Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr-335/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, na temelju prijedloga sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja KentBank d.d., Gundulićeva ulica 1, Zagreb, OIB: 73656725926, protiv ovršenika Općine Ribnik, Ribnik 4A, Ribnik, OIB: 76454200013, zastupane po punomoćniku Vedranu Skočibušiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu MarcoTulli i Partneri O.D. d.o.o. u Rijeci, Strossmayerova 16, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 6. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.

i

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik Općina Ribnik, Ribnik 4A, Ribnik, OIB: 76454200013, da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik u svom prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj pokrenuo ovršni postupak protiv ovršenika, a koji se vodi pod poslovnim brojem OV-2048/14 radi naplate potraživanja ovrhovoditelja za iznos od 5.746,95 EUR. Također navodi da je 12. ožujka 2025. Općina Ribnik kao ovršenik zaprimila obavijest Financijske agencije kojom obavještava ovršenika kako je kod iste zatražena naplata novčane tražbine na teret računa i novčanih sredstava ovršenika za gore navedeni iznos. Također ističe i prigovor zastare potraživanja ovrhovoditelja. Nadalje navodi kako je Općina Ribnik kao ovršenik proglašena ošasnim nasljednikom imovine iza pokojnog ČG iz [adresa], i to rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj: O-1520/20 od 23. prosinca 2021., a kojim rješenjem je ovršenik naslijedio pokretnu imovinu i to:

- Novčane iznose na deviznom računu u Kent banci d.d, račun broj:0983148

- Novčane iznose kod Erste&Steiermarkicshe bank d.d., broj računa: 3206133793; 3580501144

- Novčane iznose na namjenskom depozitu kod Kent banke d.d., broj depozita: [broj depozita]

te nepokretnu imovinu, svu upisanu kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižnom odjelu Ozalj i to:

- Zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela

- Zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela

- Zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela

- Zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela.

Nadalje navodi kako je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu za cjelokupno potraživanje u navedenom iznosu protiv ovršenika, i to na novčanim sredstvima ovršenika u nadi da će isti naplatiti svoje potraživanje iz proračunskih sredstava ovršenika. No, ovršenik skreće pozornost na odredbu čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju koji propisuje kako predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. Prema tome, Općina Ribnik kao ovršenik smatra da nije u obavezi podmiriti dugovanja koja su nastala ovrhovoditelju iz svojih vlastitih proračunskih sredstava, odnosno da ovrhovoditelj nema zakonske osnove potraživati novčano podmirenje svog dugovanja općenito na imovini Općine Ribnik kao ovršenika, već da može isključivo pokrenuti postupak ovrhe na naslijeđenim nekretninama i pokretninama. Ovršenik se također poziva i na odredbu čl. 140. Zakona o nasljeđivanju koji omogućuje vjerovnicima zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se imovina odvoji od nasljednika, a što je ovrhovoditelj propustio učiniti. Pojašnjava kako je ovršenik kao ošasni nasljednik na temelju naslijeđenih pokretnina na svoj račun zaprimio novčani iznos od 2.725,49 EUR, a da je Erste&Steiermarkische d.d. obavijestila ovršenika kako su iza pokojnog ČG ostala novčana sredstva u iznosu od 6,46 EUR. Stoga ovršenik ne čini spornim potraživanje ovrhovoditelja u iznosu od 2.731,95 EUR jer je upravo taj iznos zaprimio na svoj bankovni račun, no da u preostalom dijelu ovršenik osporava predloženu ovrhu iz razloga što se u tom dijelu potraživanja ovrhovoditelj ne može niti smije naplatiti iz novčanih sredstava koja su u isključivom vlasništvu općine Ribnik i kao takva čine proračunska sredstva, već da je ovrhovoditelj dužan zahtijevati ovrhu na nekretninama koje je općina [adresa] kao ovršenik naslijedila sukladno ranijem rješenju o nasljeđivanju. S obzirom na navedeno, sukladno odredbi čl. 205. Ovršnog zakona predlaže donijeti rješenje kojim se pljenidba i prijenos tražbine ovrhovoditelja proglašava nedopuštenom prema odredbi čl. 50. st.1. t. 6. i 7. Ovršnog zakona u svezi s čl. 210. Ovršnog zakona. Također predlaže i odgodu ovrhe sukladno čl. 65. st.1. Ovršnog zakona, pri čemu smatra kako nije u obvezi dokazati da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu, već da je dužan učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu. Također potražuje i naknadu troškova ovog postupka.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, međutim isti se do dana donošenja ove odluke nije očitovao.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavka 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

5. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, kao i zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. OZ-a, odnosno da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno predmetnom ovršnom ispravom.

6. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 1. OZ-a, valjalo je zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja te je odlučeno kao u zaključku. Ističe se kako se u konkretnom slučaju ne radi o činjenicama koje su općepoznate, odnosno koje se može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Također, ovršenik svoje navode o visini naslijeđene imovine nije dokazao, odnosno nije dokazao koji novčani iznos po svim bankovnim računima je ukupno naslijedio.

7. Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.

8. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

9. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

10. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

11. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućen na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi s člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko isti pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik ničime nije dokazao isto, odnosno učinio vjerojatnim. Naime, ovršenik nije učinio vjerojatnim kako bi u slučaju da se u parničnom postupku koji bi ovršenik eventualno pokrenuo i u kojem bi se utvrdilo kako je ovrha nedopuštena, ne bi mogao naknadno namiriti od ovrhovoditelja, tj. da isti ne bi imao dovoljno novčanih sredstava da podmiri eventualnu protutražbinu ovršenika. Ovršenik samo navodi kako smatra da nije u obvezi dokazati da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu. Slijedom toga, valjalo je ovršenika odbiti s prijedlogom za odgodu ovrhe i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

12. Obzirom da ovršenik nije uspio u ovom postupku, istog je valjalo odbiti i s prijedlogom za naknadu troškova ovog postupka te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

13. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Karlovcu 6. svibnja 2025.

Prijedlog odluke izradila

Sudac: Zrinka Ban

Sudska savjetnica: Doris Horvat Gerić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

Protiv zaključka žalba nije dopuštena.

Dostavljeno:

1. KentBank d.d., Gundulićeva ulica 1, Zagreb

2. Vedran Skočibušić, odvjetnik u Marcotulli i Partneri O.D. d.o.o. u Rijeci