Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: Pr-2159/2021-79

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Mimi Mrvoš, u pravnoj stvari tužitelja ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punom. Franjo Ribić, odvj. iz Zagreba, protiv tuženika Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872, kojeg zastupa punom. Irena Blauhorn, odvj. iz Karlovca i umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punom. Dora Hanžeković Žuža, odvj. u OD Hanžeković & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 4. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Franje Ribića, odvj. iz Zagreba, punomoćnika tuženika Irene Blauhorn, odvj. iz Karlovca i punomoćnika umješača ĐD, odvj. u OD Hanžeković & Partneri iz Zagreba, na ročištu za objavu i uručenje presude 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I . Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi;

"I. Nalaže se tuženiku Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872 da tužitelju ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati novčani iznos od 184.014,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa sve do konačne isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872, da tužitelju ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 12.000,00 kn za troškove liječenja zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo polugodištu za 5% poena, tekućom od dana nastanka troškova, pa sve do konačne isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže tuženiku Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872 isplaćivati tužitelju ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečnu naknadu u iznosu od 2.400,00 kn, počevši od 1. siječnja 2015. godine, pa nadalje svaki mjesec, na ime izgubljene zarade, kao razlike između plaće te invalidske mirovine, sve dok za to postoje zakonski uvjeti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog 1. -og u mjesecu za prethodni mjesec pa sve do isplate prema godišnjoj kamatnoj stopi u visini eskontne stope HNB- a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena.

IV. Nalaže se tuženiku Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872, da tužitelju ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB- a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do konačne isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju ŠD iz [adresa], (ranije iz Severina na Kupi, Zdihovo 13), OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi parnični trošak tuženom Ceste Karlovac d.d., Barilović, Belajske Poljice, Poslovni park Karlovac 1/A, OIB: 30218158872, u iznosu od 12.181,81 eura i umješaču na strani tuženog Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, u iznosu od 1.250,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpanj te godine, tekućom od dana 6. svibnja 2025. pa sve do konačne isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom za naknadu štete te je u tužbi ustvrdio da se 28. kolovoza 2013. dogodila nezgoda na radu, a radio je na radnom mjestu cestara, na način da je na temelju radnog naloga tuženog bio raspoređen na strojnu sječu grana uz cestovni pojas i njegova uloga je bila čišćenje granja i sječa manjih stabala motornom pilom i to ono granje koje je ostalo iza strojne sječe, te se tužitelj poskliznuo na skliskom tlu i porezao motornom pilom po lijevoj nozi, a uslijed čega je zadobio teški prijelom lijeve noge, pa potražuje naknadu štete kao posljedicu ozljede na radu i to s osnova ozljede iznos od 184.014,00 kn sa pripadajućom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, za troškove liječenja 12.000,00 kn sa pripadajućom kamatom od dana nastanka troškova te mjesečnu naknadu izgubljene zarade a što čini razliku između invalidske mirovine i plaće počevši od 1. siječnja 2015. pa nadalje u mjesečnom iznosu od 2.400,00 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio se tužbenom zahtjevu navodeći da je tužitelj bio raspoređen u radu strojne sječe granja uz cestovni pojas i da je njegova uloga nije bila da sječe stabla motornom pilom jer tužitelj s tuženim ima zaključen Ugovor o radu za radno mjesto Cestar II, a koje radno mjesto isključuje rukovanje "malom" mehanizacijom a među kojom je i motorna pila te da je tužitelj samoinicijativno uzeo motornu pilu i odrezao predmetno drvo a znao je da to ne smije raditi jer za to nije osposobljen, nije imao propisanu zaštitnu opremu a niti ga je na to obavezivao Ugovor o radu, te tužitelj to nije niti osporavao u prekršajnom postupku u predmetu G- 1157/2013 te u izjavi koju je dao neposredno nakon štetnog događaja i stoga tuženik osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Tuženik je predložio da sud pozove kao umješača Croatia osiguranje d.d. Zagreb kao osiguravatelja tuženog.

4. Croatia osiguranje d.d. Zagreb prihvatila je položaj umješača na strani tuženog i navode odgovora na tužbu tuženog ustvrdivši da tuženik ima zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema radnicima, te je umješač u vansudskom postupku tužitelju isplatio naknadu u iznosu od 15.986,00 kn, te u koliko se eventualno utvrdi odgovornost tuženog za štetni događaj to umješač sudjeluje u daljnjoj šteti sa iznosom od 30.014,00 kn.

5. Sud je u postupku proveo dokaze, uvidom o Potvrdu o vrsti poslova i trajanja radnog odnosa tužitelja (list 6), Rješenje HZMO, Područna služba u Rijeci od 3.4.2015. (list 7), medicinsku dokumentaciju o povredi (list 8 – 14), uvid u presudu Prekršajnog suda u Karlovcu broj G-1157/2013 od 16.4.2015. (list 19 – 20), Izjavu tužitelja od 3.9.2013. (list 21), saslušani su svjedoci BD (list 36 i 65), ED (list 39), JD (list 39), DD (list 59), ČD (list 64), GD (list 68), KD (list 69), saslušan je tužitelj kao stranka (list 68), provedeno je vještačenje na okolnosti povreda koje je zadobio tužitelj po vještaku prim.dr.sc. Želimiru Korač (list 44 – 45), po neuropsihijatru dr. med. Nikoli Car (list 47 – 48), vještaku medicine radi prim.dr. Mariji Zavalić (list 73 – 76), knjigovodstveno vještačenje na okolnosti razlike mirovine i plaće po tvrtki D&S d.o.o. iz Karlovca po vještaku Dariu Jankoviću (list 98 – 121), te je dodatno saslušao svjedoke SD (list 195-196), TD (list 196-197) i tužitelja kao stranku (list 198).

6. Iz provedenih materijalnih dokaza nepobitno je utvrđeno da je tužitelj bio zaposlenik tuženog na radnom mjestu cestara u vremenu 1.3.1996. do 12.5.2015., te da je rješenjem HZMO, Područna služba u Rijeci od 3.4.2015. zbog ozljede na radu 100% nastao potpuni gubitak radne sposobnosti i počevši od 31.12.2014. istom se priznaje pravo na invalidsku mirovinu, te da iz medicinske dokumentacije Opće bolnice Karlovac proizlazi da je tužitelj 28.8.2013. zadobio prijelom gležanjske kosti, a iz presude Prekršajnog suda u Karlovcu broj G-1157/2013 od 16.4.2015. proizlazi da su oslobođeni optužbe tuženik Ceste Karlovac kao pravna osoba i 2. okrivljeni GD kao odgovorna osoba da bi počinili prekršaj iz čl. 109. st. 1. podstavak 9. Zakona o zaštiti na radu, te iz izjave tužitelja od 3.9.2013. proizlazi da je sam uzeo motornu pilu s kojom je rezao.

7. Saslušani svjedoci u postupku su ustvrdili:

- ED o samom štetnom događaju nije imao osobnog saznanja jer tada nije bio pretpostavljeni tužitelju a poznato mu je da je tužitelj radio na radnom mjestu Cestar II kao i da mu nije poznato da li je osposobljen za rad motornom pilom,-

- JD u vrijeme štetnog događaja nije bio zaposlenik Nadcestarije nego je radio u asfaltnoj bazi i poznato mu je da su radnici prema potrebi bili osposobljavani za posao a za tužitelja ne zna da li je isti bio osposobljen

- DD kritičnog dana radio je sa strojem a iza njega su bili tužitelj, ČD i CD i kada se dogodio štetni događaj tužitelju je pružio pomoć i nije mu poznato da li je osposobljen za rad motornom pilom ali zna da su za to u grupi bili osposobljeni ČD i CD. Navodi da je tužitelj znao uzeti motornu pilu i sa njom radio i da ga je poslovođa HD upozoravao da to ne čini te se u postupku rada uvijek vrši raspored tako da su u grupi zastupljene osobe koje su osposobljene za rad sa strojevima sa kojima se radi na terenu. Dodatno je ustvrdio u svojem saslušanju da je kritičnog dana bio grupovođa, a što znači da je vodio organizaciju rada i istovremeno radio jednako kao i svi ostali koji su tog dana bili zajedno na terenu. Konkretno skidao je grane koje su padale na staklo stroja a ostalih 5 zaposlenika trebali su pomicati posječene grane. Svi zaposlenici prošli su obuku osposobljenosti rada na siguran način ovisno o radnom mjestu na kojem su radili u vremenu 2005-2007. godine i svaki radnik je znao za što je obučen a to je i bilo vidljivo na ploči u radnoj prostoriji gdje su se okupljali zaposlenici.

- ČD je ustvrdio da je kritičnog dana radio na uklanjanju posječenih grana koje su ostale iza stroja no u koliko je bilo dužih grana koje nisu bile posječena njih je trebalo prerezati da se lakše sklone i tog dana na radio je zajedno sa CD jer su obojica osposobljeni za rad na motornoj pili još 2006. i osoba koja je zadužena za taj posao ona obavlja druge poslove, po potrebi prereže određene grane, odloži motornu pilu i nastavi dalje raščišćavati granje iza stroja. Navodi da nije vidio kada je tužitelj iz kombija uzeo motornu pilu i kada je htio podrezati nekoliko povišenih panjeva već je samo čuo povik "Porezao sam se". Navodi da je tužitelj znao više puta uzimati pilu ali ga je na to upozoravao BD govoreći mu: "Ne hvataj se posla za koji nisi osposobljen". Navodi da su u njihovom prostoru izviješteni podaci o svim osobama koji su osposobljeni za rad na siguran način a što je bitno prilikom sastavljanja grupe za određene poslove.

- BD je ustvrdio da je kritičnog dana u grupi bio tužitelj i unutar grupe svatko zna koje poslove treba obavljati te tužitelj nije bio osposobljen za rad na motornoj pili, bio je dobar u svojem radu ali za jednostavnije poslove te konkretne zgode tužitelj nije imao potrebe uzimati motornu pilu za rad. Dodatno je ustvrdio da je građevinski poslovođa i konkretnog dana stroj je sjekao grane a djelatnici su imali obavezu da iza stroja koji se kretao vrlo malom brzinom povlače i odbacuju grane sa kolnika na desnu stranu u pravcu kretanja stroja. Navodi da kada je bio u grupi tužitelj nije nikada radio sa motornom pilom a to je rekao i ostalim zaposlenicima, jer grupa je uvijek sastavljena tako da za konkretan rad ima dovoljan broj zaposlenika.

- GD, direktor tuženoj je ustvrdio da je bio upoznat sa događajem te je na teren izašla inspekcija rada koja je utvrdila da nema propusta od strane tvrtke te da je isključiva odgovornost tužitelja za štetni događaj jer je tužitelj bio u kategoriji Cestar II a to su osobe koje ne mogu obavljati složene poslove i ne mogu proći liječnički pregled da bi obavljale poslove po posebnim ovlastima a kategorija cestar I su zaposlenici koji su osposobljeni za rad na siguran način na više različitih strojeva jer su radne grupe formirane tako da su njima zastupljene osobe koje su nužne za rad u datom trenutku i zaposlenici znaju svoje obaveze. Navodi da za tužitelja zna da nije osposobljen za rad sa motornom pilom i njegova obaveza su bili jednostavniji poslovi

- KD radio je iza stroja odbacivajući grane i nije mu poznato kada je tužitelj uzeo pilu već je jedino čuo da se tužitelj porezao te da je tužitelj doista znao uzimati motornu pilu na što ga je upozoravao poslovođa i u grupi je uvijek bilo osobna koje su obučene za rad motornom pilom te tužitelj nije imao potrebe uzimati istu

8. Tužitelj saslušan kao stranka je ustvrdio da je kod tuženog radio 19 godina kao obični zaposlenik i kritičnog dana njegova je obaveza bila da odbacuje grane koje je stroj posjekao te kako je ostala jedna grada to je uzeo motornu pilu da istu odreže iako nije bio obučen za siguran rad a to je bilo u namjeri da se počisti teren i da idu zajedno za strojem. Navodi da se pokliznuo prilikom rezanja drveta promjera oko 10 cm i pila ga je posjekla po lijevoj nozi. Navodi da je povremeno znao uzeti motornu pilu i sa njom raditi i da je od posljedica nezgode otišao u invalidsku mirovinu. U dodatnom saslušanju mijenjao je dio svojeg iskaza i ustvrdio da mu je pok. ČD rekao da prereže drvo sa druge strane ceste u odnosu na njihov pravac kretanja. Ne spori da mu je BD rekao "nemoj dirati motornu pilu, za to nisi obučen". Ovakvu tvrdnju tužitelja u odnosu na tvrdnju da mu je pok. ČD rekao da to radi, sud nije prihvatio jer iz iskaza tužitelja od 3.9.2019. proizlazi da su pok. ČD i CD u grupi bile osobe koje su osposobljene za rad motornom pilom, te su ustvrdili da su se ujutro dogovarali da će to činiti zajedno tako da jedan ne bi bio previše opterećen i sa motornom pilom se nije radilo kontinuirano jer su radnici iza stroja odbacivali grane desno od kolnika i prerezivali kada je to bilo potrebno da budu manji komadi i da se lakše odbacuju. Ovi svjedoci su ustvrdili da nitko tužitelju nije rekao da uzme pilu i da radi a ista se nalazila na vozilu na dohvat ruke za potrebe kada to bude trebalo u radu.

9. Vještaci su u svojim nalazima ustvrdili:

- prim.dr.sc. UD, spec. kirurg i traumatolog je u nalazu od 8.11.2017. na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja ustvrdio da je tužitelj u štetnom događaju od 28.8.2013. i posljedično tome tijekom liječenja zadobio povrede ranu lijeve potkoljenice i gležnja, otvoreni zglob gležnja, defektne kosti donjeg dijela lijeve goljenice i talusa, posječene tetive opružača prstiju stopala i prednjeg goljeničnog mišića, posječene prednje goljenične arterije i peronealni živac. Tužitelj je zbog navedenih ozljeda, tijekom liječenja i rehabilitacije trpio fizičke bolove jakog intenziteta 8 dana, srednjeg 30 dana, slabog 60 dana te nelagodnosti hospitalizacije, podvrgavanja anesteziji, operacijskom zahvatu primanja injekcija i infuzija, previjanje rana, odstranjivanje šavova, RTG snimanja, nošenja imobilizacije, korištenja štaka i fizikalnu terapiju. Tužitelju su zaostali ožiljci s prednje strane lijeve potkoljenice i ležnja luč dužine 15 cm, drugi – peti prst lijevog stopala je bez mogućnosti izvođenja ekstenzije, hipoestezija dorzuma stopala i prstiju, šepa pri hodu po peronealnom tipu, deformacija lijevog gležnja uz limitiranost kretnji do pola opsega, ne može stajati na peti lijevom nogom. Zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti tužitelj će ubuduće morati ulagati pojačane napore pri jačem opterećenju lijeve noge poglavito uspinjanja i hodanja te nošenja težih predmeta i životna aktivnost smanjena mu je 20%. Tužitelju je bila potrebna tuđa njega i pomoć izvanbolničkog liječenja na razini tri sata dnevno tri mjeseca, dva sata dnevno mjesec dana i 1 sat dnevno mjesec dana. Ožiljci i šepanje imaju za posljedicu naruženje srednjeg stupnja koje je vidljivo trećim osobama ponekad

- dr.med PD, specijalista neuropsihijatar uvidom u medicinsku dokumentaciju i pregledom tužitelja ustvrdio je da je tužitelj doživio primarni strah jakog intenziteta trajanja tri do pet minuta, sekundarni strah jakog intenziteta pet dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju 20 dan, sekundarni strah slabog intenziteta u trajanju od 30 dana i ovaj strah ne ostavlja trajne posljedice

- prim.dr.sc. Marija Zavalić, vještak medicine rada u nalazu od 4.11.2019. je ustvrdila da tužitelj zbog zadobivenih ozljeda ne može obavljati niti jedan posao za poslodavca ni najmanje 70% radnog vremena pa čak da se i ti poslovi prilagode. Tužitelj bi poslove morao obavljati na siguran način da ne ugrožava sebe, druge osobe na radu ili materijalna dobra. Kako je tužitelj osoba sa završenom samo osnovnom školom to mu posljedice ozljede onemogućavaju obavljanje bilo kakovih fizičkih poslova. Tužitelj sa ovakvim trajnim posljedicama može obavljati najveći dio životnih uobičajenih aktivnosti za prosječnu osobu i u svojem privatnom životu može u svakom trenutku prekinuti poslove, odmoriti se ili zatražiti pomoć pa za obavljanje radnih zadataka kroz ugovoreno radno vrijeme to nije moguće

- vještak Dario Janković iz D&S d.o.o. Karlovac u svojem nalazu od 22. ožujka 2021. na temelju plaće koju bi tužitelj ostvarivao kod tuženog i podatka HZMO, PS u Rijeci izvršio je obračun da je razlika između mirovine koju je tužitelj primio i neto plaće koju bi primio da je nastavio raditi na radnom mjestu u razdoblju od 13. svibnja 2015. do 31. prosinca 2020. u iznosu od 144.953,20 kn a u Tablici su prikazani pojedini mjesečni iznosi

10. Na sve provedene dokaze nije bilo bitnih primjedbi kao i na nalaze vještaka.

11. U postupku je nepobitno utvrđeno da se štetni događaj dogodio 28.8.2013. na radnom mjestu tužitelja kod tuženika i da je tužitelj kao zaposlenik tuženog sa grupom svojih zaposlenika bio raspoređen na čišćenju cestovnog pojasa uz državnu [adresa] – [adresa] kojom prilikom je tužitelj neovlašteno uzeo za rad motornu pilu što nije u opisu njegovog radnog mjesta – Cestar II te nije osposobljen za rad na siguran način motornom pilom i pokušavajući odrezati jednu granu koja je ostala iza rada stroja poskliznuo se na mokrom terenu uslijed čega je došlo do ozljede tužitelja u vidu porezotine lijevog skočnog zgloba.

12. Iz svih provedenih dokaza a poglavito iz provedenih vještačenja sud je iz vještačenja utvrdio koje povrede je tužitelj zadobio, kakve su posljedice ovih povreda i koliko tužitelj trpi štetu iz ovog štetnog događaja.

13. Ocjenom svih provedenih dokaza sud je utvrdio da se proces rada odvijao tako da je poslodavac vodio računa da svi zaposlenici koji putuju sa istog područja imaju organizirani prijevoz i da budu u istom timu. Poslodavac je sukladno Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu, proveo obuku zaposlenika za rad na siguran način, a kako su to svjedoci ustvrdili 2005. -2007. godine i u radnoj prostoriji gdje se okupljaju zaposlenici koji obavljaju terenski rad jasno je bio izvješen popis djelatnika o njihovoj obuci odn. koje poslove mogu obavljati i na kojim strojevima i prilikom svake organizacije posla i rada vodilo se je računa da svaki tim bude popunjen sa zaposlenicima sukladno obavezama koje će obavljati i na dan štetnog događaja u timu pored tužitelja bila su i dva zaposlenika ČD i CD, koji su bili obučeni za rad na siguran način motornom pilom.

14. Proces rada opisivali su svi zaposlenici, saslušani kao svjedoci kako je to naprijed navedeno i tužitelj sukladno svojoj obuci, znao je i morao znati da ne može raditi motornom pilom a i sam je u iskazu ustvrdio da mu je pretpostavljeni BD, rekao "ne diraj motornu pilu". Čišćenje cestovnog pojasa nije zahtijevalo neku brzinu jer je i kretanje stroja bilo usporeno, a bilo je i dovoljno osoba za taj posao, 6 zaposlenika. Tog dana čistili su desnu stranu a motornu pilu upotrebljavali su kada se za to ukazala potreba prerezati duže grane koje su odbacivali desno sa ceste. Motorna pila je bila dostupna jer je bila na otvorenom prostoru radnog stroja i to tako da su osobe koja sa istom rade, mogli je uzeti i tužitelj je znao da je njegova obaveza odbacivati grane, a ne da poseže za motornom pilom kako je to naprijed navedeno jer su radni zadaci bili planirani. tužitelj je samoinicijativno uzeo motornu pilu i prešao na lijevu stranu gledajući u pravcu kretanja, prerezati neku granu a od njega to nije nitko tražio, a da je tražio to je trebao odbiti znajući da to nije njegova obaveza i na kraju postupka ustvrdio je da mu je to naredio pok. ČD, a koji što nije istinito i prije svega je nemoralno da za to tereti pok. zaposlenika a da je ovaj od njega to i tražio to je mogao istaknuti u postupku kada je saslušavan pomenuti svjedok. Na poslovima kojeg su konkretnog dana radili tužitelj i zaposlenici, poslodavac je organizirao posao tako što je odredio dovoljan broj kvalificiranih osoba za taj rad, pa je nelogično očekivati da bi poslodavac trebao imati još i osobu koja bi pazila da tužitelj ili neka druga osoba koja nije za to obučena uzme u ruke i počne raditi sa motornom pilom.

15. U vrijeme nastanka štetnog događaja bio je na snazi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine broj 59/46, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12 – dalje ZZR).

16. Člankom 15. ZZR propisano je: poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika na području sigurnosti i zdravlja ljudi. Iznimno iz st. 1. ovog članka, poslodavac se može osloboditi od odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

17. Prema utvrđenjima prvostupanjskog suda tužitelj je u vrijeme nastanka štetnog događaja radio na poslovima Cestar II. Proces rada na dana štetnog događaja se odvijao na način da je poslodavac dao grupi radnika nalog da sa strojem sijeku raslinje uz cestu, a motornom pilom da počiste raslinje – grane koje su zaostale iza stroja. Grupa je imala na raspolaganju kombi koji se nalazio na cesti. Tužitelj je prema utvrđenjima prvostupanjskog suda, iako nije osposobljen za rad na siguran način za rad motornom pilom, a niti je to spadalo u opis njegovog radnog mjesta, samoinicijativno uzeo motornu pilu u namjeri da odreže granu i poskliznuo se na kosini ceste (padala je kiša) i motornom pilom zadobio posjekotinu na potkoljenici lijeve noge. Također, utvrđeno je da se iza stroja nalazio tužitelj, a pored stroja još četiri radnika.

18. Stroj za sječenje raslinja i motorna pila su opasne stvari, pa je sud o odgovornosti tuženika za štetu raspravljao i odlučivao po odredbi čl. 15. ZZR, čl. 1063. i 1064. ZOO, a o oslobođenju od odgovornosti – štetnika po odredbi čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a, kao i prigovoru tuženog da se u konkretnom slučaju oslobađa od odgovornosti za štetu.

19. Prema odredbi čl. 15. ZZR poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu, no iznimno poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema propisima obveznog prava ako se radi o događaju nastalom zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac, unatoč dužnoj pažnji, nije mogao utjecati. Obaveza tužitelja je bila da odbacuje grane koje je stroj rezao i isti je sa ostalim zaposlenicima iza stroja trebao grane odbacivati izvan kolnika sa desne strane, a ostale poslove eventualno prerezivanje grana, radili su za to obučeni zaposlenici. Poslodavac ni na koji način nije mogao predvidjeti da bi tužitelj uzeo motornu pilu i sa istom išao prerezati granu sa lijeve strane ceste, a za što tužitelj nije obučen, što je i sam ustvrdio kao i svi saslušani svjedoci.

20. Stoga je sud odbio zahtjev tužitelja, i tuženika oslobodio objektivne odgovornosti budući je dokazao da je šteta nastala isključivo zbog radnje tužitelja koju tuženi ni na koji način nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti u smislu odredbe čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).

21. Stranke su u postupku bile zastupane u osobi odvjetnika i istima je utvrđen trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika i trošak postupka u ovom predmetu pripada tuženom i umješaču, budući da tužitelj nije uspio s tužbenim zahtjevom.

22. Tuženik je imao troškove Tbr. 7/1 sastava odgovora na tužbu, po Tbr. 9/1 zastupanje na šest ročišta (15.5.2017., 13.9.2018., 3.9.2019., 23.9.2019., 26.5.2022., 4.4.2025.) po Tbr. 8/1 za sastav dva podneska (22.12.2016 i 16.1.2018.) za svaku radnju iznos od 1.000,00 eura, prema Tbr. 9/2 zastupanje na tri ročišta 50 % (7.2.2017., 11.12.2019. i 10.3.2022.), za svaku radnju 500,00 eura, prema Tbr. 10/1 za sastav žalbe 1.250,00 eura, prema Tbr. 9/3 ročište za objavu 100,00 eura, predujam za vještačenje 331,81 eura ili ukupno 12.181,81, eura sa pripadajućom kamatom.

22.1. Umješaču tuženog prema Tbr. 9/1b pripada naknada za zastupanje na ročištu od 4.4.2025. u iznosu od 1.250,00 eura, sa pripadajućom kamatom.

23. Zbog svega iznesenog presuđeno je kao u izreci.

U Ogulinu 6. svibnja 2025.

S u d a c

Mima Mrvoš

Uputa o pravnom lijeku

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

Dostaviti:

1. Odvj. Franjo Ribić, Zagreb

2. Odvj. Irena Blauhorn, Karlovac

3. OD Hanžeković & Partneri, Zagreb