Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Pp-710/2022-16

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji ovoga Suda Meliti Šimić, uz sudjelovanje zapisničarke Lilijane Augustin, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenice ZP (rođ. EP), zbog djela prekršaja iz članka 22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN RH br. 70/17, 126/19, 84/21, u nastavku teksta: ZZNO), te drugookrivljenice EP i trećeokrivljenog BP, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. ZZNO- a,pokrenutom optužnim prijedlogom II Policijske postaje Rijeka, Klasa: 211-07/22- 5/2278,Urbroj:511-09-24-22-1 od 11. veljače 2022., nakon nejavne glavne rasprave održane i zaključene 20. veljače 2025. u nazočnosti svih okrivljenika te zastupnika tužitelja ŽP, **.**.2025., na temelju odredbe članka 183. i 182.točka 3. Prekršajnog Zakona (NN RH br.. (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18,114/22 - u daljnjem tekstu Prekršajni zakon) donio je, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I./Prvokrivljenica ZP (rođ. BP) od 04.10.2022., (djev. BP), bez nadimka, kći BP i EP (rođ. Z), rođ. **.**.1982. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], živi u [adresa], na adresi [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, SSS, zaposlen u Tisak d.o.o., udana, majka jednog punoljetnog djeteta, lošeg imovnog stanja, prekršajno osuđivana - prema vlastitoj izjavi, kazneno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, ne vodi se drugi kazneni postupak– prema vlastitoj izjavi,

    k r i v a  j e

    što je,

    6. veljače 2022. u 2:45 u Čavlima, Hrastenice kbr. 25, u boćarskom klubu "Sloga", u vidno alkoholiziranom stanju (koje se manifestiralo nerazgovjetnim govorom, agresivnošću, zadahom na alkohol, teturavim hodom) počinila psihičko nasilje u obitelji prema svome ocu NP, rođenom 1953., kao osobi starije životne dobi, tako što ga je pljunula, koje ponašanje je kod oca izazvalo uznemirenost, zbog čega je otac BP zatražio intervenciju policije,

    čime je prema ocu počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod njega prouzročilo uznemirenost,

    te time počinila prekršajno djelo iz članka 22.stavka 5. ZZNO-a,

    pa joj se na temelju navedene odredbe, odredbe članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZNNO-a (114/22) i odredbe članka 3. Prekršajnog zakona

    izriče

    novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura.

    Temeljem čl. 40. st. 1. i st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici se u novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju u Drugoj policijskoj postaji Rijeka, 6. veljače 2022. u 4,15 do 6. veljače 2022. u 12,10, kada je puštena na slobodu, kao 39,82

    eura (trideset devet eura i osamdesetdva centa) tako da ima za platiti 221,18 eura (dvijesto dvadeset jedan euro i osamnaest centi).

    Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

    Ukoliko okrivljenica, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle 147,45 eura (stočetrdeset sedam eura i četrdesetpet centi), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

    II/Drugokrivljenica EP (djev. Z), bez nadimka, kći DP i E (rođ. Z), rođ. **.**.1955. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju kemijski tehničar, SSS, umirovljenica, udana, majka I. okrivljene JP, lošeg imovnog stanja, prekršajno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, kazneno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak – prema vlastitoj izjavi,

    k r i v a  j e

    što je,

    7. veljače 2022. u 2:45 u Čavlima, Hrastenice kbr. 25, u boćarskom klubu "Sloga", počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj kćeri OP na način da ju je vrijeđala riječima:"Pička ti materina", koje ponašanje je kod OP izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime je prema kćeri počinila psihičko nasilje u obitelji iz članka 10.st.3. ZZNO-a, koje je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    te time počinila prekršajno djelo iz članka 22.stavka 1. ZZNO-a,

    pa joj se na temelju navedene zakonske odredbe, odredbe članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZNNO-a (114/22) i odredbe članka 3. Prekršajnog zakona

    izriče

    novčana kazna u iznosu od 350,00 (tristopedeset) eura.

    II/1. Temeljem čl. 40. st. 1. i st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici se u novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju u Drugoj policijskoj postaji Rijeka, 6. veljače 2022. u 4,15 do 6. veljače 2022. u 8,40, kada je puštena na slobodu, kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) tako da ima za platiti 311,18 eura (tristo jedanaest eura i osamnaest centi).

    Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

    Ukoliko okrivljenica, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, dakle 207,45 eura (dvijesto sedam eura i četrdeset pet centi), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

    III./ Trećeokrivljeni NP, bez nadimka, sin B i E (rođ. Z), rođ. **.**.1953. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju kemijski tehničar, SSS, umirovljenik, oženjen, otac I. okrivljene JP, lošeg imovnog stanja, prekršajno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak– prema vlastitoj izjavi,

    na temelju odredbe članka 182.točke 3. Prekršajnog zakona,

    oslobođa se optužbe

    da bi 7.veljače 2022. u 2:45 u Čavlima, Hrastenice kbr. 25, u boćarskom klubu "Sloga", počinio fizičko nasilje u obitelji prema kćerci OP na način da joj je zadao jedan šamar, uslijed kojeg OP nije zadobila tjelesne ozljede,

    čime bi počinio nasilje u obitelji iz članka 10.toč.1. ZZNO-a i time počinio prekršaj iz članka 22.st.1. Istog Zakona.

    IV/ Temeljem odredbi čl. 234. st. 1. i čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljenica i drugookrivljenica su dužne nadoknaditi trošak prekršajnog postupka, s v a k a u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

    Obrazloženje

    1.Ovlašteni tužitelj podnio je ovome Sudu optužni prijedlog protiv uvodno označenih okrivljenika, zbog djela prekršaja iz članka 22.st1. I čl. 22.st.5. ZZNO-a, pobliže činjenično i

    pravno opisanih u izreci.

    Potpisana sutkinja je bila privremeno nesposobna za rad od 23. rujna 2022. do 30. studenoga 2022. te od 31. siječnja do 10. veljače 2023., od 25. veljače do 17. ožujka 2023. te na dugotrajnom bolovanju od 25. travnja 2023. do 30. rujna 2024.

    Naredbom predsjednika Suda, br. 48. Su-11/2024-62 od 6. lipnja 2024. spis je dodijeljen sucu ovog suda Vladu Pleše.

    Naredbom predsjednika Suda, br. 48. Su-11/2024-77 od 15. listopada 2024. spis je

    ponovno vraćen u rad potpisanoj sutkinji.

    Stoga je glavna rasprava zakazana za 12. prosinca 2024.

    Na nejavnoj glavnoj raspravi, završenoj 20. veljače 2025., Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao okrivljenike te proveo dokazni postupak.

    2.Ispitana prvookrivljenica ZP se ponajprije izjasnila da se ne smatra krivom za prekršaj za koji se optužuje. Nije htjela iznijeti svoju obranu.

    3.Ispitana drugookrivljenica EP se ponajprije izjasnila da se ne smatra krivom za prekršaj za koji se optužuje.

    U svoju obranu ista je izjavila da želi iznijeti svoju obranu i odgovarati na pitanja te navela da nije istina da je vrijeđala svoju kćer riječima: „Pička ti materina“, jer da zna da kad je pijana da je agresivna, pa da bi bila još agresivnija da ju je vrijeđala tim riječima. Zato da je ona pozvala muža BP kako bi joj pomogao da ZP izvedu van izvan kafića, no da nije niti on uspio pa je on zvao policiju.

    Njihov poznanik DP da je također pokušavao cijelo vrijeme smirivati ZP i na kraju im je, istina i pomogao, te ih je smirio i razdvojio te su svi zajedno čekali dolazak policijskih službenika.

    U odnosu na primjedbe na obranu svoje majke, prvookrivljena OP navela je da "mama laže ko pas jer je ona notorni lažov. Tako laže da cijeli život ovisi o njima jer je ona zaposlena od 17 godine od kada ima radnu knjižicu, ako je ikada išta dobila to je od tate, dok joj majka cijeli život nije imala osjećaja za nju." Da ona sada pati od bulimije, a ranije je patila od anoreksije, a sve „zahvaljujući“ svojoj majci, koja joj se rugala dok je kao djevojčica bila debela.

    4.Ispitan trećeokrivljenik NP se ponajprije izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se optužuje. U svoju obranu iznio je da je istina da je predmetne zgode on udario po licu svoju kćer OP, tj. rekao bi da ju je više puknuo, lagano po licu, ali ne s ciljem da je fizički napadne nego zato da je smiri, jer da je nikako nije uspijevao smiriti sigurno dva sata na sve načine - riječima i da bi je zagrlio, ali sve badave, nikako da se nije smirivala i on da se jednostavno u jednom trenutku nije mogao suzdržati, više da nije mogao trpiti to nasilje, a to da je učinio nakon što ga je pljunula i kada mu se valjda tlak dignuo na 300, a inače da je tlakaš. Da mu je žao, ali badava.

    Njihov poznanik DP da je također pokušavao cijelo vrijeme smirivati OP i na kraju im je, istina i pomogao, te da ih je smirio i razdvojio te da su svi zajedno čekali dolazak policijskih službenika.

    Upitana ima li primjedbe na obranu svoga oca, prvookrivljena je navela da je njezin otac prekrasna i odlična osoba i da ga ona obožava, dok da joj je njezina majka zapravo nemajka.

    5.U provedenom dokaznom postupku, Sud je sve okrivljenike saslušao ujedno i u svojstvu žrtava.

    Tako je prvokrivljenica iskazala da ona ne zamjera svome ocu što ju je ošamario i ne smatra da je time prema njoj počinio fizičko nasilje, a to što ju je majka vrijeđala riječima "Pička ti materina", da normalno da je kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    a da ju je vrijeđala i maloprije u hodniku, a majka da ju tako vrijeđa od kada zna za sebe.

    Tako je drugookrivljenica iskazala da se OP ponašala upravo onako kako je opisano u optužnom prijedlogu, dakle pljunula je nju i muža – što da nije prvi put, prevrnula stol i bacila stolice na pod, nju da je odgurnula i zadala joj šamar. Da ju je vrijeđala riječima: „Jebem ti mater i oca“, a što da je OP već normalno da je tako vrijeđa, a naravno da je to ponovila više puta, i to pijana toliko da nije mogla stajati na nogama. Nije time kod drugookrivljene prouzročila povredu dostojanstva niti uznemirenost jer da se ona na to navikla i da to trpi cijeli život. Da ne smatra da je time počinila fizičko nasilje time što joj je zadala šamar jer to da nije prvi put. Predmetne zgode da je pljunula i njenog supruga. Predmetne zgode da je njezina jedina kćer, OP došla upravo takva kako je opisano u optužnom prijedlogu u kafić; dakle, vidno pijana, nije se dala van iz boćarije u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt u kojem je drugookrivljena bila voditeljica; da se nije dala van puna tri sata, već da je pila i dalje i da je radila probleme, a ona da je inače strašno agresivna kada je pijana, tukla bi se itd.

    Drugookrivljena da ne okrivljuje OP jer da oni s OP imaju problem cijeli život, još od njezine 13.-te godine te da su zvali policiju još od njezine 15.-te godine, a osim toga, OP da pije već dugo godina, da je pila i skrivećki; da je godinu i pol bez vozačke, zbog alkohola. Njihova kćer da ne živi s njima već odavno, a da nije živjela niti u navedeno vrijeme, u koje vrijeme da je rijetko dolazila u navedeni kafić u okviru boćarije gdje je drugookrivljena bila voditeljica, ali da joj je znala prijetiti: “Sad ću ti doći, sad ću te sramotiti, sad ću ti raditi probleme!“. Da je njezina kćer, ovdje prvookrivljena, manipulatorica, da su se naplaćali kazni za nju – za prometne prekršaje. Da su svojoj unuci, Anjinoj kćeri, staroj 22 godine koja sada živi s njima kupili auto koji da je OP razbila; da je njezina unuka pristojna i samostalna, dok njihova kćer OP da cijeli život ovisi o njima.

    Upitana ima li primjedbe na obranu svoje majke, prvookrivljena OP navela je da mama laže ko pas jer je ona notorni lažov. Tako da laže cijeli život, da ne ovisi o njima jer da je ona zaposlena od 17 godine od kada da ima radnu knjižicu, ako je ikada išta dobila to da je od tate, dok da majka cijeli život nije imala osjećaja za nju. Da ona sada pati od bulimije, a ranije je patila od anoreksije, a sve „zahvaljujući“ svojoj majci, koja joj se rugala dok je kao djevojčica bila debela.

    Tako je trećeokrivljenik iskazao da je njegova kćer OP vrijeđala suprugu riječima:"Jebem ti mater i oca" i to da je ponovila više puta, a njemu da je rekla:"Pička ti materina", što kod njega da nije izazvalo povredu dostojanstva niti uznemirenost jer da je

    na to već naučen i da to tako na njega ne djeluje, ali da ga je uznemirila, kao što je već rekao, kada ga je pljunula.

    6.Potom, pročitao je sve materijalne dokaze priložene optužnom prijedlogu, te izvršio, kroz sustav e-spis uvid za drugookrivljenicu i trećeokrivljenika kao i pribavio potvrdu iz prekršajne evidencije Mnistarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 20. veljače 2025., iz koje je utvrđeno da je protiv prvookrivljene 2019. pokrenut postupak za prekršajno djelo iz članka 22.st.1. ZZNO-a, za koje pravomoćno prekršajno osuđena 5. siječnja 2023.,kao i da je osuđivana, nakon počinjenja predmetnog prekršaja, za druga prekršajna djela, dok drugookrivljenica i trećeokrivljenik nemaju evidentiranih odluka u toj evidenciji.

    7.U završnim riječima tužitelj je iznio da je izvršenim uvidom u priložene dokaze te izjave okrivljenika na tome Sudu nedvojbeno utvrđeno da je počinjen prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Također sama činjenica da je III. okrivljeni pozvao policiju koja je intervenirala govori sama za sebe da je došlo do negativne konverzacije između okrivljenika. Predlaže da se okrivljeni sankcioniraju sukladno Zakonu i to u cilju specijalne i generalne prevencije kako se nasilje u obitelji ne bi opet ponovilo.

    U završnoj riječi prvookrivljena je navela da nema potrebu ništa iznijeti u svojoj završnoj riječi.

    U završnoj riječi drugookrivljena je navela da je OP je takva kakva je i to da se neće promijeniti.

    U završnoj riječi trećeokrivljeni je naveo da ne zna zašto njegova supruga i njegova kćer iznose pred ovim Sudom stvari iz njihove obiteljske prošlosti koje se uopće ne tiču ovog predmeta zbog kojeg su ovdje danas.

    8. Odredbom članka 22. st.1. ZZNO-a, propisano je :

    (1) Tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    Odredbom članka 10. toč.1. I toč.3. Istog Zakona, propisano je:Nasilje u obitelji je:

    1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna povreda

    3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

    Odredbom članka 22.st.5. ZZNO-a, propisano je:

    (5) Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.590,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

    9. Na temelju navoda obrane i iskaza oca i majke prvookrivljenice, kako onih danih pred tužiteljem tako i pred Sudom, Sud je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je prvookrivljenica inkriminirane zgode pljunula svoga oca, a što ga je uznemirilo.

    9.1.Nedvojbeno je takvo postupanje prvookrivljenice psihičko nasilje prema svome

    ocu i to kao osobi starije životne dobi.

    9.2.Nadalje, obzirom je otac iskazao da time što mu je prvookrivljena rekla:"Pička ti materina", kod njega nije izazvalo povredu dostojanstva niti uznemirenost jer je na to već naučen i to tako na njega ne djeluje,taj dio optužbe je izostavljen iz činjeničnog opisa djela prekršaja za koji je prvokrivljenica oglašena krivom, u izreci.

    9.3.Potom - obzirom je majka prvookrivljenice iskazala da ista, time što ju je vrijeđala riječima: "jebem ti mater i oca", kod nje nije prouzročila povredu dostojanstva niti uznemirenost, jer se ona na to naviknula i to trpi cijeli život niti smatra da joj je prvokrivljenica, time što joj je zadala šamar, prema njoj počinila fizičko nasilje, jer da joj to nije prvi put – Sud je utvrdio da nije nedvojbeno dokazano da je prvokrivljenica inkriminirane zgode i prema svojoj majci počinila nasilje u obitelji iz članka 10. stavka 1. niti stavka 3. istog članka ZZNO-

    a.

    9.4.Stoga je taj dio činjeničnog opisa iz optužnog prijedloga izostavljen iz činjeničnog opisa djela prekršaja u izreci.

    9.5. Kako u takvom ponašanju prvookrivljenice Sud nalazi elemente psihičkog nasilja

    u obitelji iz članka 10. stavka 3. ZZNO-a, to je utvrdio da je prvookrivljenica time počinila prekršajno djelo iz članka 22.stavka 5. istog Zakona te je oglašena krivom i izrečena joj je kazna kao u izreci.

    9.6.Pri izboru vrste i mjere kazne koju će izreći prvookrivljenici za počinjeni prekršaj, Sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir da je njen otac u završnoj riječi iznio da ne zna zašto njegova kćer i supruga iznose pred sudom stvari iz njihove obiteljske prošlosti koje da

    se uopće ne tiču ovoga predmeta zbog kojega sudu i da je prvookrivljenica iskazala da je njezin otac prekrasna i odlična osoba i da ga ona obožava.Kao otegotna okolnost uzeta je

    u obzir činjenica da otac prvokrivljenice boluje od visokog tlaka i da je iskazao da mu je tlak jako porastao nakon što ga je okrivljenica pljunula.

    9.7. Stoga joj je, a imajući u vidu i njezino imovno stanje, odmjerio novčanu kaznu u Zakonom propisanom posebnom minimumu, smatrajući da će se i takvom kaznom - a obzirom na činjenicu proteka vremena u kojem okrivljenica nije nastavila sa činjenjem ovakvih prekršaja,te naročito obzirom na činjenicu da prvookrivljenica i otac niti ne žive zajedno – postići svrha prekršajnog kažnjavanja.

    9.8. Pri tome, postupajući po odredbi članka 3. Prekršajnog zakona, na okrivljenicu je, kao blaži zakon, primijenjen Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN RH br. 114/22) obzirom za predmetni prekršaj propisuje novčanu kaznu u posebnom minimumu od 260,00 eura, dok je ZZNO propisivao novčanu kaznu u posebnom minimumu od 2.000,00 kuna, što

    prema utvrđenom tečaju eura za kune iznosi 265,44 eura.

    9.9.U izrečenu novčanu kaznu, Sud je okrivljenici uračunao vrijeme za koje je bila uhićena, pa joj je odmjerena novčana kazna umanjena za navedeni iznos, sve kako je navedeno u izreci presude.

    10. U odnosu na drugookrivljenicu EP, Sud nije uvažio navode njene obrane kojom poriče da bi inkriminirane zgode vrijeđala svoju kćer govoreći joj "Pička ti materina", već je u cijelosti poklonio vjeru iskazu prvookrivljene koja je navela da to što ju je majka vrijeđala riječima "Pička ti materina", da normalno da je kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, nadodajući da ju je majka vrijeđala i u sudskom hodniku, a majka da ju tako vrijeđa od kada zna za sebe.

    10.1. Stoga je utvrdio nedvojbeno dokazanim da je drugookrivljenica inkriminirane zgode vrijeđala svoju kćer OP, riječima: "Pička ti materina", a što je istu uznemirilo i povrijedilo joj dostojanstvo.

    Nedvojbeno je takvo postupanje drugookrivljenice psihičko nasilje prema svojoj kćeri.

    10.2.Kako u takvom ponašanju drugookrivljenice Sud nalazi elemente psihičkog nasilja u obitelji iz članka 10. stavka 3. ZZNO-a, to je utvrdio da je prvookrivljenica time počinila prekršajno djelo iz članka 22.stavka 1. istog Zakona te je oglašena krivom i izrečena joj je kazna kao u izreci.

    10.3.Pri izboru vrste i mjere kazne koju će izreći drugookrivljenici za počinjeni prekršaj, Sud nije našao olakotnih okolnosti, dok joj je kao otegotna okolnost uzeta u obzir činjenica da je njena kćer OP iznijela da ju majka tako vrijeđa od kada zna za sebe, te da – zbog svoje majke koja joj se rugala dok je kao djevojčica bila debela – sada pati od bulimije, a ranije je patila od anoreksije.

    10.4. Stoga joj je, a imajući u vidu i njezino imovno stanje, odmjerio novčanu kaznu kao u izreci, smatrajući da se nižom novčanom kaznom ne bi postigla svrha prekršajnog kažnjavanja.

    10.5. Pri tome, postupajući po odredbi članka 3. Prekršajnog zakona, na okrivljenicu je, kao blaži zakon, primijenjen Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN RH br. 114/22) obzirom za predmetni prekršaj propisuje novčanu kaznu u posebnom minimumu od 260,00 eura, dok je ZZNO propisivao novčanu kaznu u posebnom minimumu od 2.000,00 kuna, što prema utvrđenom tečaju eura za kune iznosi 265,44 eura.

    10.6. U izrečenu novčanu kaznu, Sud je okrivljenici uračunao vrijeme za koje je bila uhićena, pa joj je odmjerena novčana kazna umanjena za navedeni iznos, sve kako je navedeno u izreci presude.

    10. U odnosu na trećeokrivljenika, Sud je - na temelju navoda njegove obrane i – što je odlučno za utvrđivanje postojanja predmetnog prekršaja - navoda prvookrivljenice da

    ona ne zamjera svome ocu što ju je ošamario i ne smatra da je time prema njoj počinio fizičko nasilje, te navela da je njezin otac prekrasna i odlična osoba i da ga ona obožava

    - utvrdio da nije nedvojbeno dokazano da bi inkriminirane zgode prema svojoj kćeri ZP počinio fizičko nasilje u obitelji time što joj je zadao jedan šamar uslijed kojeg ista nije zadobila ozljede, te je oslobođen optužbe za prekršajno djelo iz članka 22.st.1. ZZNO-a, za koje se optužuje predmetnim optužnim prijedlogom.

    11. U odnosu na predložene zaštitne mjere Sud nije našao zakonskih uvjeta za izricanjem istih, a to obzirom na sve navode obrane svih okrivljenika, ujedno i žrtava.

    12. Kako su prvokrivljenica i drugookrivljenica proglašene krivima, Sud ih je obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom

    na složenost i trajanje postupka, te njihovo imovno stanje, dok se odluka o trošku postupka u odnosu na trećeokrivljenika temelji na tome da je oslobođen optužbe.

    U Rijeci, 24. veljače 2025.

    Sutkinja

    Melita Šimić, v.r.

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, Užarska 3,

    za Visoki Prekršajni sud u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka, a oslobođena je od plaćanja pristojbi.

    DNA:

    tužitelju

    okrivljenicima

    spisu

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.