Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: Ovr-284/2025-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, na temelju prijedloga sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja KentBank d.d., Gundulićeva ulica 1, Zagreb, OIB: 73656725926, protiv ovršenika Općine Ribnik, Ribnik 4A, Ribnik, OIB: 76454200013, zastupane po punomoćnici Katji Jajaš, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jajaš i Vukelić d.o.o. u Rijeci, Trg 128. brigade hrvatske vojske 4, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 6. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.
i
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenik Općina Ribnik, Ribnik 4A, Ribnik, OIB: 76454200013, da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovršenik u svom prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj na temelju bjanko zadužnice potvrđene od strane javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba, posl. br. OV-2048/2014 od 7. svibnja 2014., podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu kojim predlaže da se provede zapljena s računa ovršenika, a kako proizlazi iz predmetnog zahtjeva od 4. ožujka 2025., a koja zadužnica je aktivirana u svrhu naplate novčanog iznosa u visini od 4.843,73 EUR uvećanog za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana dospijeća, pa novčani iznos s dospjelom kamatom iznosi ukupno 6.349,84 EUR. Nadalje navodi da su temeljem navedene ovršne isprave – zadužnice ovršeniku u skladu s odredbama Ovršnog zakona i Zakona o provedbi ovrhe na naovčanim sredstvima zaplijenjena novčana sredstva i blokiran račun. Ovršenik ističe kako je isti proglašen nasljednikom iza pok. NP na temelju čl. 6. i 20. Zakona o nasljeđivanju, budući su se zakonski nasljednici odrekli nasljedstva temeljem Zakona. Naime, ovršenik je temeljem rješenja javnog bilježnika Tee Ivić Jenkač iz Ozlja posl. br. O-1527/20, UPP/OS-100/20-29 od dana 23. prosinca 2021. godine iza pok. NP (N), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naslijedio ostavinsku imovinu koju čine nekretnine upisane kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel u Ozlju, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:
kč. br. [katastarska čestica] PAŠNJAK NAPLAV U GRIČU sa 46 čhv 165 m2,
kč. br. [katastarska čestica] ORANICA NAPLAV U GRIČU sa 1021 čhv 3672 m2,
kč.br. DIO 2531 CESTA sa 2 čhv 7 m2,
kč.br. DIO 2531 CESTA sa 91 čhv 327 m2,
kč.br. DIO 2531 CESTA sa 22 čhv 79 m2, u 1/4 dijela.
upisane kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel u Ozlju, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela i to:
kč. br. [katastarska čestica]/DIO CESTA sa 36 čhv 129 m2.
upisane kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel u Ozlju, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela i to:
kč. br. [katastarska čestica] ORANICA KAČJA DRAGA U GRIČU sa 455 čhv 1636 m2, kč. br. [katastarska čestica] ORANICA TOPOL sa 262 čhv 942 m2,
kč. br. [katastarska čestica] ORANICA LESVINA sa 372 čhv 1338 m2,
kč. br. [katastarska čestica] SJENOKOŠA VRTLIĆ U DRAGI sa 884 čhv 3179 m2,
kč. br. [katastarska čestica] LIVADA VEL. SJENOKOŠA sa 665 čhv 2392 m2,
kč. br. [katastarska čestica]/DIO CESTA sa 79 čhv 284 m2,
kč. br. [katastarska čestica]/DIO CESTA sa 11 čhv 40 m2.
upisane kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel u Ozlju, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela i to:
kč. br. [katastarska čestica] ŠUMA JESENJE sa 1303 čhv 4686 m2, kao i pokretnine:
- novčani iznos na deviznom tekućem računu kod Karlovačke banke d.d., broj računa: 0983148,
- novčani iznos na tekućem računu kod Erste&Steiermarkische bank d.d. broj računa: 3206133793, IBAN: [broj bankovnog računa],
- novčani iznos na računu za posebne namjene kod Erste&Steiermarkische bank d.d., broj računa: 3580501144, IBAN: [broj bankovnog računa],
- novčani iznos na namjenskom depozitu kod KentBank d.d., broj depozita: [broj depozita]. Također ističe kako gore navedena naslijeđena imovina sveukupno iznosi puno manje od sredstava koja su zaplijenjena zahtjevom za izravnu naplatu kojeg je pokrenuo ovrhovoditelj protiv ovršenika. Pojašnjava da novčani iznos na bankovnim računima koje je naslijedila Općina Ribnik kao ovršenik nije bio veći od 100-200 EUR-a (točan podatak dostavit će se naknadno), dok vrijednost naslijeđenih nekretnina prema podacima iz Porezne uprave, Područni ured Karlovac, Ispostava Karlovac, iznosi 0,53 EUR/m2 (k. o. [katastarska općina]). Dakle, smatra da kada se uzme navedena vrijednost metra kvadratnog naslijeđenih nekretnina (poljoprivrednog zemljišta) uz činjenicu da su sve čestice naslijeđene u ¼ dijela, vrijednost nekretnina sveukupno iznosi cca 2.000,00 EUR-a, što je iznos tri puta manji od zaplijenjenog novčanog iznosa s računa ovršenika. Poziva se na odredbu članka 6. Zakona o nasljeđivanju koja propisuje da smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na općinu, odnosno grad određene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. Također se poziva i na odredbe članka 20. Zakona o nasljeđivanju prema kojem:
(1) Ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.
(2) Pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području [adresa]. (3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području [adresa], a imao je boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravište na području [adresa].
(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na području Republike Hrvatske nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Republike Hrvatske. Ovršenik nadalje ističe da se ovrha na novčanim sredstvima jedinice lokalne samouprave, s osnove odgovornosti za dugove ostavitelja zbog stjecanja ošasne imovine, može provesti jedino ukoliko se upravo ošasna imovina sastojala od novčanih sredstava. Također obrazlaže da se općina, odnosno grad nalaze u specifičnom položaju jer moraju prihvatiti pravne posljedice koje za nasljednike nastaju u vezi odgovornosti za ostaviteljeve dugove te da općina, odnosno grad odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine cijelom svojom imovinom. Međutim, kako bi se zaštitilo općine i gradove koji se ne mogu odreći nasljednog prava, navodi da je donesena dopuna članka 139. Zakona o nasljeđivanju kojom se propisuje da ostaviteljevi vjerovnici protiv općine odnosno grada mogu prisilno ostvariti tražbine samo na stvarima i pravima koja su dio ostavine, pri čemu je dodan još i stavak 7. prema kojem se prethodno navedena odredba ne primjenjuje ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje, pa da bi se u tom slučaju za ostvarenje tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu primjenjivalo opće uređenje propisano pravilima ovršnog prava. Nadalje se ovršenik poziva na odredbu članka 8. Zakona o nasljeđivanju koja u stavku 3. propisuje da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika, dok je stavkom 6. određeno kako predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. Slijedom navedenog, ovršenik smatra da je ispunjena zakonska pretpostavka iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona, pa predlaže da sud donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos novčanih sredstava na temelju predmetne ovršne isprave proglasiti nedopuštenim. Također, sukladno svemu ranije navedenom, a s obzirom na neosnovano visoko postavljen iznos tražbine, smatra kako bi provedbom ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pri čemu se poziva na odredbu članka 65. stavka 1. točke 5. Ovršnog zakona, kao i na odredbu članka 210. stavka 2. Ovršnog zakona. Navodi kako je jasno da je podnošenje prijedloga za proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jedan od razloga za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Također pojašnjava da uvidom u dostavljene dokaze, kao i utvrđenjem svih okolnosti predmetnog slučaja, jasno proizlazi neosnovanost tražbine ovrhovoditelja, a zbog čega bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer je ovršenik jedinica lokalne samouprave koja tolikim novčanim sredstvima ne raspolaže, pa bi provođenje ovrhe za ovakvu nepostojeću tražbinu ovrhovoditelja naštetilo ovršeniku u nenadoknadivoj mjeri, a zbog čega bi bilo ugroženo poslovanje Općine Ribnik kao ovršenika. Slijedom navedenog, predlaže na temelju članka 65. stavka 1. točke 5. Ovršnog zakona donijeti rješenje kojim će se odrediti odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava. Također potražuje troškove postupka.
2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, međutim isti se u danom roku nije očitovao.
3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
4. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavka 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.
5. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a, odnosno da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.
6. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 1. OZ-a, valjalo je zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja te je odlučeno kao u zaključku. Ističe se kako se u konkretnom slučaju ne radi o činjenicama koje su općepoznate, odnosno koje se može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Također, ovršenik svoje navode o visini naslijeđene imovine nije dokazao, odnosno nije dokazao koji novčani iznos na bankovnim računima je naslijedio, pri čemu sam navodi kako će točan podatak dostaviti naknadno.
7. Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.
8. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
9. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.
10. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
11. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućen na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi s člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko isti pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik ničime nije dokazao isto, odnosno učinio vjerojatnim. Naime, ovršenik nije učinio vjerojatnim kako bi u slučaju da se u parničnom postupku koji bi ovršenik eventualno pokrenuo i u kojem bi se utvrdilo kako je ovrha nedopuštena, ne bi mogao naknadno namiriti od ovrhovoditelja, tj. da isti ne bi imao dovoljno novčanih sredstava da podmiri eventualnu protutražbinu ovršenika. Ovršenik samo navodi kako uvidom u dostavljene dokaze i utvrđenjem svih okolnosti predmetnog slučaja, jasno proizlazi neosnovanost tražbine ovrhovoditelja, a zbog čega bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, pri čemu navodi kako je u slučaju ovršenika riječ o jedinici lokalne samouprave koja tolikim novčanim sredstvima ne raspolaže te da bi provođenje ovrhe za ovakvu nepostojeću tražbinu, naštetilo ovršeniku u nenadoknadivoj mjeri te da bi zbog toga bilo ugroženo poslovanje Općine Ribnik. Slijedom toga, valjalo je ovršenika odbiti s prijedlogom za odgodu ovrhe i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.
12. Obzirom da ovršenik nije uspio u ovom postupku, istog je valjalo odbiti i s prijedlogom za naknadu troškova ovog postupka te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.
13. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci.
U Karlovcu 6. svibnja 2025.
Prijedlog odluke izradila
Sudac: Zrinka Ban
Sudska savjetnica: Doris Horvat Gerić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.
Protiv zaključka žalba nije dopuštena.
Dostavljeno:
1. KentBank d.d., Gundulićeva ulica 1, Zagreb
2. Katja Jajaš, odvjetnica u OD Jajaš i Vukelić d.o.o. u Rijeci
