su dobivali novac na račun dok su za troškove dobivali novac u gotovini što se tiče prehrane, stanovanja i putovanja i slično. Misli da su kod ČT šefovi potpisivali određene izjave o potrošenim novcima koje su u gotovini dobivali, koliko se sjeća potpisivale su se nekakve tablice s troškovima. Uvijek su bila minimalno dva gradilišta u Rusiji, a znalo je biti i do četiri. Nikada nije moglo biti deset gradilišta. Ovo što je govorio za gradilišta odnosi se na sve godine od 1994.-2004.. Novac se u Rusiji uručivao šefovima gradilišta, to su oni sami raspoređivali jer se nije radilo o nekoj velikoj administraciji niti su to bila velika gradilišta. Misli da se novac davao u američkim dolarima, jer misli da je račun u Austriji bio u dolarima. On je sa ŽI bio u jako dobrim odnosima i poslovno i privatno, s njim se nije nikada posvadio. Nakon što se on razbolio, svjedok ga je vozio na posao kad je on to tražio, bolesnoj majci u Karlovac i na more. Naime, sjeća se jednom prilikom da je on govorio budemo to ČT stavili na teret, a nakon što ga je prisutni odvjetnik upozorio da je on vlasnik firme i da će on biti odgovoran on je na to odgovorio da je on bolestan i star čovjek i da on sigurno radi toga neće ići u zatvor niti će protiv njega biti pokrenut postupak. Dodao je da je T imao postupak koji se vodio u Austriji i jednom prilikom je rekao da ako taj postupak dobro prođe da će riješiti stambeno pitanje svjedoku, čak je našao i kuću pokraj svoje, te kad je postupak dobro prošao on mu je dao novac 250.000,00 eura. Međutim, da bi nakon toga taj novac potraživao navodeći da mu ga je posudio, iako smatra da to nije njegova volja nego volja njegove žene KI i radi toga se vodi parnični postupak koji je u prvom stupnju dosuđen u korist svjedoka. To što je navodio da se radi o malim gradilištima to je mislio tlocrtno, ali se radi o skupim gradilištima što se tiče tehnologije i opreme. Na gradilištima su bili podizvođači kako iz Rusije tako iz Hrvatske. Hrvatskim firmama se plaćalo na račun, a ruskim firmama se plaćalo dio na račun, a dio u gotovini kako su oni tražili (mehanizacija, transport, iskopi, sva infrastruktura koja se radila). Na primjer svi keramičari su bili plaćani u gotovini. Pretpostavlja da je T vodio računa i imao pregled svih podizanja novca, jer zna da je ČT kad je podignula novac donosila T, prema tome da je tako kako se nju optužuje on bi morao znati da novac fali. Također on je imao uvijek uvid u stanje na računu te bi zasigurno vidio da novac nije raspoređen na način kako su se dogovorili. Smatra da je nemoguće da bi ČT mogla uzeti i za sebe zadržati novac s računa kojeg je vlasnik bio T te koji ju je i ovlastio za podizanje novca s tog računa. Kad ga se pita za situaciju i događaj povodom potpisivanja izjave sa strane ČT, rekao je da je KI bila jako neugodna, na jedan prostački način se odnosila prema ČT, prijetila je sudom, pri čemu T nije rekao niti jednu riječ. ČT mu je izgledala da se prepala, nije puno komentirala niti je uzvraćala i potpisala je tu izjavu. S ČT je o tome pričao kad su bili na sastanku s RIA gdje je ona i rekla da je novac koji se dizao u gotovini išao za gradilišta, svjedok je to također znao, ona je o tome govorila i K i dala mu je tablice koje je imala, na što je on rekao da će razgovarati sa T, a to se desilo nakon što je ona potpisala izjavu. Ne zna u kakvom se zdravstvenom stanju sada nalazi ŽI, samo zna da je u parničnom postupku rečeno da ne može sudjelovati, da uz posljedice moždanog udara ima i neki karcinom. Razlog zbog kojeg je on svjedoku dao taj novac za stambeno pitanje je zbog posla koji je obavljao u firmi, koju je praktički vodio, sve ugovore je svjedok pripremao, stalno bio na putu odvojen od obitelji i on je smatrao da taj dio svjedok zaslužuje, da je to zaradio. Novac je primio uz Zdravkov blagoslov i u njegovom prisustvu, na način da mu ga je ČT donijela, a isti je primio u nekoliko rata u gotovini, on je tada već bio bolestan i ČT mu ga je u više navrata iz Graza donosila. U ukupnoj visini 250.000,00 eura. Što se tiče Šljivika, zna da su izgrađene tri urbane vile koje su prodane, a za to vrijeme se radilo o „astronomskim“ cijenama, a zna da je kupljeno zemljište Galižana kraj Pule, ali ne zna što je dalje bilo s tim projektom. Misli da su T i ČT imali poseban odnos, misli da je taj odnos KI smetao, iako je ona išla zajedno s ČT kad je putovala u Austriju podignuti novac i sve je znala, ali misli da je ovo zadnje iskoristila kako bi joj se osvetila, to je njegov dojam.

9.2. Sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka, jer je iskazivao po svojim saznanjima, jasno, određeno te na njegov iskaz nije bilo primjedbi.

10. Svjedok HI naveo je da se zaposlio u TD ACM inženjering d.o.o. 2004., misli da je tako bilo, i to kao inženjer voditelj na gradilištu i to u Rusiji u Podmoskovlju, konkretno u Stupinu, gdje je bio otprilike godinu dana, nakon čega je prešao na drugo gradilište u Volgograd, i tamo je radio otprilike sljedećih godinu dana. Negdje pri kraju se čuo sa MI, jer mu je on trebao poslati neki novac da se može vratiti u Hrvatsku na što mu je on rekao da su opljačkani. Kad se vratio u Hrvatsku tada su se u TD već svi posvađali, te je on bio postavljen za direktora društva i to ne odmah, već kad je MI već definitivno otišao iz firme. Tada je na mjestu direktora bio oko 6 mjeseci, s tim da su uz njega još bili još uvijek koliko se sjeća KI i UT, a misli da je poslije bio i ST. Nakon 6 mjeseci otprilike je dao ostavku, jer nikakvog plana za društvo nije bilo, on je samo dolazio na posao i slušao prijepore između dva-tri klana koja su se stvorila u društvu, svi su nešto obećavali, a pritom se ništa nije dešavalo. Nakon toga je bio održan sastanak gdje su došli U i ruski vlasnici, misli da je bio i ST, dogovaralo se da bi se neki poslovi u Rusiji odradili, a postojalo je i neko zemljište u Istri gdje bi se moglo krenuti u projekt sa izgradnjom apartmana i stanova, međutim ništa se od toga nije realiziralo, a svi su se razišli jer je među njima bilo velikih tenzija. On je tada ponovo za idućih 6 mjeseci bio postavljen za direktora društva nakon čega je dao ostavku na mjestu direktora, ali je ostao u firmi, i ništa nije radio kao i do tada. U firmi je ostao kao inženjer građevine.

10.1. Odgovarajući na pitanje da li se na gradilištima u Rusiji novac donosio u gotovini naveo je da se donosio, zna da je njemu kada je išao u Rusiju novac davan u gotovini kako bi imao za potrebe u Rusiji. Novac mu je davao direktor MI, on ga je primio u firmu, uglavnom je s njim komunicirao, rijetko s RI. S tim da bi on onda sve račune koje je onda potrošio ili bi potpisao izjavu na što je potrošen novac ako ne bi imao račun (na primjer za plaćanje najma stana), i to bi poslao RI. Sjeća se da su se tad u Rusiji u računovodstvu bili neki čekovi koji su se mogli unovčiti. Sjeća se kada je prvi put dolazio u Stupino na gradilište da je dobio novac u gotovini kako bi mogao podmiriti troškove, kad bi se to potrošilo tada bi netko donio također gotovinu, a što bi on sve evidentirao i svaki mjesec slao RI stanje koliko je potrošeno i na što je potrošeno. Takvo "neformalno " računovodstvo je bilo isključivo za gotovinu, nije se radilo o nekakvim velikim iznosima. Kada bi dolazio u Zagreb nije potpisivao neke dodatne dokumente u odnosu na ove račune ili izjave koje je prethodno slao za utrošenu gotovinu. Nakon što su svjedoku predočene preslike računa iz 2005. i 2006. godine, koje je branitelj optuženice priložio u spis jer smatra da bi se moglo raditi o tom "neformalnom" računovodstvu za gotovinu potpisane sa strane svjedoka HI, svjedok je naveo da potpis na oba dokumenta jako sliči na njegov, ne sjeća se ovih računa, a posebno iznosa na računima, jer se radilo o ciframa od oko 1.000,00 - 3.000,00 dolara koje je on dobivao. Misli da ovi računi nemaju veze s ovim o čemu je sada iskazivao, osim što je netko stavio njegov potpis na ove račune, naime on ne znam ništa o firmi koja je na tim računima navedena. Možda je bila situacija da je neke stvari potpisivao, sada se ne može sjetiti, na primjer na ovom računu od 2006. gdje je navedeno radovi izvedeni, radi se o njegovom rukopisu kao i o njegovom potpisu, dakle, on je to napisao. U odnosu na račun iz 2005., samo je njegov potpis dok ostale unesene natpise nije napisao. Na daljnje pitanje da li su u gotovini plaćali kooperante na gradilištima u Rusiji, odgovara da misli da je išlo sve preko računa, odnosno u sklopu ugovora, osim samo zna da je možda trebala gotovina kad bi se trebalo nešto "podmazati". I zna da je to bio slučaj od 2002. pa i do dan danas. Oni su ovdje konkretno radili s McDonalds-om. Na posebno pitanje da li se sjeća da bi UT istjerao V iz firme, odnosno zabranio im da se vrate u istu, naveo je da jedino što se sjeća da je negdje pred kraj 2008. netko promijenio brave na firmi ulazne, ne zna da li su to napravili U ili UT. Provala dok je on bio, da bi trebao pozvati policiju, konkretno nije bilo, štoviše alarm je bio u firmi. A što se tiče nestale dokumentacije sjeća se da se to pojavljivalo u par navrata, na primjer kad bi gospođa KI tražila nekakve dokumente vezano uz MI ili RI i kada isti nisu nađeni ona bi ona rekla da su isti ukradeni. Zna tko je II, ona je bila knjigovotkinja nakon RI i ne sjeća se da bi on nju zvao i rekao da je provaljeno i da je nestala dokumentacija. Nakon što mu se predočava iskaz svjedokinje II sa zapisnika od 8. lipnja 2021. na poleđini lista 3322 spisa, 1. odlomak, naveo je da dopušta mogućnost da je iskaz gospođe II točan. Sjeća se da je nešto s bravama bilo, da su brave promijenjene, ali se ne može ništa drugo sjetiti, dopušta mogućnost da je taj iskaz istinit. Novac koji je primao u gotovini je bio novac za njegove potrebe. Društvo ACM inženjering je imalo predstavništvo u Moskvi i tamo je bila knjigovotkinja. Tamo je bio jedan gospodin koji je bio direktor, a nakon što je on otišao, svjedoka su postavili za direktora tog predstavništva. Ne može se sjetiti na koju valutu su bili čekovi o kojima je govorio. Uglavnom je u gotovini dobivao dolare. Naime, dobivao je gotovinu u određenom iznosu koju je trošio te potom bi tražio da mu se dostavi dodatna gotovina, pa ili bi poslovođa donio ili direktor iz Hrvatske kad bi dolazio u obilazak gradilišta ili kad bi svjedok odlazio u Moskvu također bi uzeo novac. Vratio se negdje sredinom 2007. i tada su već svi bili posvađani, a ČT već tada nije bilo u firmi. MI je bio u zahlađenim odnosima s KI. Radilo se o klanovima kako je već naveo, s jedne strane U, zatim MI i UT, a svjedok je tek kasnije saznao da je on većinski vlasnik firme. Kad je rekao da ga je MI nazvao i rekao da su opljačkani, konkretno je rekao da ih je ČT opljačkala, kasnije je čuo da se radilo o nekakvih 2.000.000,00 vjerojatno dolara. Ovi iznosi koji su navedeni na danas predočenim mu računima su visoki iznosi, on nije dobivao tako visoke iznose, dobio bi od 1.000,00 - 3.000,00 dolara. Pojasnio je da je radio na gradilištima u Rusiji i nije vodio računa o događanjima u firmi i načinu na koji se ona vodi. RI kao financijski direktor i on kao tehnički direktor su potpisivali ugovore, vodili politiku firme. Kad mu je trebao novac njima se obraćao da može platiti svoje troškove. Pretpostavlja da su kooperanti na gradilištima bili isplaćivani putem računa, postojali su ugovori, a tu je konkretno bila kompanija McDonalds koja je bila ozbiljna kompanija. Za svoju gotovinu koju je dobivao je svaki mjesec pisao izvješće na što je ista utrošena te uz račune slao u Hrvatsku, a tako su činili i si drugi rukovodioci koji su dobivali gotovinu, odnosno svi su dobivali gotovinu. Kad je on bio direktor firme postojala je dokumentacija firme u istoj. On nije provodio plaćanja kooperantima na gradilištu, samo je sastavljao izvještaje tko je koliko odradio. RI mu nikada nije davala novac. Ne zna da li je uloga KI u vrijeme MI bila da KI odlučuje a da MI izvršava, a u njegovo je vrijeme tako bilo, a još su se tu bili priključili i supruga od KI i UT. Kad je bio direktor u Hrvatskoj, on je svako jutro odlazio po V i zajedno su odlazili na posao. Gospodin KI je bio sposoban donositi odluke i sudjelovati u radu firme iako je imao vidljive posljedice od moždanog udara, ali svaki dan je dolazio u firmu, s njim je u pravilu dolazila i njegova supruga. On je sudjelovao i na sastancima, ravnopravno s ostalim sudionicima gdje je bila i njegova supruga i UT. Svjedok je na gradilištima radio od 2004. pa sve do 2007. godine, i dakle u sve to vrijeme je dobivao gotovinu za sve svoje potrebe kao i za potrebe koje se nisu mogle platiti putem računa. On je u tih par godina odradio dva gradilišta i uz njega su bila još dva rukovodioca na drugim gradilištima. Nije siguran, misli da je bilo još nekih 5 ili 6 gradilišta u tom periodu. Ne može govoriti za druga gradilišta, ali misli da je bilo jednako kao i na njegovom što se tiče gotovine. Kad je bio direktor nije donosio bilo kakve odluke o uplatama bilo kojim drugim društvima. Ne sjeća se društva Idea Menadžment, sad ga vidi na ovim predočenim računima, a obzirom da je iste potpisao vjerojatno se susreo s tim društvom. Zna tko je EI, ona je bila sekretarica u firmi u Zagrebu, moguće je da je njoj dao otkaz, a vjerojatno ne samo njoj, a to sve zbog toga jer je firma došla u tešku financijsku situaciju, ona je bila Hrenova osoba od povjerenja. RI je prvi put vidio vjerojatno prilikom zaposlenja, a nakon toga kad je bio između gradilišta, i također je vidio kad se vratio u Hrvatsku jednom prilikom je bila došla u firmu, ali tad već više nije bila radila. S njom nije komunicirao, samo su se pozdravili. Ne može se sjetiti tko ga je postavio za direktora, vjerojatno KI. Ne sjeća se da bi UT smijenio KI.

10.2. Sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka, jer je iskazivao po svojim saznanjima, jasno, određeno te na njegov iskaz nije bilo primjedbi.

11.Svjedokinja II, čiji je iskaz pročitan uz suglasnost stranaka, navela je da se 2004. ili 2005. godine zaposlila u društvu ACM Inženjering na radnom mjestu kontera posao kojeg je obrada ulazne i izlazne dokumentacije, sastavljanje bilanci i drugih periodičkih obračuna, s tim da nije imala pravo potpisa. Pojasnila je da je svoj potpis stavila u smislu da je sastavila neki dokument, ali je sve ovjeravala RI koja je bila direktor računovodstva i financija. Napomenula je da je radila i završne račune i predavala ih u poreznu upravu. Na poseban upit da pojasni tko je dostavljao relevantnu dokumentaciju, navela je da se radilo o različitim osobama, primjerice imali su gradilišta u Rusiji i onda je uvijek netko tko je dolazio iz Rusije dostavljao dokumentaciju, postojao je jedan zaposlenik koji je izrađivao fakture kao i kolega koji je pisao virmane za dobavljače. Nema saznanja o tome je li dokumentacija bila vjerodostojna odnosno je li se odnosila na stvarne poslovne događaje. kolega koji je fakturirao se zove L, ne sjeća se prezimena. Ne sjeća se imena mjesta gradilišta u Rusiji, zna da ih je bilo više, radilo se o gradnji McDonaldsa, neke dvorane, ali ne zna točno gdje. Svu dokumentaciju o tome je dobio inspektor koji je provodio porezni nadzor. Dokumentacija iz Rusije je obrađivana zajedno s ostalom dokumentacijom u knjigovodstvu, a tu dokumentaciju su dostavljali u Zagreb zaposlenici koji su vodili gradilišta u Rusiji, bilo ih je više, ne sjeća se točno njihovih imena i prezimena, sjeća se jedino osoba prezimena HI i OT. Nije bila uključena niti upoznata s poslovnim procesima u firmi, niti je prisustvovala poslovnim sastancima, samo je vodila knjigovodstvo. Drugi zaposlenik koji je radio u knjigovodstvu se zvao IT, on je bio sin ŽI koji je bio jedan od vlasnika firme, a ne zna je li bio i direktor. IT nije imao nekih znanja niti iskustva već je radio po njezinim uputama. U to vrijeme je MI bio direktor, a ne zna je li ŽI bio direktor u nekom prethodnom periodu, bio je teško bolestan, ali je unatoč tome znao dolaziti u firmu. KI je bila zaposlenica na platnom spisku, ali nije dolazila na posao, s tim da je u jednom periodu počela dolaziti na posao, ali ne zna točno kad. Suvlasnik firme je bio i UT, sada pokojni i ne zna tko je imao veći dio udjela u firmi, ŽI ili UT. Ne znam je li UT tražio objašnjenje za loše poslovanje firme niti je li zabranio KI da dolazi u firmu. U vezi saznanja o provali u firmu navodi da nema neposrednih saznanja, u tom periodu je samo dva puta tjedno dolazila u ured, ali je zvao direktor HI govoreći da je provaljena brava i da neka dođe u firmu i zove policiju, što je odbila i rekla njemu da on zove policiju. Više nije htjela dolaziti u firmu obzirom na takve okolnosti te mogućnost da i nju okrive ako nešto bude nedostajalo. Iako su je T i KI zvali govoreći da će je privesti policija ako ne dođe, više nikad nije došla u firmu. Na daljnji upit ima li saznanja da bi nedostajala neka dokumentacija nakon 2007., navela je da nije imala pristup cjelokupnoj dokumentaciji pa se ne može točno o tome očitovati. Međutim ona je uočila kada je došao inspektor da nedostaje određeni dio dokumentacije koji se nalazio prethodno u donjem dijelu ormara u uredu RI, a odnosio se na sva gradilišta u Rusiji ne znam od koje godine, koja dokumentacija je bila sortirana na način da se u pojedinim registratorima nalazila dokumentacija koja se odnosi na sva gradilišta koja je podijeljena na ulaznu i izlaznu dokumentaciju te ugovore za sva gradilišta. To je rekla i inspektoru - da ta dokumentacija nedostaje. Nije bila prisiljavana potpisati neke izjave, ne sjeća se je li je KI prisiljavala da nešto potpiše. Ipak je preostala određena dokumentacija koja se odnosila na gradilišta u Rusiji jer u protivnom ne bi niti mogla napraviti tabelu po gradilištima za inspektora. Kada joj se predočava potpis na zapisniku od 12. siječnja 2012. s lista 1180 spisa, navodi da se na njemu nalazi njezin potpis. Obzirom je prethodno o istim okolnostima bila ispitana 2012. godine tada se bolje sjećala okolnosti u vezi predmeta postupka. Točno je što joj se predočava iz navedenog zapisnika da je bila zaposlenica društva ACM Inženjering od 01. lipnja 2005. do 31. prosinca 2007. kada je otišla u mirovinu, a da sam je 01. svibnja 2008. do lipnja 2009. radila na ugovor o djelu, na poslovima knjigovodstva i vođenja financija. Sada se ne može sjetiti na što bi se točno odnosili troškovi gradilišta u Rusiji. Po predočavanju dijela sadržaja iskaza od 12. siječnja 2012. s poleđine lista 1179 spisa da je društvo ACM imalo svoju filijalu u Moskvi naziva ACM Inženjering Moskva, da su za obavljene poslove u Rusiji imali dobavljača IDEA Menagment od kojeg je dobila fakture koje je uredno knjižila, a da ne zna tko je osnivač istog, navela je da je sve točno. Vezano za radove u Rusiji navela je da o svemu tome postoji dokumentacija. RI je napustila firmu prije nego je ona otišla u stvarnu mirovinu, kada je otišla u mirovinu ona više tamo nije radila. Kada joj se predočava dio iskaza s istog zapisnika s iste stranice da je negdje 2007. godine, da se ne sjeća više datuma, RI morala otići iz firme, da joj pravi razlozi nisu poznati, da nije prisustvovala sastancima pa ne zna kako je došlo do svađe između ŽI i njegove supruge KI, i RI, odgovorila je da je to točno, da je prije odlaska RI u firmu počela dolaziti i KI, ali ne zna koliko je to točno trajalo. U vezi spomenute svađe navela je da ne zna što je bio razlog svađe, zna da samo jedan dan nije došla na posao. Nastavno po predočavanju sadržaja iskaza da je primijetila nakon te svađe da je KI po odlasku RI iz firme počela svakodnevno dolaziti u firmu i da je od tada određivala pravila, da je KI suprug dao punomoć pa je ona određivala što će se sve raditi, da je ubrzo smijenjen MI koji je bio tehnički direktor, a da joj razlozi smjene nisu poznati, navela je da je sve to točno. Zaključila je, obzirom na prethodno pročitano, da je vjerojatno ŽI bio direktor, ako je MI bio tehnički direktor. Završni račun je pregledala RI, a nakon toga ga je potpisao ŽI. Navela je da što se nje tiče, svi podaci u prijavama su točni, pa nisu postojali lažni niti dvostruki računi, čime je potvrdila i svoj iskaz u istražnom postupku, gdje je navela je i da je sto posto sigurna da nisu postojali dvostruki odnosno lažni završni računi, a da je čula da to govori KI. Nije imala pečat od firme. Kada joj je predočen sadržaj iskaza s istog zapisnika prethodno citiranog s lista 1180 spisa da se sjeća da je kod nje ostao jedan pečat društva označen s brojem dva i račun koji nisu potpisale odgovorne osobe, što je sve predala stečajnom upravitelju, a da je KI tražila da vrati pečat, što nije htjela učiniti, jer ona nije bila odgovorna osoba, navela je da je to točno. Dodala je da je izrađivala dokumentaciju za obradu plaća, a ne sjeća se je li MI imao kreditno opterećenje. Pričalo se da se vodi postupak pred sudom između MI i ŽI, osobnih saznanja o tome nema. Ne zna je li se vodio sudski postupak između firme i nekoga iz Austrije. Ne zna je li bila isplaćena znatna suma ŽI u [adresa]. Ne zna ništa u vezi kupnje kuće MI. Na upit kada je MI došao u firmu navela je da to ne zna, jer kada je ona počela raditi u firmi, on je već bio tamo. Ne zna koje poslove je obavljao MI i što je on u stvarnosti radio. Ne zna kada se počelo poslovati po Rusiji, jer po njezinom dolasku u firmu, to su već bili uhodani poslovi. Ne sjeća se je li postojao gubitak u poslovanju u 2007. godini. Kada joj se predočava sadržaj istog iskaza s lista 1180 spisa da je 2007. godine sačinila završni račun i da je po tom završnom računu za društvo ACM Inžinjering utvrđen gubitak od 13 milijuna kuna zbog dospjelih obveza prema bankama i nemogućnosti prodaje stanova, a da je 2008. ostvaren gubitak od 3 milijuna kuna, navela je da je to vjerojatno točno, a sada se više ne sjeća. Stanovi koji su bili u vlasništvu ACM-a koje je on gradio, a nisu se mogli prodati su se nalazili u Šljiviku u Zagrebu, ne zna kako su izgledali, a koliko se sjeća Erste banka je bila kreditor, oni nisu bili prodani pa se banka nije mogla namiriti. Stanovi su vođeni kao imovina tvrtke. Ne sjeća se iznosa kreditne obveze prema banci na ime gradnje tih stanova niti tržišne vrijednosti po kojoj su ti stanovi prodavani. Ne zna tko je donio poslovnu odluku da će se ti stanovi graditi. Kada joj se predočava sadržaj istog iskaza sa zadnjeg odlomka s poleđine lista 1179 spisa u dijelu da se ne sjeća datuma kada je KI promijenila bravu ureda, da je to prvi uočio gospodin HI koji je nazvao i rekao da je izvršena provala te podsjeća na prethodni dio današnjeg iskaza o istoj okolnosti i pita je se što je onda točno, navela je da je HI njoj rekao za provalu, a vjerojatno je onda u tome i promijenjena brava kako je prethodno iskazivala. Na daljnji upit o odnosu HI i KI, navela je da ga je vjerojatno postavio njen suprug na to mjesto pa su vjerojatno bili su u dobrim odnosima. Nije sigurna tko je prije 2007. potpisivao završen prijave, gospodin KI ili RI. Nije nikome osim inspektoru iz Porezne uprave davala dokumentaciju firme. Po predočavanju dijela iskaza s poleđine lista 1179 spisa da su dolazile neke kontrole i da je obavljen inspekcijski nadzor, te da je jedan od nadzora obavljao gospodin ŠT i da je tada bila inspekcijska kontrola od strane Državnog deviznog inspektorata i da je od nje je tražena poslovna dokumentacija na uvid što im je i dala, navela je da je to točno, da je kontaktirala samo s jednim inspektorom i to je taj. U periodu dok je bila u firmi bila je samo jedna inspekcija Državnog deviznog inspektorata, za drugo ne zna. KI je dovodila u kontrolu neke revizorske kuće kojima je svjedokinja donosila dokumentaciju na pregled, ali to nema veze s inspekcijom upućenom od strane države.

9.3.5.Iz citiranog sadržaja iskaza svjedoka je razvidno da ne potvrđuje navode svjedoka KI i ŽI da im je ukazala na nepravilnosti i nezakonitosti u radu optužene RI, niti da je KI komentirala račun mobilnog telefona optuženice te govorila o fiktivnim računima koje da bi uočila. Štoviše, svjedokinja u svom iskazu ističe da nije htjela više dolaziti u firmu kako i nju za nešto ne bi optužili U, dok iz iskaza svjedokinje proizlazi i da je KI govorila da su završni računi lažni odnosno dvostruki, što je svjedokinja opovrgnula, navodeći da je sto posto sigurna da nisu postojali dvostruki odnosno lažni završni računi. Sav je suda da se radi se o objektivnom i nepristranom svjedoku koji iskazuje logično i uvjerljivo zbog čega se njen iskaz u cijelosti prihvaća točnim i istinitim.

12. Svjedok DT, u svom iskazu, koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da nema nikakvih saznanja niti veza s društvom ACM Inženjering u periodu od 2004. do kraja 2008., to je bila firma njegovog oca koliko mu je poznato. Sigurno nije radio u firmi ACM Inženjering, niti je imao bilo kakve veze s njom nakon 2001., kada je počeo raditi u državnom inspektoratu. Nema saznanja da bi otac imao neke veze s društvom IDEA Management, a poznato mu je društvo BU ak BU d.o.o., ne zna tko je to društvo osnovao niti gdje mu je bilo sjedište. Moguće je da je u tom društvu bio zaposlenik prije 2001., a zna da je isto osnovao otac s još dvije osobe u vezi poslovanja u Rusiji, a ne zna jesu li putem tog društva vršene isplate gotovine. Od početka 2004., nema nikakvih kontakata s ocem i njegovom suprugom KI.Po predočavanju dijela iskaza svjedoka KI sa zapisnika od 18. siječnja 2022. s lista 3404 spisa: "suprug je osnovao dvije off shore firme koliko je meni poznato, osim IDEA Management- a to je bila firma Building construction, ne znam tko su bili ovlašteni potpisnici po računima tih firmi, ja nisam bila, na upit je li u tom periodu JI, sin mog supruga iz prvog braka bio punoljetan, odgovaram da je, znam da nije bio ovlašten potpisnik po računu firme IDEA Management, bio je potpisnik po računu otvorenom na ime druge firme koju je moj suprug otvorio u Austriji sa sjedištem u [adresa] imena Bu ak Bu d.o.o. putem koje je organizirao poslovanje i plaćanje u Rusiji.", naveo je da je to točno, da je to u načelu prethodno i naveo. IT je njegov brat, koliko mu je poznato on nije bio ovlašteni potpisnik po računima tvrtki čija imena su prethodno navedena, ali to treba pitati njega, nije čuo da bi otac imao neki sudski postupak u Austriji, a nešto je načuo u vezi Slovenije i postupka koji se tamo vodi, a ne zna je li vodio neki postupak pred sudom sa MI. Poznato mu je ime firme Anyway, ali se ne sjeća je li imao bilo kakve veze s tom firmom, je li bio ovlašten za raspolaganje gotovinom s računa te tvrtke.

13.Svjedok IT, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da je radio kao referent u firmi ACM Inženjering 2006. i 2007., a optuženica je bila direktorica financija, a MI je bio također zaposlen kao direktor, ali se ne sjeća točno. Možda je bio voditelj poslova ili voditelj gradilišta. Zbog proteka vremena tih okolnosti se malo sjeća. Ne zna i ne sjeća se kako su plaćani troškovi gradilišta u Rusiji. Ne sjeća se je li MI zbog potrebe posla izbivao iz sjedišta tvrtke. Svjedok je tada pomagao u knjigovodstvu, još je studirao, II je radila knjigovodstvo, ne sjeća se je li mu davala upute za rad, nije bio ovlašten za podizanje novca u firmi, ne zna je li otac imao druge firme, ne zna je li išao u [adresa], DT je brat svjedoka, a ne zna je li imao neke veze s firmama oca, ne zna da bi bio vođen neki postupak pred sudom u vezi oca u Austriji i Sloveniji, niti postupak protiv MI. Nakon što je otac doživio moždani udar moguće je da je MI preuzeo funkciju direktora, ali se ne sjeća točno. Svjedok je radio u firmi nakon moždanog udara oca i u tom periodu je KI najvjerojatnije dolazila u firmu, a ne sjeća se koliko često. Ne sjeća se što je ona u firmi radila. Nisu mu poznata imena NT, RT, BT i ĆI odnosno stvarno se ne sjeća imaju li oni kakve veze s firmom ACM Inženjering. Za CT nije nikad čuo.

9.4.2.Iskaze svjedoka GI i DT vijeće nalazi točnim i istinitim jer su uvjerljivi i životni, iskazivali su po svojim neposrednim saznanjima i sjećanju te je logično da se svih relevantnih okolnosti ne sjećaju zbog proteka vremena.

14. Svjedokinja EI, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, navela je vezano za okolnosti ovog postupka, da je u periodu od 2004. do kraja 2008., bila tajnica u društvu ACM Inženjering u kojem društvu je MI bio tehnički direktor, a optuženica je bila financijski direktor. Svjedokinja je bila tajnica svih, što znači da se javljala na telefone, slala faxove, kuhala kavu, a unatoč tome je imala najmanju plaću. Vlasnik firme ŽI, nakon što je imao moždani udar, više nije dolazio u firmu. Sve do 2007. firma je imala gradilišta u Rusiji, tamo je firma radila objekte za McDonald`s. Osobe imena NT, RT, BT i ĆI su bili šefovi gradilišta u Rusiji. Ne znam osobne podatke navedenih osoba. Ona je primala i dijelila poštu koja je pristigla u firmu, ne zna, odnosno ne sjeća se jesu li MI i ŽI imali deponiran potpis kod javnog bilježnika. Ne zna je li se odnos optužene RI sa ŽI promijenio nakon što je ŽI imao moždani udar. Ne zna je li ŽI bio upoznat s poslovanjem društva nakon moždanog udara, nije u to bila upućena. MI je odlazio u Rusiju poslovno, često je izbivao, a ne zna kako su se radnici tamo plaćali. Zna da se inače plaća isplaćivala putem računa firme, ali sada detalje o tome ne zna. MI joj nije ostavio bianco papire sa svojim potpisom kada je izbivao iz firme, točno je da je osuđena na uvjetnu osudu jer je kao svjedok dala lažni iskaz, navodeći ovo što je danas izjavila da nikakve bianco formulare koje je potpisao MI njoj nije ostavio. Ne zna zašto su svjedoci iskazivali njoj na štetu. TT je bila arhitektica koja je surađivala s firmom na projektu izgradnje zgrade na [adresa], ĐT je vidjela jednom, ona je dolazila u reviziju poslovanja kada su već počeli problemi u firmi, a CT i PT su isto zaposlenici firme. Nema saznanja da bi ŽI vodio neki spor u Austriji niti da bi u Sloveniji bio vođen postupak protiv njega zbog neovlaštenog prijenosa deviznih sredstava, to sada prvi puta čuje. Nema nikakvih saznanja niti je bila prisutna iznošenju dokumentacije iz firme. Nema saznanja o provali u firmi, otkaz joj je dao HI 2008., a on je bio direktor poslije MI. Za FT zna da je dolazio u firmu, ali ne zna je li imao ikakvu ulogu u firmi. Vlasnik firme je bio ŽI i ne zna kakav je odnos imao sa spomenutim P. NT je imao prebivalište u [adresa], RT je imao veze s Ukrajinom, a BT i ĆI su imali prebivalište na širem području [adresa]. Supruga ŽI, KI nije dolazila u firmu nakon što je moždani udar imao njen suprug, niti prije tog događaja, ja je nije viđala, sve do 2007. kada su počeli problemi u firmi. CT radio je na gradilištu na Šljiviku, a PT u [adresa].

9.5.1.Dio iskaza svjedokinje u vezi upravljačkih uloga u društvu vijeće prihvaća točnim i istinitim jer je potvrđeno materijalnom dokumentacijom u spisu koja se odnosi na društvo ACM, a ne prihvaća se dio iskaza svjedokinje da ŽI nakon što je obolio nije dolazio u firmu jer je to protivno iskazima svjedoka, te u dijelu da joj MI joj nije ostavio bianco papire sa svojim potpisom kada je izbivao iz firme, jer je pravomoćno osuđena za davanje lažnog iskaza u odnosu na ovaj navod.

15.Svjedok ĆI, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka , naveo je da je bio zaposlen u tvrtki ACM Inženjering do 2002. ili najkasnije 2003.. U periodu dok je radio u toj tvrtki bio je šef gradilišta u Rusiji, a zatim direktor projekta, i zatim šef predstavništva također u Rusiji. Kako su gradilišta na kojima je radio i za koja je bio zadužen bila zatvorena, otišao je iz tvrtke. Međutim i nakon njegovog odlaska neka druga gradilišta koja je tvrtka imala u Rusiji su i dalje ostala otvorena. Poslije njega su na tim gradilištima ostali RT, BT, ET i NT. Vezano za plaćanja za potrebe gradilišta za koja je bio zadužen, uglavnom sve bilo plaćano putem bankovnih računa, pod pojmom sve podrazumijeva plaće, materijale, usluge kooperanata, a neki manji dio troškova kao aviokarte, dnevnice, troškovi reprezentacije se plaćalo u gotovini iz blagajne koja je bila na gradilištu, za koju blagajnu je bila zadužena računovođa na gradilištu. Gradilište za koje je bio zadužen se nalazilo u sektoru Novorosijsk, bila su dva investitora -ruske željeznice i Inaros. Direktor željeznica je bio FT, a ne zna je li imao neku funkciju u ACM Inženjeringu, odnosno za vrijeme dok je on bio tamo zaposlen nije, a čuo je da je poslije 2005. tamo bio suvlasnik. Nisu mu davali na ime poticaja ili zahvale za suradnju novac, već mu se firma zahvalila na način da kada je sa suprugom došao u Hrvatsku mu je plaćen smještaj u hotelu Westin i ručkovi u Zagrebu. Koliko se sjeća u jednom navratu je došao u Hrvatsku sa suprugom. Tada je direktor društva ACM Inženjering bio ŽI. Gotovinom su plaćani različiti troškovi u iznosu od oko, odnosno do 10 000 dolara dvomjesečno, trošak gotovine je pravdao dokumentacijom, točno je da je gotovinom platio i kaznu za prometni prekršaj koji je počinio, ali je porezna obveza za firmu iznosa 10 do 20 tisuća dolara plaćena s računa firme. Za firmu Buakbu d.o.o. radio je „na crno“ bez prijave, tamo je direktor također bio ŽI i onda je ta firma postala ACM Inženjering. Precizirao je prethodni navod o potrošnji gotovine na mjesečnoj razini, moguće da se radi i o iznosu od 10000 dolara potrošenih tijekom mjeseca jer zapravo se u pravilu radilo o godišnjoj potrošnji oko sto tisuća dolara korištenjem gotovine. Na ime potrošenih gotovinskih sredstava je predavao priznanice upravi firme, u sjedištu u [adresa]. Telefonom je dogovorio da novac pošalju, netko je taj novac donio tko je prvi došao, tako da je novac donosio i ŽI koji je tamo dolazio svakih par mjeseci kao i projektanti, dok je direktor ŽI odobrio da se novac donese. Znao se naći s djelatnicima firme i u Moskvi da mu donesu novac, ponekad je novac donosio i MI, ŽI. Plaća mu je isplaćivana na račun u dva navrata za prethodni mjesec u iznosu od oko 3 tisuće dolara ukupno i ne zna koliko je koji isplaćeni dio iznosio. Isplata je vršena u dva dijela jer su na jedan dio obračunavani doprinosi, a na drugi nisu. Podnio je tužbu protiv ACM-a zbog neisplaćenih plaća, ali je tvrtka otišla u međuvremenu u stečaj i nakon toga više nije potraživao niti se bavio tom tužbom. Na području bivšeg SSSR-a su bila gradilišta firme u području Nižnji Novgorod, Moskva, uvijek je bilo paralelno nekoliko gradilišta, njih dva do tri. Na daljnji upit što se konkretno gradilo naveo je da se na području Grušovaje za INA-u gradio objekt za potrebe pretakanja mazuta-nafte i objekt za potrebe pročišćavanja balasnih voda na lokaciji Šeskariš. Za potrebe željeznice su građena dva hotela, restoran i sportski tereni na području Kabardinki. Vezano za plaćanje transporta radnika i tehničkog osoblja, isto je osiguravao investitor, a vrlo rijetko je bilo potrebno da se u gotovini plati taj trošak koji je mogao iznositi red veličine pet dolara za jedan tank goriva, koja gotovina je onda osiguravana na način kako je to prethodno opisao, i taj je trošak također evidentiran priznanicom. Ispravio je prethodne navode, pojašnjavajući da je od tog perioda prošlo jako puno vremena, više od 20, čak i 30 godina tako da se nije odmah sjetio svih detalja. Sada se sjetio da sa firmom ACM Inženjering kao njihov zaposlenik radio jedino na gradilištu Kabardinki na izgradnji hotela, restorana i sportskih terena. Ostala gradilišta koja je prethodno spominjao su bila pod firmom Buakbu u periodu do 1994. godine. Prilikom primopredaje gotovine od strane MI nisu sastavljali nikakav dokument, uobičajeno je bilo da se novac predaje u koverti i nikad nije bilo sporno da se u koverti nalazi upravo dogovoreni iznos, niti je bilo nekih reklamacija o tome. Nema saznanja o poslovanju firme ACM Inženjering nakon 15. prosinca 2003. kada je prestao tamo raditi. Dobivao je novac u američkim dolarima na opisani način, a onda ih je promijenio u rublje i tako plaćao što je bilo potrebno. Tvrtki ACM Inženjering je ruski investitor plaćao na račun u valuti dolari na račun u Zagrebu, u ugovorima je također kao valuta naznačeno američki dolari. Ruski kooperanti su plaćani isplatom s računa, ne sjeća se da bi i jednom kooperantu bilo plaćano u gotovini. Zna da je tvrtka Buakbu imala otvoren račun u Grazu i još negdje, ali takvih saznanja za tvrtku ACM Inženjering nemam. Ime tvrtke Idea Managment mu uopće nije poznato.

15.1.Braniteljica optuženice je prigovarala dijelu iskaza svjedoka da su ruski investitori plaćali u dolarima jer je iz spisu priležeće dokumentacije vidljivo da su plaćanja vršena u rubljima a onda je vršena zamjena u dolare kojim novcem gotovini u Rusiji je plaćano što je bilo potrebno.

15.2.Iskaz svjedoka ĆI je logičan i uvjerljiv i vijeće ga prihvaća točnim, pri čemu prigovor obrane nije doveo u pitanje zaključak vijeća jer zbog proteka vremena nije životno da bi se konkretnih okolnosti svjedok sjećao.

16.Svjedok RT u svom iskazu, koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da je radio u tvrtki ACM Inženjering u periodu od 01. svibnja 1998. do 12. srpnja 2007. U periodu od 2004. pa do 2006. je radio na gradilištima na području Moskve, a inače na gradilišta u Rusiji otišao je 2000.. Precizirao je da je tamo radio do sredine 2006. s manjim pauzama. Uvijek je radio na poslovima rukovoditelja gradilišta. Njemu je neposredno nadređeni bio tehnički direktor MI. Plaću je dobivao preko računa, a također je sva plaćanja vezano za gradilišta gdje je bio rukovoditelj plaćao putem računa. Po predočavanju dijela iskaza svjedoka JT da je na gradilištima gdje je on radio nešto od troškova bilo plaćano u gotovini, odgovara da to nije bio slučaj kod njega na gradilištima. On je radio kao rukovoditelj gradilišta, a zatim pod kraj kao rukovoditelj predstavništva tvrtke ACM Inženjering u Moskvi. ŽI je bio direktor i vlasnik firme, dolazio je rijetko u Moskvu kada je kontrolirao radove na gradilištu i išao na dogovore kod investitora. On mu nikad nije davao gotovinu za eventualna plaćanja. Na upit kako se plaćalo radnicima smještaj, dnevnice i ostali troškovi, naveo je da su radnici bili domicilni iz domaćih firmi koje firme su onda vršile plaćanja radnicima. Investitor je plaćao ACM Inženjeringu u rubljima, onda su se kupovali dolari koji su transferirani na račun ACM Inženjeringa tako da je i on plaću dobivao u dolarima, a koliko mu je poznato nije se moglo plaćati od strane investitora direktno u dolarima. U ugovoru su iznosi naznačeni u dolarima, vezano za suradnju Ruskih investitora i ACM Inženjeringa. Njemu je plaća isplaćivana na njegov račun u Zagrebu u dolarima, a korištenjem kartice ju je mogao podizati u Rusiji. U periodu od 2000. pa do sredine 2006. je radio na izgradnji više objekata McDonald`s-a, radio je jedino na gradilištima takvih objekata, radio je na četiri, odnosno pet objekta, a zatim je bio predstavnik firme tako da zna da su se i dalje radili objekti za McDonald`s ne samo na gradilištima gdje je on prethodno bio, već i na drugim lokacijama, bilo je više takvih lokacija. U Zagreb je dolazio po završetku pojedinog objekta i u Zagrebu nije potpisivao nikakvu dokumentaciju pa tako niti onu u vezi bilo kakvih troškova jer je sve što je trebalo potpisivao na gradilištima u Rusiji. MI je u Rusiju dolazio barem jednom mjesečno, on je bio nadređen i na drugim gradilištima, a ne samo onima za koje je svjedok bio zadužen, i sve ih je obilazio. Ne zna točno na koji račun su firmi uplaćivani dužni iznosi u dolarima, vjerojatno su uplate vršene na račun u Zagrebačkoj banci, zna da je transfer išao u Hrvatsku. Nema saznanja da bi transferi išli prema banci u Grazu i nije mu poznato ime firme Idea management. Vezano za plaćanje avionskih karata za njega kada je putovao u Zagreb i nazad, naveo je da je za njega bila kupljena karta, to je bilo realizirano od strane za to zaduženog djelatnika firme. Kada je on kupovao kartu primjerice za povratak ili slično, donio je putni nalog na temelju kojeg mu je trošak karte i dnevnice isplaćivan u gotovini na ruke. Ugovorom su bili postavljeni rokovi izvođenja radova koje rokove je kontrolirala za to zadužena služba investitora. Vezano za obavljanje keramičarskih radova kao i radova vezanih za izvođenje spuštenih stropova, bili su angažirani naši državljani koji su živjeli u [adresa] kojima su radovi plaćani u gotovini. Naime, on je dužne iznose podigao s računa firme otvorenog u Rusiji, bio je ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima firme i onda izvršio isplatu, a priznanicu o primljenim sredstvima su potpisale osobe koje su novac primile. Takva lista isplata je na mjesečnoj bazi slana u Zagreb. Koliko se sjeća iste je predavao MI, a moguće je da su bili slani i putem ekspress pošte, sada se više ne sjeća. U sjedištu firme nikad nije bilo problema da isplaćena sredstva ne bi odgovarala i da bi nešto u vezi toga bio tražen da dopuni ili objasni. Zapravo kada se prisjeća tih okolnosti, a obzirom na protek vremena, sredstva za plaćanje spomenutih kooperanata koji su bili državljani RH su stizala iz Zagreba u gotovini, on bi prethodno javio kolike iznose treba i onda ih je donosio MI. Ne sjeća se je li i ŽI donosio taj novac, on je morao pravdati taj novac na opisani način o čemu je dostavljao priznanice u Zagreb. Novce u gotovini dobivao je u dolarima koje je onda u mjenjačnici promijenio u rublje i platio podizvođače na crno. Takva plaćanja u gotovini mogla su mjesečno iznositi 3 do 4 tisuće dolara, ali ne može biti siguran. Ne zna kako se poslovalo na drugim gradilištima jer nije imao uvid u iste. Pretpostavlja da se i na drugim gradilištima vršilo plaćanje u gotovini na isti način kao i na gradilištima na kojima je on bio zadužen, ali u to nije imao uvid niti kad je bio u predstavništvu tvrtke i to iz razloga jer je svako gradilište imalo direktan kontakt sa sjedištem tvrtke u Zagrebu. U periodu od 2000. do sredine 2006. kada je bio na terenu u Rusiji, zna da su bili izvođeni radovi na 11 gradilišta, međutim njih je bilo i puno više, ali on zna samo za ona gdje je on radio, odnosno ona koja su vezana za McDonald`s. Optuženica je koliko je njemu poznato radila na poslovima financija, ne zna kakav je ugovor imala, ali je bila financijska direktorica. Ona je bila u dva navrata u Moskvi dok je on bio u predstavništvu, a tada mu nije donosila nikakav novac.

17. Svjedok OT, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da je bio zaposlen u društvu ACM Inženjering od 14. ožujka 2004. do 21. srpnja 2008.. Došao je u firmu na poziv vlasnika ŽI i radio je na području Rusije kao projekt menadžer na području grada Ufa. Bio je na terenu u Rusiji do kad nisu počeli problemi u firmi i onda se zadnjih par mjeseci vratio u Zagreb, odnosno otprilike u prosincu 2007.. To je koincidiralo sa završetkom projekata za koje je bio zadužen u Rusiji, firma je zapala u financijske poteškoće, još je radio nadzor nekoliko objekata koji su bili građeni na Šljiviku u Zagrebu, kako nije dobivao plaću tih zadnjih par mjeseci dao je otkaz. Vezano za gradilišta kojima je rukovodio u Rusiji, svi troškovi su plaćani isključivo s računa, odnosno ništa nije plaćao gotovim novcima mimo računa. Naime, on je radio isključivo s ruskim kooperantima, imao je takvu sreću. Ne zna kako se radilo na drugim gradilištima, a što se tiče ovog komentara da je imao sreću s kooperantima, pojašnjava da su bili izuzetno kvalitetni i pošteni zbog čega je sve bilo odrađeno kako treba. Kooperantima je plaćano u rubljima po ugovoru koje je sklopio ACM Inženjering s kooperantima. Te ugovore je ispred ACM Inženjeringa potpisao MI. Svjedok je jedino supotpisao situacije i onda su plaćanja kooperantima bila vršena iz Zagreba. Svi troškovi gradilišta su također plaćani iz Zagreba i plaću je dobivao preko računa u Zagrebu. ŽI je dolazio nekoliko puta na gradilište, za FT misli da je bio suvlasnik firme, ali ne zna točne podatke o tome. Poslove s investitorima i potpisivanje ugovora je vršio ŽI i to prije njegovog dolaska u firmu. U vezi spomenute lokacije Šljivik, radilo se o tri kuće s po par stanova koji su bili u završnoj fazi izgradnje i fazi primopredaje kada se on vratio iz Rusije. Zna da su bila prodana dva stana, i u to vrijeme, vezano za te objekte su krenuli problemi u firmi. Svjedok je radio sva tri objekta za potrebe McDonald`s-a koji je bio investitor, od kojih su dva završeni u roku 7-8 mjeseci, radilo se o uobičajenoj konstrukciji za tu firmu dok je treći objekt bio smješten u spomeniku kulture zbog čega je bila zahtjevnija gradnja u trajanju od dvije godine. Plaća mu je isplaćivana na račun u kunama, a ostali dodaci plaći – terenski dodatak, naknada za odvojeni život- iz blagajne u kunama, u sjedištu firme na ruke. Po predočavanju dijela iskaza svjedoka RT vezano za isplatu u gotovini nekim kooperantima koji su imali veze s Hrvatskom naveo je da zna za takve situacije, ali ne zna na kojim gradilištima su se na taj način vršile isplate u gotovini. Pojašnjava da je Ufa milijunski grad zbog čega nije bilo problem naći kooperante što vjerojatno nije slučaj na drugim lokacijama gdje nema toliko mnogo stanovništva. Za njegova službena putovanja je firma kupovala avionske karte tako da nije vršio nikakva osobna plaćanja. Vezano za nadzor MI u naravi se radilo o tehničkoj podršci, imali su korektnu i dobru suradnju, on je već imao iskustva u tempu izvođenja radova tako da je njegova podrška bila korisna. Nisu kontaktirali na temu financija. Dokumentaciju koju je sačinjavao je svu slao u Zagreb, ništa nije ostavljao na radilištima. Prema njegovim saznanjima sva financijska dokumentacija vezana za radilišta je bila kod RI, a ne zna gdje se čuvala u Zagrebu niti zna gdje se sada nalazi. Prilikom dogovora sa ŽI o tome što će raditi u firmi, isti mu je obećao bonus u iznosu od 50 000 dolara u slučaju uspješnog izvršenja dogovorenih poslova, svi objekti su uspješno realizirani, neki i prije roka, ali mu obećani bonus nije isplaćen. Napomenuo je da se radilo o usmenom, a ne pismenom obećanju. S tim dogovorom je bio upoznati i MI. Sve odluke što se tiče financija u cijelom periodu je donosio ŽI, on je bio u sve uključen. Zna da je on imao neke zdravstvene probleme, ali mu ti problemi nisu smetali da putuje u Rusiju, on je čak i planirao neke nove investicije po završetku prethodno dogovorenih. MI je vodio računa o tehničkom segmentu funkcioniranja firme, a u vezi nekih financijskih odluka samo je prenosio informacije ŽI koji je onda donosio o tome odluke, a to govori prema onome što zna i kakva je imao osobna iskustva. U cijelom periodu kada je bio na gradilištima u [adresa], ŽI je znao tamo dolaziti te je bio upućen u sve segmente poslovanja firme. Nakon što se vratio iz Rusije više nije zatekao optuženicu, sve je preuzela KI. Nema saznanja o računima firme u [adresa] u [adresa], ŽI mu o tome nije pričao. Nije mu poznato ime firme Idea management. MI je dolazio po njegovom pozivu uvijek kad je trebalo, a na taj način se odazivao na pozive i drugih voditelja gradilišta, koja je također redovito obilazio. Svi su ga izuzetno cijenili. Zna da je firma radila na šest objekata za McDonald`s u vrijeme kada je on bio tamo, a tu su uključeni objekti na kojima je on radio. MI je otjerala KI, on je dobio otkaz, ona je provodila teror u firmi, htjela je preuzeti komandu, a nije imala potrebnu stručnost i znanja. Koliko mu je poznato odnos optuženice i MI je bio korektan. Za HI zna da je u to vrijeme postao direktor firme, ali sada trenutno ne zna gdje se on nalazi. Po povratku u firmu zatekao je EI, ne zna da bi ona bila u međuvremenu u mirovini pa se vratila, u to vrijeme je došlo do poremećenih odnosa između nje i RI kod koje se nalazila financijska dokumentacija pri čemu ČT nije dopuštala EI da uđe u njen ured. Nema saznanja o provali u firmu, a zna da je MI ostavljao u firmi bianco potpisane memorandume, to je bilo uobičajeno postupanje za slučaj da on bude izvan firme na terenu, tako se radilo i u drugim firmama. Pri tome napominje da EI niti nije bila zadužena za vođenje financijske dokumentacije, ona je radila tajničke poslove.

18. Svjedok NT, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da je u inkriminiranom periodu bio zaposlen kao voditelj gradilišta u društvu ACM Inženjering. Krajem 2004. je radio na gradilištu McDonaldsa u Sočiju, taj projekt je završen 2004. godine, zatim je radio na izgradnji restorana McDonalds u mjestu Rostov na Donu i nakon toga u mjestu Voronjež. Nakon toga bio je plan da se gradI apartmansko naselje u Istri koji projekt nije realiziran. Vezano za optuženicu, ona je vodila računovodstvo i s njom u pravilu nije ostvarivao kontakte. MI je bio tehnički direktor s kojim je kontaktirao na temu projektne dokumentacije, angažiranja kooperanata, otpremanja materijala, on mu je davao i upute vezano za novčana sredstva koja treba doznačiti u sjedište firme u Hrvatsku. Naime, investitor je uplaćivao potrebna sredstva na račun tvrtke otvoren u Rusiji kojim sredstvima je on onda raspolagao za potrebe gradilišta. MI mu je davao upute u smislu da sredstva koja nisu bila potrebna za gradilište doznači u Hrvatsku. S MI je razgovarao i o tome da je potrebno da se osigura gotov novac koji će onda plaćati određene troškove u Rusiji. Rekao mu je za koje potrebe mu ta gotovina treba i u kojem iznosu, i onda je onaj tko je dolazio u Rusiju taj novac donosio. Tim gotovim novcima je plaćao primjerice troškove stana koji je iznajmio, troškove prijevoza, transporta i troškove hrane njihovih radnika. Pojašnjava da su postojale određene usluge i određeni troškovi koji se jednostavno nisu plaćali preko računa. Ne može se očitovati o iznosu potrebnom na ime prethodno naznačenih troškova na mjesečnoj ili na godišnjoj razini zbog proteka vremena. Ne bi htio olako naznačiti neki iznos jer se sada stvarno više ne sjeća. Ističe da je na mjesečnoj bazi izvještaj o potrošenoj gotovini slao u Zagreb putem telefaxa, a tko je te izvještaje zaprimao, ne zna. Ne može se sjetiti koliko je u tom periodu bilo još gradilišta na području Rusije gdje su radove izvodili djelatnici tvrtke ACM Inženjering. Pojasnio je da je svako gradilište za sebe imalo kontakte sa Zagrebom, radi se o velikim udaljenostima između gradilišta zbog čega nisu imali na gradilištima međusobne kontakte. Zna također da je u vrijeme kada su radili na gradilištu u Voronježu bilo još jedno gradilište u Podmoskovlju, ali se ne sjeća tko je bio voditelj tog gradilišta. ŽI je bio vlasnik firme ACM Inženjering, rijetko ga je kontaktirao primjerice kada ga je pitao može li ići kući. S njim nije kontaktirao u vezi financija. Na gradilištu nisu činili prekršaje pa nije bilo niti potrebe za plaćanjem kazna. Nije plaćao nikakve provizije na ime sklopljenih poslova niti zna da bi to netko drugi plaćao, MI je direktno dogovarao poslove. Nema saznanja je li dio plaće radnicima plaćan u gotovini, on je plaću dobivao uplatom na račun otvoren kod Zagrebačke banke. Ne zna u kojoj valuti su ugovarani radovi u Rusiji s investitorom niti je li tečajna razlika bila od utjecaja na poslovanje. Nije mu poznato ime tvrtke IDEA Management kao kooperanta. Pojašnjava da se radi o tako davnom periodu da se više ne sjeća.

Na predočenim računima koje je izdala tvrtka IDEA Management društvu ACM Inženjering broja 25023 dana 03. studenog 2005., 26027 dana 28. veljače 2006., 26036 dana 13. ožujka 2006., 25007 dana 29. travnja 2005., 25004 dana 31. ožujka 2005. (listovi 3627-3631 spisa), nalazi se njegov potpis pored žiga ACM Inženjeringa. Svojim potpisom je potvrdio da su radovi izvedeni. Nije obraćao pažnju na ime kooperanta naznačenog u tim računima. Pojasnio je da je u navedenim mjestima Rostov i Voronjež bio voditelj gradilišta na izgradnji McDonalds restorana. Ne može biti precizan u tome koliko je još takvih računa potpisao kojima je potvrdio da su kooperanti radove izveli. Toga je svakako bilo puno jer je po logici stvari puno različitih radova na pojedinom gradilištu, ali zbog proteka vremena ne može govoriti o točnom broju računa koje je potpisao na ime obavljenih radova niti o vrijednosti tih radova. To je kao da ga se pita koliko broj zalogaja je imao jedući juhu. U izvođenju radova za potrebe restorana McDonalds nije bilo nikad kašnjenja tako da nisu nikad plaćali penale. Naravno da govori samo o situaciji na njegovim gradilištima. Imao je fiksnu plaću neovisno o tome koliko mu je dnevno radno vrijeme, radno vrijeme djelatnika kooperanata je bilo deset sati, kada su radili više od toga on je evidenciju prekovremenih sati slao u sjedište firme u Zagreb, a ne zna je li se plaćao prekovremeni rad i na koji način. Od hrvatskih radnika na gradilištu su bili samo on i poslovođa. MI je osobno dolazio u Rusiju prilikom ugovaranja poslova za pojedino gradilište, on je predao njemu zaduženja u vezi gradilišta za koje je prethodno dogovorio poslove i nakon toga uglavnom više na gradilišta nije dolazio. Sjeća se jedino da je došao u Sočije u travnju 2004., prije završetka projekta i otvaranja objekta. U pravilu nije bilo potrebe da on dolazi na gradilište nakon što je svjedok preuzeo zaduženje za isto. Za pojedino gradilište se otvarao račun kod različitih banaka, naime nije u svakom mjestu postojala uvijek ista banka tako da ovisno o banci koja se nalazi u mjestu gradilišta se u toj banci otvara i poslovni račun u vezi tog gradilišta. Zna da su ĆI, RT, BT vodili gradilišta u Rusiji u ovom periodu za koji ga se pita, dok je ET vodio gradilišta u periodu prije toga. Ne zna je li vodio gradilišta i u periodu za koji ga se pita. EI je bila tajnica ŽI, zaprimala je sve poruke u firmi i onda dalje prenosila, stalno je bila u uredu. CT poznaje najmanje, on je bio zadužen za gradilište na Šljiviku. HI je vodio gradilište u Podmoskovju. Po logici stvari obzirom na organizaciju posla, svi voditelji gradilišta u Rusiji su morali kontaktirati s MI kao i on. Od ostalih članova obitelji ŽI koji su radili u tvrtki zna da se tijekom 2007. pojavila KI, supruga ŽI, ne zna je li vanbračna ili bračna supruga, niti zna koja je bila njena uloga u firmi. Na daljnji upit u kojim valutama su se vršila plaćanja može reći da je ugovor s McDonaldsom bio u valuti rubalj, ne sjeća se je li postojala nekakva zaštita od inflacije uključivanjem valute dolara, ruski kooperanti su plaćani u rubljima, on je dobivao plaću u dolarima, Stan je plaćao u dolarima, a različite spomenute usluge koje je plaćao gotovinom, je plaćao u rubljima. Gradilište u Sočiju završeno je u travnju 2004., nakon toga je bilo aktualno gradilište Rostov na Donu i poslije toga Voronjež koje je završeno 2007., a 2008. je napustio firmu. Na gradilištima je ACM Inženjering plaćao kooperante, njihove radnike, a to su bili on i poslovođa, i računovođu. Ne zna koliki je bio broj kooperanta na pojedinom gradilištu, za svaki dio posla na gradilištu je angažiran drugi kooperant u pravilu. Zna da je tijekom 2007. optuženica napustila firmu, o tome je čuo samo priče, a nema osobnih saznanja. 2007. godine kada se vratio u [adresa], ŽI se teško kretao, znao je doći u firmu samo zato da nije doma, ne zna što je točno tada KI radila u firmi niti koja je bila njena uloga. Ne zna tko je u tom periodu pa do travnja 2008. kada je otišao iz firme vodio poslovanje firme, za planove izgradnje apartmanskog naselja u Istri mu je rekao MI, on je bio tehničko lice, ne zna tko je vodio poslove firme u to vrijeme, pretpostavlja da je gazda i dalje bio ŽI. Ne zna da je u tom periodu neki Š postao vlasnik firme.

18.1.Iskaze svjedoka RIAL i NT vijeće prihvaća točnim i istinitim jer se radi o nepristranim svjedocima koji suglasno iskazuju o istim okolnostima, životno i uvjerljivo.

19.Svjedok CT, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je da se zaposlio u društvu ACM Inženjering tijekom 2006. ili 2007. godine i tamo je radio najviše dvije godine kao građevinski tehničar. MI je bio direktor i njemu nadređeni, ali on nije puno vremena provodio u Hrvatskoj. Na gradilištu u Šljiviku je radio na pregledu radova koji su izvršeni, koordinacije s arhitektima, ishodio je dozvole po završetku objekta, surađivao s agencijom za nekretnine i pokazivao stanove potencijalnim kupcima. Za vrijeme dok je tamo bio zaposlen nisu svi stanovi bili prodani, prodano je oko 7-8 stanova. MI, kao što je prethodno rekao, za vrijeme odsustva iz firme, bio je u Rusiji gdje je odlazio zbog aktualnih projekata. Naime, u vrijeme kada je svjedok došao u firmu zapravo su sva gradilišta i projekti bili na području Rusije. Sjeća se da je već bio ispitan kao svjedok u kaznenom postupku vođenom protiv optužene EI kada je iskazao da je MI ostavio tajnici Z potpisane memorandume. U naravi se radilo o papirima s memorandumom firme na kojima ništa nije bilo upisano već je papir sadržavao potpis MI kao direktora. Svjedok se koristio takvim bianco potpisanim memorandumima u slučaju da se proda neki stan na Šljiviku kako bi se moglo ići u realizaciju kredita. Bianco memorandumi su se čuvali kod tajnice EI, a ne zna o kojoj količini takvih memoranduma se radilo. Za potrebe posla koji je svjedok obavljao sadržaj na tako potpisanim memorandumima je upisivala tajnica EI. On je također prilikom tog ispitivanja naveo, a to potvrđuje i danas, da je bianco potpisane listove papira MI za vrijeme službenih putovanja ostavljao EI koje je onda ona popunila sadržajem i dostavljala trećim osobama, a da je bilo i slučajeva kada je MI pisao sadržaje svojim rukopisom i onda ih je dao EI da prepiše na kompjuter i ispiše na bianco potpisani list s potpisom MI. Bilo je situacija i da je sama EI popunjavala sadržaj. Nema saznanja da bi neka dokumentacija iz tvrtke nestala, da bi došlo do neke provela u firmi, ne sjeća se takvih okolnosti. Plaću je dobivao na račun, a u gotovini je primao smo božićnicu. Također je dobivao novac na ime plaćenog goriva za potrebe službenog vozila. U uredu je bilo zaposlenih 5-6 djelatnika zajedno sa njim, i u Rusiji je bilo još 2-3 zaposlenika. Što se tiče zaposlenika, ŽI je bio gazda, u računovodstvu je radilo četvero ljudi čija imena ne zna, jedan od njih je bio gazdin sin i njegova cura. U firmu je dolazila i KI, ne zna koja je bila njena uloga, boravila je u jednoj od prostorija u uredu kada je došla. U firmi je bila napeta situacija, radilo se o svađi na nekom nivou višem od razine na kojoj je svjedok bio, tu je bio i gazda iz Rusije, detalje o tim okolnostima ne zna, osim na razini tračeva. Ne zna odakle mu informacija o tome da postoji gazda iz Rusije, o tome se pričalo u firmi.

19.1. Sud je prihvatio iskaz kao vjerodostojan, jer je iskazivao po svojim saznanjima, jasno i određeno te na iskaz nije bilo primjedbi.

20. Svjedok ĐT u svom iskazu, koji je pročiotan uz suglasnost stranaka, navela je da je nju i GT, ovlaštenog sudskog vještaka, angažirala gospođa KI 2007. godine radi pregleda poslovne dokumentacije društva ACM Inženjering koja se odnosi na period 2005. do 2007. godine. Pregled dokumentacije su obavljali u prostoru društva tako da im je sva dokumentacija bila dostupna. Koliko se sjeća bilo je problema s jednim dijelom dokumentacije vezano za poslovanje u Rusiji, pod tim podrazumijeva da je bilo poteškoća u pronalaženju dokumentacije koja se odnosi na točno određene momente, ali koliko se sjeća ipak su većinu dokumentacije koju su tražili, a koja se odnosi na poslovanje u Rusiji dobili, a ako nešto nisu dobili, to su zapisali. Njihov nalaz je sadržavao preko sto stranica. Sjeća se da su utvrdili tijekom nadzora da je dio troškova u Rusiji plaćan gotovinom, ali se ne može ništa detaljnije o tome sada sjetiti. U tom periodu su tijekom pregleda kontaktirali sa MI jer je on bio direktor, dogovarali su s njim kada će doći u prostorije tvrtke te kontaktirali u slučaju potrebe za pribavljanjem neke dokumentacije. Sjeća se da su tada utvrđene nepravilnosti vezano za fiktivne račune, problemi s bilancom i PDV-om, u vezi poslovanja u Rusiji i to pogotovo u vezi baratanja gotovinom koje nije bilo sukladno tada važećim zakonskim propisima koji su regulirali takvo poslovanje. Detalja se sada ne može sjetiti. Odgovarajući na pitanja navela je da zna da je iskazivala u jednom drugom kaznenom postupku vezano za bianco potpisane papire od strane MI. Radilo se o tome da je on zbog potrebe posla odlazio na put u Rusiju i onda je potpisao određeni broj papira i ostavio ih u uredu, ali ne zna kod koga. Zna za to jer je za potrebe njihovog pregleda trebalo pribaviti od poslovnih partnera tvrtke ACM Inženjering podatke o obavljenim uslugama i plaćenim računima radi sastavljanja izvoda otvorenih stavaka, a kako je MI bio na putu bio je problem kako će on te dopise potpisati, zbog čega je predložio to riješiti s bianco potpisanim papirima. U konačnici navedene papire koje je on potpisao nisu iskoristili, a ne zna što je s njima bilo, jesu li iskorišteni na drugi način. Koliko se sjeća vlasnik firme je bio ŽI, sretali su ga rijetko u prostorijama firme, on je bio bolestan, pretpostavlja da je uvidom u sudski registar utvrdila da je on vlasnik, ne sjeća se je li još netko pored njega bio vlasnik tvrtke zbog proteka vremena. Uvidom u sudski registar su sigurno utvrdili tko je direktor firme, ali se sada ne sjeća tko je to bio. Poznato joj je ime firme IDEA Management, ali se stvarno ne može sjetiti u kakvom odnosu je ta tvrtka bila s tvrtkom ACM Inženjering. Ne sjeća se točno koje ime je bilo u sudskom registru kao ime direktora, ali je očito ako je MI trebao uputiti dopise poslovnim partnerima on je bio direktor i sjeća se da je imao ugovor o radu u kojem je bilo naznačeno da je on direktor. KI je bila supruga ŽI i ne sjeća se koju je ona ulogu, odnosno funkciju imala u tvrtki, odnosno je li ju uopće imala.

20.1.Iskaz navedenog svjedoka je uvjerljiv i životan, radi se o nepristranom i objektivnom svjedoku zbog čega vijeće isti u cijelosti prihvaća točnim i istinitim.

21. Svjedokinja TT, u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, navela je da poznajem optuženicu i MI s kojima je poslovno surađivala kao zaposlenicima društva ACM Inženjering. S navedenom tvrtkom je surađivala kao projektant od 1997. godine, oboje spomenutih su već u tom periodu koliko se sjeća radili u toj tvrtki, MI je vodio gradilišta u Rusiji, a optuženica se bavila financijama. Nakon što je predsjednik uprave doživio moždani udar, direktor je postao MI. S njima je surađivala kao i s ostalim poslovnim partnerima. Na pitanje može li precizirati period kada je MI postao direktor tvrtke, navela je da koliko se sjeća direktor ŽI je obolio u periodu 2002. -2003. godine, i kada je surađivala s navedenom tvrtkom na projektu Šljivik 2004., kao direktor tvrtke je nastupao MI. Bila bi potpuno precizna, pa tako stavlja ogradu da bi MI bio direktor, moguće je da je on bio potpisnik jer je on potpisivao ugovore s njezinom tvrtkom, a ŽI je vrlo rijetko dolazio u tvrtku. Sigurna je da je u slijedećem razdoblju 2005./06. godine MI bio direktor jer je u tom svojstvu bio naveden u poslovnoj dokumentaciji. Sjeća se da je već iskazivala u kaznenom postupku protiv EI vezano za optužbu da bi ona krivotvorila dokumente. Ista je bila tajnica u tvrtki ACM Inženjering. Radilo se o tome da su se kod nje nalazili bianco potpisani papiri sa i bez memoranduma firme, koji su bili potpisani od strane MI. Naime, on je često bio odsutan na gradilištima u Rusiji pa su njoj dali uputu EI i ŽI da napiše tekst koji je bio potreban za poslovanje i realizaciju nekog konkretnog posla na takav već potpisani papir od strane MI. U pravilu je njoj to bilo potrebno za ishođenje različitih suglasnosti u okviru realizacije projekta. Njoj je bilo jasno da to nisu čisti poslovi i da tu situaciju s tako bianco potpisanim ispravama zloupotrebljavaju ŽI i EI. Pojasnila je da je naknadno tijekom postupka saznala za te zloupotrebe, ono što je njoj u tom trenutku bilo jasno da se ne radi o čistim poslovima. Dodala je, da je bila pozivana i u još jednom postupku pred sudom koji se vodio protiv MI od 2009. godine, misli da nije završen, također na okolnost korištenja potpisanih bianco papira s njegovim potpisom. Koliko se sjeća i taj drugi postupak je bio vođen na sudu koji se nalazi u predjelu grada Črnomerec, ne zna radi li se o kaznenom ili nekom drugom postupku. Upoznala je suprugu ŽI koja je bila izvanbračna supruga, a zatim nakon što je on obolio su se oženili, za koju zna da je bila na platnoj listi ACM-a, ali nikada tamo nije sjedila. Ona je sa njom voljela komunicirati, pa se s njom nalazila na kavi, a sve za dobrobit posla. Na upit je li ista davala upute za poslovanje firme ACM Inženjering i upute u vezi poslovnog odnosa s njezinom tvrtkom, konkretno davala poslovne naloge i slično, svjedokinja je odgovorila da nije, sve da je pokušala dati takve naloge, svjedokinja ih ne bi prihvatila jer se to ne uklapa u način njezinog poslovanja. Međutim zna da se ona miješala u poslovanje društva ACM Inženjering, imala je velik utjecaj na ŽI u periodu nakon što je on obolio, isti je bio posvađan sa svojim sinovima, imala je utjecaj na odluke koje je on donosio u vezi društva ACM Inženjering i zbog takvog njenog postupanja je uspješna firma dovedena do likvidacije. JI i IT su sinovi ŽI s kojima je on upoznao, o kojima je volio pričati i na koje je bio ponosan, u jednom periodu ih je viđala u poslovnim prostorijama tvrtke, a onda ih više nije viđala, ali sada ne može precizirati točan period, s tim da je prestala surađivati s tom tvrtkom tijekom 2006. godine. Surađivala je od 1997. godine s tvrtkom ACM Inženjering na nekoliko projekata u Rusiji, od 2001. do 2004. nisu surađivali, a zatim su ponovno surađivali na spomenutom projektu Šljivik od jeseni 2004. pa do otprilike početka 2007. jer je 2006. izgradnja dovršena i početkom 2007. su izdane sve potrebne dozvole. Nema neposrednih saznanja o poslovnoj suradnji spomenute tvrtke na izgradnji restorana McDonald`s u Rusiji.

22. Svjedok PT u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, naveo je, da je u jednom periodu radio u društvu ACM Inženjering tako da poznaje optuženicu i MI, ali je zapravo s njima malo komunicirao jer je on bio radio iz Rijeke, jer je pokrivao teren u Rijeci i Istri. Ne mogu biti siguran u kojem periodu je radio u toj tvrtki možda je to bilo 2008. ili 2009. godine. Poslovno je surađivao s MI koji je bio direktor u tvrtki. Njegov posao se sastojao u tome da je tražio pozicije za gradnju te se bavio administrativnim poslovima vezano za ishodovanje potrebnih dozvola, radilo se o projektu izgradnje na Galižani i to stambenih objekata. On je od MI dobivao po potrebi potpisane dokumente na koje je onda nadopisao zahtjeve koji su bili potrebni, a one potpisane dokumente koje nije iskoristio, mu je vratio. Zna da je MI bio zadužen za poslovanje na području Hrvatske, ali i inozemstva, i to konkretno Rusije. Nije bio prisutan u sjedištu tvrtke da bi to mogao tvrditi, ali je to ono što je čuo. On je u to vrijeme bio glavni čovjek u firmi. O ovim okolnostima je već prethodno dao izjavu na sudu na Črnomercu. Optuženicu slabo poznaje, osobno je vidio u dva do tri navrata i zna ju samo iz priče.

22.1.Svjedoci TT i PT uvjerljivo iskazuju o okolnostima koje su im poznate zbog čega njihove iskaze vijeće prihvaća točnima i istinitima.

23.Svjedok OI,u svom iskazu koji je pročitan uz suglasnost stranaka, u bitnom je naveo da je radio kao skiper na motornoj jahti koju je UT kupio na nagovor ŽI. Svjedok je bio odgovoran za sve što se sa brodom događa, i u smislu njegovog održavanja. Svjedok je također naveo da su svi troškovi koje je imao u vezi održavanja dostavljani RI, kao i troškovi osiguranja broda, plaćanja veza, marine brodogradilišta. Naveo je da je plaće u dva navrata podigao sa računa Zagrebačke banke, koji račun je otvorila RI, ne može se sa sigurnošću očitovati o točnim iznosima koje je tada podigao, moguće da se radilo o iznosu od pet-šest tisuća eura podizano u jednom navratu, moguće da je taj iznos bio četiri ili sedam tisuća eura jer su plaće iznosile oko tri i pol do četiri tisuće eura. Maksimalni iznos koji je podigao u tom periodu je bio do deset tisuća eura, a moguće da je novac podizao i u tri navrata, ali ipak misli da je to bilo u dva navrata. Zna da su optuženika i MI bili djelatnici tvrtke ACM koja se bavila građevinarstvom, on je dolazio u poslovni prostor u nekoliko navrata u kancelarije, gdje je onda preuzimao novac za plaće. Na jahtu je dolazio vlasnik s obitelji, ŽI, ČT je samo u jednom navratu bila sama, a inače su češće znali dolaziti i T i ČT, ali nisu ostajali spavati već su samo isplovili, otišli na kupanje i ručak i onda se vratili. Odgovarajući na pitanja naveo je da je radio kao skiper na navedenoj jahti oko jednu i pol godinu, međutim za istog vlasnika jahte, koji je kupio novu jahtu je radio osam godina. Od ACM-a je plaću dobivao u periodu 2001. ili početka 2002. do 2006. godine, kada se dogodio konflikt i tada je sve stalo, vratio je u firmu auto i kombi te karticu za gorivo koje je imao na korištenje. Vezano za navode koji su mi predočeni s prethodnog iskaza u dijelu da je ŽI nagovorio ĆT da kupi jahtu, to mu je RK sam rekao. Nadalje pitan o poveznici između njih dvoje rekao je da zna da su bili partneri, zajedno su radili i gradili. Ono što osobno zna gdje i što su gradili, je da je ŽI radio stan u [adresa] za FT, on nije sa nekim radovima bio zadovoljan pa je T to popravio i u konačnici je RK s ŽI i njegovim poslom bio zadovoljan, i tako su nastavili zajedno raditi. Na jahti su bili samo on i jedan mornar i nitko drugi od osoblja. Prvotno je FT imao jahtu Aicon 56, dužine 17 metara, čija je vrijednost oko milijun eura, a zatim je kupio jahtu izrađenu po narudžbi u Turskoj, sedam metara dužu koja je bila drvena i nije imala neku vrijednost jer je bila polovna i od drva. Po njemu je svakako bila manje vrijednosti od ove prethodne jahte, a ne zna iz kojih sredstava je novu jahtu kupio. Na obje jahte su se obavljali redoviti servisi, nije bilo nekih većih izvanrednih zahvata, cijena servisa je bila od 10 do 13 tisuća eura, maksimalno 15 tisuća eura, a o cijeni osiguranja se ne može očitovati obzirom postoji više kategorija osiguranja. Kada je u uredu tvrtke preuzimao novac za plaću, potpisivao je potvrdu da je novac preuzeo, a novac mu je dala RI koja je bila financijska direktorica. Po pozivu FT išao je kod njega u St. Petersburg gdje je on živio da nauči ruski jezik jer su jako teško komunicirali, nisu se razumjeli, uglavnom je razgovarao s njegovom suprugom na lošem engleskom. Čuo je tijekom obroka kako komuniciraju ŽI i FT, tu je bilo svega, ruskog, hrvatskog i engleskog i otežano su komunicirali, sjeća se da je T znao određeni vokabular iz ruskog jezika kojim je baratao. Ne može se sjetiti je li RI njemu slala mailove s molbom da prenese sadržaj istih FT, moguće je da je to učinila, zna da RK nije otvarao mailove niti koristio mail. Nema saznanja o sastanku RI i FT nakon čega bi došlo do prekida suradnje RK i tvrtke ACM, odnosno ŽI.

23.1. Sud je prihvatio iskaz svjedoka kao vjerodostojan, jer je iskazivao po neposrednim saznanjima, jasno i određeno.

24.Svjedoci MK (nominalni privremeni direktor TD ACM inženjering, brisan na svoj zahtjev, nikada nije radio u društvu), SI (djelatnik društva „Đuro Đaković“), DI (djelatnik „Plinacro“), NI (djelatnik „Tehnocommerce“), BI (djelatnik „Crobenz“) i CI (vlasnik obrta „ [obrt]“), nemaju saznanja o spornim okolnostima u vezi izmijenjene inkriminacije, o poslovanju društva ACM inženjering vezano za off shore kompanije IDEA management i druge, zbog čega ih vijeće nije koristilo za zaključivanje o istima, dok njihovo iskazivanje o poslovanju njihovih društava i obrta sa društvom ACM inženjering te izdanih računa nije predmet ove inkriminacije.

25. Iz zapisnika Ministarstva financija o izvršenom dijelu nadzora financijskog poslovanja ACM i dokumentacije u odnosu na svaki pojedinačni ugovor sa društvom I.D.E.A. Managment proizlazi da se radi o tipskim ugovorima koji nisu datirani, uz koje ne prileži nikakva popratna vjerodostojna računovodstvena dokumentacija. Iz zapisnika nadalje proizlazi da je društvo ACM transferiralo u inozemstvo devizna sredstva u razdoblju od 2004. do 2007. na račun društva I.D.E.A. Managment koje je uglavnom podigla optužena RI. Također iz istog dokaza je utvrđeno da su s računa društva ACM transferirana sredstva i na račun off-shore tvrtki Building Construction Sistem Ltd. Belize Citty i Any way LCD Delaware koji dio novaca je onda podigla optužena RI. Nastavno se u zapisniku o obavljenom nadzoru u okviru zaključaka analizira svaki pojedini ugovor između društava ACM i Idea Menagment i zaključuje da osim faktura na temelju kojih je izvršeno plaćanje, tipskih ugovora od kojih niti jedan nije datiran, i ispostavljenih troškovnika nema druge dokumentacija iz koje bi nesporno proizlazilo tko je na objektima u Ruskoj Federaciji izvršio specificirane usluge. Iz zaključka Financijskog inspektorata proizlazi da se u odnosu na nerezidenta I.D.E.A. Managment radi o tvrtki koja je u SAD-u registrirana kao off-shore tvrtka, koja djelatnost se ne može obavljati u SAD-u i koja tvrtka nema zaposlenih. Iz zaključka Financijskog inspektorata proizlazi da predmetna tvrtka u kontroliranom razdoblju nema nikakve materijalne niti ljudske resurse zbog čega nije mogla izvesti radove na području Ruske Federacije u iznosu od 1.653.601,00 USD. Financijski inspektorat zaključuje da se plaćanja subjekta nadzora ACM u korist nerezidenta I.D.E.A. Managment smatraju neosnovanima, a svi sklopljeni ugovori simuliranima.

25.1. Sud je zapisnik Ministarstva financija ocijenio kao vjerodostojnu ispravu, koja sadrži zaključke Ministarstva financija donesene na temelju njihovog nadležnog postupanja. Međutim, zaključak da se plaćanja subjekta nadzora ACM u korist nerezidenta I.D.E.A. Managment smatraju neosnovanima, a svi sklopljeni ugovori simuliranima, jer da predmetna tvrtka u kontroliranom razdoblju nema nikakve materijalne niti ljudske resurse zbog čega nije mogla izvesti radove na području Ruske Federacije, po stavu ovog suda u suprotnosti su u sa iskazom svjedoka ŽI u dijelu koji je sud prihvatio, a to stoga što je isti iskazao da je osnovao off shore tvrtku I.D.E.A. Managment, koja je služila za podizanje gotovog novca, koji bi potom prebacivao na područje Ruske Federacije, kako bi se tim novcem financirali pojedini građevinski radovi, koji se nisu na drugi način mogli plaćati putem nerezidentnih društava. Dakle, tvrtka kojoj su transferirana financijska sredstva ACM inženjering i prije inkriminiranog perioda, u svrhu podizanja gotovog novca, ni tada nije imala materijalne niti ljudske resurse, već je isključivo služila za podizanje gotovog novca za financiranje gradilišta u Rusiji, a koja sva gradilišta su uspješno poslovala i uspješno su dovršeni poslovi. Tako i u inkriminiranom periodu, koji nastavlja slijed poslovanja društva ACM inženjering putem IDEA management, posljednja tvrtka služi samo za podizanje gotovog novca za financiranje gradilišta u Rusiji, koja su u inkriminiranom periodu poslovala te ih je bilo od 6 do 11 paralelno, kako iskazuju svjedoci, a kako su svi poslovi na gradilištima uspješno dovršeni, nedostatak materijalnih niti ljudskih resursa tvrtke IDEA management ne upućuje da su plaćanja na račun te tvrtke od strane ACM inženjering bila neosnovana, dok nedostatak popratne vjerodostojne računovodstvene dokumentacije, ne znači da ista nije postojala, jer o istoj iskazuju svi svjedoci koji su radili na gradilištima u Rusiji, koji su novac na ruke primali te o trošenju dostavljali račune i izvješća. Budući da su sva gradilišta uspješno dovršena, tada je prihvatljiv navod svjedoka MI i HI da je dokumentacija nestala, a što potvrđuje obranu optuženice.

26. U svom nalazu i mišljenju, stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković utvrdila je da je društvo ACM osnovano izjavom osnivanju od 2.4.1996., a brisano rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu Tt- 13/3507-1 od 07.03. 2013. optuženica je zasnovala radni odnos kod navedenog poslodavca 27.12.1996. i u inkriminirano periodu je bila direktor za financije i računovodstvo do **.**.2007. MI je temeljem Aneksa Ugovora o radu od 22.07.2004. godine zaposlen na rednom mjestu direktor. Ukazuje na zapisnik o deponiranju potpisa kod javnog bilježnika od 28.07.2004. (list 73 spisa) koji je sastavljen radi ovjere potpisa na ispravama koje će podnositi na ovjeru u svojstvu osobe ovlaštene za potpisivanje bez nazočnosti MI koji je na temelju Rješenja Trgovačkog suda Zagreb Tt-04/6517-4 od 22. 07. 2004. kao ovlaštena osoba-direktor društva ACM ovlašten zastupati društvo pojedinačno i samostalno. Isti je evidentiran kao zaposlenik društva do 12.11.2007. Napominje da je iz dopisa MI od 11.09.2007. (list 3008 spisa) utvrđeno da je uputio MIA i ŽI, suvlasnicima društva ACM dopis kojim zahtjeva razrješenje dužnosti člana Uprave i dostavlja neopozivu ostavku na dužnost člana Uprave društva s danom 07.09.2007. te moli da se navedena promjena provede u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu. U inkriminiranom periodu ovlašteni potpisnici po bankovnim računima društva ACM su bili optužena RI i MI. 27.13.Prema povijesnom izvatku Trgovačkog suda za društvo ACM ŽI je bio član uprave – direktor sve do 12. svibnja 2008. godine. Iz povijesnog izvatka proizlazi da su i ŽI i MI društvo ACM Inženjering kao direktori zastupali pojedinačno i samostalno. Prema sudskom registru MI prestao je bio član uprave odlukom članova društva od 14. rujna 2007. godine. U spisu nema dokumentacije iz koje bi se moglo isčitati tko je bio vlasnik društva IDEA Menagement Co. INC., 1897 Palm Beach, Lakes boulevard, suite 226 West palm beach 33409 FL, USA kao niti za društvo Anyway LLC Delaware.

26.1.Vještakinja u svom nalazu i mišljenju zaključuje, analizirajući tijek novčanih sredstava nakon uplata društva ACM u korist računa društva I.D.E.A. Management. koji je bio otvoren u VOLKSBANK Graz-Bruck da su novčana sredstva korištena za: isplate u gotovini u ukupnom iznosu od 3.211.500,00 USD, od čega u spisu prileže isplatnice na ime RI u ukupnom iznosu od 2.638.000,00 USD, prijenos sredstava u korist računa društva ANYWAY L.L.C. u ukupnom iznosu od 327.412,00 USD, a koji bankovni računi su također bili otvoreni u VOLKSBANK Graz-Bruck, te prijenos sredstava u korist računa društva Building Construction Systems Ltd. u ukupnom iznosu od 275.540,00 USD, koji bankovni računi su bili otvoreni u Nova Ljubljanska banka d.d. i VOLKSBANK Graz-Bruck.

26.2. Navodi da iz dokumentaciju u spisu nije razvidno da bi društvo IDEA Management u inkriminiranom razdoblju vršilo plaćanja drugim poduzetnicima koja bi se mogla dovesti u vezu s gradilištima u Rusiji ili koji bi svoje sjedište imali u Ruskoj Federaciji niti da su plaćanja u korist bankovnog računa društva I.D.E.A. Management koji je bio otvoren u VOLKSBANK Graz-Bruck u ukupnom iznosu od 4.462.624,10 USD odnosno u kunskoj protuvrijednosti od 26.300.137,72 kn izvršena u poslovne svrhe društva ACM tj. da je podloga istih stvarni poslovni odnos.

26.3.U spisu predmeta prileži analitička kartica dobavljača I.D.E.A. Management iz poslovnih knjiga društva ACM za 2005. godinu iz koje je razvidno da su računi društva I.D.E.A. Management koji prileže spisu u ukupnom iznosu od 710.100,00 USD evidentirani u poslovnim knjigama društva ACM za 2005. godinu. Nadalje, u spisu prileži Bilanca društva ACM za 2006. godinu iz koje su razvidna stanja imovine i obveza na dan 31.12.2005. i 31.12.2006. godine te bruto bilanca društva za 2006. godinu. Iz bruto bilance na dan 31.12.2006. godinu razvidan je konto 411800 - Usluge na izradi proizvoda gradilište na kojem su evidentirani rashodi u iznosu od 32.398.916,11 kn. Nadalje, na kontima klase 6 – Proizvodnja, proizvodi i roba, razvidan je saldo na dan 31.12.2006. od 19.633.165,53 kn, a koji iznos se odnosi na objekte Tratinska 9, Rugvička ulica-Cvjetno naselje, Rudeš-Zagreb, Prečko-Zagreb te na gotovi objekt Šljivik tj. ne iskazuju se objekti u Rusiji. Iz navedenog se zaključuje da je društvo ACM račune I.D.E.A. Management evidentiralo kao rashode, a ne kao proizvodnju u tijeku.

26.4.Prema isplatnicama koje su u spisu, koje su naznačene u tabeli pet nalaza (list 20-21 nalaza) primatelj je optužena RI koja je ujedno i nalogodavatelj. Radi se o uobičajenoj isplatnici koja se koristi u bankarskom poslovanju. Od ukupno konstatirane podignute gotovine u iznosu od 3.211.500,00 dolara (list 21 nalaza) za navedene isplate ne prileže sve isplatnice, a iz onih koje prileže proizlazi da bi optužena RI podignula ukupno 2.638.000,00 dolara. Za preostale isplate s obzirom da ne prileže isplatnice, vještakinja se ne može očitovati kome je novac isplaćen.

26.5. Istaknula je da je nalaz i mišljenje sačinila sukladno dokumentaciji koja prileži spisu, uz napomenu da su rokovi za čuvanje dokumentacije istekli, u kojoj ne prileže u cijelosti poslovne knjige društva ACM Inženjering za inkriminirani period. Mišljenje je dano sukladno raspoloživoj dokumentaciji, a ako bi se u spis dostavile druge knjigovodstvene isprave, moguće je da bi se to mišljenje izmijenilo. Dodaje da su sporni računi bili predmetom nadzora Ministarstva financija, Financijskog inspektorata kao i Porezne uprave tijekom 2009. godine, a društvo ACM niti tada nije raspolagalo dokumentacijom da bi usluge bile izvršene. Nadalje odgovara da je razvidno da u spisu ne prileže u cijelosti poslovne knjige za inkriminirani period, a koje obuhvaćaju glavnu knjigu, dnevnik knjiženje i pomoćne knjige.

26.7.Vezano za okolnosti iz iskaza svjedokinje KI i AI u dijelu da je dio troškova u Rusiji plaćan gotovinom i to troškovi smještaja radnika, prehrane i sitnog prijevoza, vještakinja navodi da se ne može u potpunost isključiti mogućnost da bi podignuta gotovinska sredstva bila korištena u poslovne svrhe ACM, ali kao vještak financijsko-knjigovodstvene struke da bi to utvrdila, trebala bi imati financijsku i poslovnu dokumentaciju o učinjenim troškovima.

26.8.U dopunskom nalazu i mišljenju vještakinja se očitovala o dokumentu naziva „Izvješće o obavljenoj analizi i kontroli poslova i ovlasti odgovornih osoba za ekonomsko i financijsko poslovanje u društvu ACM-INŽENJERING d.o.o. Zagreb“ koje je zaprimljeno u spis 10.01.2023. godine, a predala ga je svjedokinja ĐT. Vještakinja je utvrdila da je iz dokumenta razvidno da se radi o izvješću koje je sačinjeno na zahtjev naručitelja ACM te se metodologija izrade navedenog dokumenta u bitnom razlikuje od metodologije izrade sudskog vještačenja. Za razliku od komercijalnih izvještaja koje za potrebe naručitelja sačinjavaju pravne osobe koje se bave savjetodavnim uslugama s područja računovodstva i poreza, sudski vještak u sudskom postupku svoj nalaz i mišljenje iz domene računovodstva i poreza daje isključivo u okviru zadatka koji mu je naložen od suda, a nalaz i mišljenje temelji prvenstveno na knjigovodstvenoj dokumentaciji koja mu je na raspolaganju, a ne na izjavama trećih osoba. Nadalje, sudski vještak za financije, računovodstvo i poreze nije ovlašten iznositi vlastite stavove o pravnim pitanjima. Budući da uz dokument nisu priložene knjigovodstvene isprave, poslovne knjige niti porezne evidencije na osnovu kojih su temeljeni navodi u dokumentu, vještak za financije, računovodstvo i poreze navode i zaključke iznesene u dokumentu ne može provjeriti niti na osnovu tog dokumenta dati svoj nalaz i mišljenje. Navedeno su razlozi da dokument „Izvješće o obavljenoj analizi i kontroli poslova i ovlasti odgovornih osoba za ekonomsko i financijsko poslovanje u društvu ACM-INŽENJERING d.o.o. Zagreb“ nije od utjecaja na već prethodno iznesen nalaz i mišljenje.

26.8.1. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir navode sudske vještakinje, dokument naziva „Izvješće o obavljenoj analizi i kontroli poslova i ovlasti odgovornih osoba za ekonomsko i financijsko poslovanje u društvu ACM-INŽENJERING d.o.o. Zagreb“ po stavu ovog vijeća ne predstavlja vjerodostojan dokaz koji je od utjecaja na utvrđivanje odlučnih činjenica.

26.9. Nalaz i mišljenje te dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje Petre Blašković vijeće cijeni stručnim i jasnim te potpunim jer je odgovoreno na sve zadatke suda i sva pitanja stranaka tijekom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Pri tome nisu ostavljene nikakve proturječnosti ili nedorečenosti u nalazu. Stoga vijeće u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković za donošenje odluka o spornim činjenicama.

26.9.1. Prihvaćajući vjerodostojnim utvrđenja nalaza i mišljenja, uz navode utvrđenog nedostataka potpune dokumentacije, kao i navode da je sudska vještakinja prihvatila navode ŽI i da se ne može u potpunost isključiti mogućnost da bi podignuta gotovinska sredstva bila korištena u poslovne svrhe ACM inženjering, stav je ovog suda da utvrđenja sudske vještakinje ne dokazuju da je optuženica novac prisvojila za osobne svrhe.

27. Na temelju svih navedenih izvedenih dokaza, njihovom analizom i ocjenom, utvrđeno je da je optužena RI od početka siječnja 2004. do 16. svibnja 2007., u Zagrebu, bila direktorica za financije i računovodstvo TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb, što proizlazi iz Potvrde HZMO-a za optuženicu, slijedom čeha je bila i ovlaštena u vođenju poslova TD ACM Inženjering d.o.o. Zagreb donositi poslovne odluke i raspolagati imovinom društva pa tako i sredstvima na žiro računu trgovačkog društva.

27.1 Također je utvrđeno da je optuženica do 15. siječnja 2008. bila ovlaštena za potpisivanje dokumentacije platnog prometa te ovlaštenik za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro –računima TD ACM Inženjering d.o.o., što proizlazi iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje Petre Blašković te da je bila ovlaštena za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i ovlaštenik za pojedinačno raspolaganje sredstvima po žiro-računu off shore tvrtke I D E A Managment Co. Inc. SAD te otvorenog u Volksbank Graz - Brück, broj 95508 IBAN [broj bankovnog računa], navedeno potvrđuju svjedoci T i KI, MI, a optuženica ne spori u svojoj obrani.

27.2. Iz dokumentacije Ministarstva financija te nalaza i mišljenja sudske vještakinje za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković utvrđeno je da je u inkriminiranom periodu društvo ACM transferiralo u inozemstvo devizna sredstva na račun off shore tvrtke I.D.E.A. Managment, koji je bio otvoren u VOLKSBANK Graz- Bruck da su novčana sredstva u visini 4.462.624,10 USD (točka 27.7.) korištena za isplate u gotovini od čega u spisu prileže isplatnice na ime optuženice u iznosu od 2.638.000,00 USD (točka 27.6.), pri čemu da su sredstva transferirana i na druge off shore tvrtke. Sudska vještakinja, kao i Ministarstvo financija, zaključuju da iz dokumentacije u spisu nije razvidno da su plaćanja u korist bankovnog računa društva I.D.E.A. Management koji je bio otvoren u VOLKSBANK Graz-Bruck u ukupnom iznosu od 4.462.624,10 USD izvršena u poslovne svrhe društva ACM tj. da je podloga istih stvarni poslovni odnos.

27.2.1. Međutim, sudska vještakinja također navodi da je nalaz i mišljenje sačinila sukladno dokumentaciji koja prileži spisu, uz napomenu da su rokovi za čuvanje dokumentacije istekli, u kojoj ne prileže u cijelosti poslovne knjige društva ACM Inženjering za inkriminirani period. Mišljenje je dano sukladno raspoloživoj dokumentaciji, a ako bi se u spis dostavile druge knjigovodstvene isprave, moguće je da bi se to mišljenje izmijenilo. Dodala je da je razvidno da u spisu ne prileže u cijelosti poslovne knjige za inkriminirani period, a koje obuhvaćaju glavnu knjigu, dnevnik knjiženje i pomoćne knjige.

27.2.2. Također je istaknula, vezano za okolnosti iz iskaza svjedokinje KI i AI u dijelu da je dio troškova u Rusiji plaćan gotovinom i to troškovi smještaja radnika, prehrane i sitnog prijevoza, vještakinja navodi da se ne može u potpunost isključiti mogućnost da bi podignuta gotovinska sredstva bila korištena u poslovne svrhe ACM, ali kao vještak financijsko-knjigovodstvene struke da bi to utvrdila, trebala bi imati financijsku i poslovnu dokumentaciju o učinjenim troškovima.

27.2.3. Svjedoci MI, HI, II, potvrđuju da je nestala dokumentacija koja se odnosila na gradilišta u Rusiji, dok svi svjedoci šefovi gradilišta potvrđuju da su primali novac u gotovini.

27.2.4. Financijski inspektorat zaključuje da I.D.E.A. Managment u kontroliranom razdoblju nema nikakve materijalne niti ljudske resurse zbog čega nije mogla izvesti radove na području Ruske Federacije u iznosu od 1.653.601,00 USD. Financijski inspektorat zaključuje da se plaćanja subjekta nadzora ACM u korist nerezidenta I.D.E.A. Managment zbog toga smatraju neosnovanima, a svi sklopljeni ugovori simuliranima.

27.2.5. Međutim svjedok ŽI je u svom iskazu naveo da je off shore tvrtka IDEA management Nagment, Delavare USA, služila samo za podizanje gotovog novca, koji bi potom prebacivao na područje Ruske Federacije, kako bi se tim novcem financirali pojedini građevinski radovi, koji se nisu na drugi način mogli plaćati putem nerezidentnih društava.

27.2.6. Dakle, nije sporno da su off shore društva koja su osnovana od strane ŽI, IDEA management kao i druga o kojima je iskazivao, služila TD ACM inženjernig samo za podizanje gotovog novca u svrhu plaćanja na ruskim gradilištima i ostalim svrhama koje su u postupku utvrđene (npr. Održavanje broda FT, plaćanja plaća posadi broda, plaćanja šefovima gradilišta, isplata božičnica, za osobne potrebe ŽI), neovisno o okolnosti da nemaju nikakve materijalne niti ljudske resurse. Stoga utvrđenja Ministarstva financija da se radi o neosnovanim isplatama, zbog nedostatka ljudskih i poslovnih resursa off shore tvrtki, nisu od utjecaja na utvrđenja odlučnih činjenica inkriminacije odnosno ne dokazuju da podizana gotovinska sredstva nisu bila korištena u poslovne svrhe ACM.

27.2.7. Slijedom navedenog, niti nalaz i mišljenje sudske vještakinje za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković niti dokumentacija Ministarstva financija ne dokazuju da je optuženica novac koji je sa ACM inženjering transferiran off shore tvrtci IDEA management, prisvojila u osobnu korist, jer svoj zaključak da novac nije iskorišten za poslovanje ACM inženjeringa temelje na utvrđenju da nedostaje dokumentacija koja bi to potvrdila, dok svjedoci potvrđuju da je dokumentacija postojala, ali da je nestala, kao i okolnosti da off shore tvrtka nema zaposlenika niti sredstava za rad, međutim novac je podizan i korišten za potrebe društva ACM inženjering i prije inkriminiranog perioda, usprkos tim okolnostima.

27.2.8. Sama okolnost da je ŽK novac podigla, samim time ne dokazuje i da ga je prisvojila sa svoju korist, osobito jer je novac i sa ACM inženjering prebacivala na off shore kompanije i isti osobno podizala i u periodu poslovanja firme i prije inkriminiranog perioda, jer je na to bila opunomoćena od strane ŽI.

27.3. Dokument naziva „Izvješće o obavljenoj analizi i kontroli poslova i ovlasti odgovornih osoba za ekonomsko i financijsko poslovanje u društvu ACM- INŽENJERING d.o.o. Zagreb“ ovo vijeće nije cijenilo vjerodostojnim, s obzirom na navode sudske vještakinje, da se radi o privatno naloženoj analizi od strane KI, da se radi o komercijalnom izvještaju, da se metodologija izrade navedenog dokumenta u bitnom razlikuje od metodologije izrade sudskog vještačenja te da uz dokument nisu priložene knjigovodstvene isprave, poslovne knjige niti porezne evidencije na osnovu kojih su temeljeni navodi u dokumentu, vještak za financije, računovodstvo i poreze navode i zaključke iznesene u dokumentu ne može provjeriti.

27.4. Nadalje, svjedokinja II nije potvrdila iskaz KI da joj je ona ukazala na nezakonitosti te rekla da bi optuženica izrađivala fiktivne račune sa raznim trgovačkim društvima iz Republike Hrvatske, da bi joj pokazala te račune, dok navodi svjedokinje KI kojima tereti optuženicu da bi izrađivana fiktivne račune te prala novac sa hrvatskim tvrtkama, kao i iskaze svjedoka CK (djelatnik društva „Đuro Đaković“), DI (djelatnik „Plinacro“), ĐK (djelatnik „Tehnocommerce“), BI (djelatnik „Crobenz“) i CI (vlasnik obrta „ [obrt]“), ovo vijeće nije smatralo relevantnim za utvrđivanje odlučnih činjenica, te iskaze ovih svjedoka nije ni ocjenjivalo, jer poslovanje društva ACM inženjering sa društvima „Đuro Đaković“, „Plinacro“, „Tehnocommerce“, „Crobenz“ i obrt „ [obrt]“, nisu predmet ovog postupka i nisu od nikakvog utjecaja na inkriminaciju, kao niti bilo kakav promet po osobnim računima RI kod Hypo Alpe Adria Bank, Erste Bank d.d. odnosno Zagrebačke banke d.d.

27.5. U odnosu na presliku „Izjave“ od dana 15. svibnja 2007., pisane rukom (list 466 spisa), za koju svjedokinja KI iskazuje da bi predstavljala priznanje optuženice da je novac prisvojila, a za koju optuženica ne spori da je napisala, iz obrane optuženice, koju potvrđuje iskaz svjedoka MI, proizlazi da je KI optuženicu prisilila da istu napiše pri čemu da joj se prijetila. Stoga ovo vijeće predmetnu izjavu ne smatra vjerodostojnom u smislu izražene volje optuženice, već iznuđenom. Pri tome KI ovu izjavu ponovo povezuje sa izradom fiktivnih računa i pranjem novca za koje smatra da je počinila optuženica, vezano za hrvatska trgovačka društva, pa stoga predmetna izjava nije u vezi sa inkriminacijom iz ovog postupka, koji se odnosi na prebacivanje novca sa ACM inženjering na off shore kompanije te podizanje sa računa tih kompanija za osobne svrhe, pa je stoga ovo vijeće nije cijenilo kao dokaz koji utvrđuje odlučne činjenice u ovom postupku. Da se radilo o materijalno nevjerodostojnoj izjavi potvrđuje i iskaz KI kada joj je predočena potvrda za koju je prvotno navela da bi se radilo o iznosu koji je RI vratila kao dug od pranja novca, i kao posljedica potpisane izjave, da bi potom svjedokinja KI izjavila da se radi o novcu njezinog supruga koji je RI podigla u Austriji i njoj predala a vezan je za sudski postupak u Austriji te na koncu navela da je potvrda krivotvorena i da je ona nije predala u spis. S obzirom na sve proturječnosti iskaza svjedokinje KI iz kojih razloga sud njezin iskaz nije prihvatio kao vjerodostojan (opisane pod točkom 8.2.), sud ne prihvaća ni dio iskaza koji se odnose na izjavu, već prihvaća obranu optuženice.

27.6. Također, iz iskaza svih svjedoka, tako i iz obrane optuženice, utvrđeno je da su u inkriminiranom vremenu poslovala gradilišta u Rusiji, kojih je ovisno o završetku radova, bilo između pet do jedanaest. Utvrđeno je da se sa off shore kompanija podizao novac u gotovini koji se koristio za financiranje gradilišta, koji se nije mogao uplaćivati na drugi način. Dakle u inkriminiranom periodu se novac podizao sa off shore kompanija u gotovini, isti je podizala i optuženica po ovlaštenju ŽI, koji se uplaćivao gradilištima u Rusiji kako su iskazivali svjedoci koji su na gradilištima radili, kao i svjedok MI. Budući da su sva gradilišta u inkriminirano vrijeme uspješno radila i poslovi su dovršeni, tada je sigurno da je novac koji je optuženica podignula sa računa off shore kompanija morao ići za gradilišta, jer u protivnom ista ne bi mogla raditi niti dovršiti poslove.

27.7. Navodi svjedoka T i KI, da se radilo o manjoj količini novca koji se uplaćivao u gotovini gradilištima u Rusiji, nego što je optuženica podigla, pa da bi ista prisvojila većinu novca, uslijed nedostatka dokumentacije vezane za gradilišta u inkriminiranom periodu te iskaza svjedoka koji se zbog proteka vremena ne sjećaju točnih iznosa, nije moguće dokazati. Međutim, nedvojbeno je da je novac podignut u inkriminiranom periodu od strane RI sa off shore kompanija u gotovini korišten za poslovanje gradilišta u Rusiji, jer to nitko nije osporio, ali i za osobne potrebe ŽI, jer sama svjedokinja KI je u svom iskazu navela da je kupljen stan u [adresa], apartman na moru i da je to bila firma njegovog supruga te da je on imao pravo raspolagati novcem, pa stoga inkriminacija da je optuženica sav novac koji je podigla u inkriminiranom periodu sa off shore kompanija prisvojila za osobne potrebe i na taj način oštetila društvo ACM inženjering, nije dokazan.

27.8. Svjedok ŽI u svom iskazu navodi da se nakon pretrpljenog moždanog udara povukao iz društva, međutim svi ispitani svjedoci zaposlenici društva ASCM inženjering svjedoče da je ŽI u inkriminiranom periodu vodio društvo, donosio odluke kao i prije bolesti. Iz navedenog slijedi da je bio upoznat sa svim novčanim transakcijama te da je donosio odluke o podizanju te raspolaganju novcem. Dakle, inkriminirani period, po iskazima tih svjedoka, u načinu poslovanja društva, ne odudara od poslovanja društva prije inkriminiranog perioda. Također, svjedok je rekao da se godišnje sa off shore kompanije podizalo od 30-50 tisuća dolara, međutim isplatnice u spisu (koje su prethodno navedene kod ocjene iskaza svjedokinje KI) potvrđuju da su u vremenu koje prethodi inkriminaciji podizani puno veći iznosi i to više puta mjesečno unutar godine dana, a s obzirom da su u inkriminirano vrijeme uredno radila gradilišta u Rusiji, kojih je znalo biti i 11 istovremeno, za zaključiti je da se i u inkriminiranom periodu podizao novac u iznosima kao i u periodima koji su prethodili inkriminaciji, i za potrebe gradilišta.

27.9. Nedvojbeno je da je ŽI u cijelom inkriminiranom periodu donosio sve odluke, bio upoznat sa svakom transakcijom i svi svjedoci potvrđuju da je i nakon bolesti dolazio u društvo i o svemu odlučivao, stoga nije životno ni logično da bi optuženica u inkriminiranom periodu mogla podići i prisvojiti novac u terećenom iznosu bez znanja ŽI, a da je prisvojila sav taj novac, gradilišta ne bi mogla biti završena. S obzirom da je ŽI odlučivao koliko će se novca i kada davati gradilištima, da je RI bila ovlaštena na podizanje novca koji je potom donosila njemu na raspodjelu, uzimajući u obzir da se novac plaćao gradilištima u inkriminirano vrijeme, to sve znači da je upravo ŽI odlučivao da će se novac u tom periodu uplatit u gotovini gradilištima i u kojem iznosu, a što sve upućuje da je T bio upoznat sa podizanjem novca i da je on njime upravljao i u inkriminiranom periodu.

28. Temeljem navedenih dokaza, povezujući ih međusobno i analizirajući ih svaki za sebe, vijeće nalazi, u odnosu na točku 1., da nije dokazano da bi optuženica povrijedila dužnost zaštite interesa društva ACM inženjering d.o.o. niti da bi sebi pribavila protupravnu imovinsku korist u iznosima navedenim u točki 1. izreke presude, a navedeno društvo za te iznose oštetila, odnosno nije dokazano da bi optuženica u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist i time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, odnosno nije dokazano da bi počinila kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ/11., zbog čega je oslobođena od optužbe.

29. Odluka o troškovima se temelji na članku 149. stavak 1. ZKP/08. jer je donesena oslobađajuća presuda, zbog čega troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 i nužni izdaci optuženika, te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

30.Slijedom navedenog odlučeno je kao i u izreci.

U Zagrebu, 6. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ivana Bujas

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana primitka otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, u pet (5) istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Svaki zakon ima / aktivni sadržaj / pametno označavanje / pripremu za ispis / eko e-oblik

Pogledajte npr. Zakon o radu

Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.